Poslovni broj: K-550/2023-17

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Olji Krčar Mišić kao predsjedniku vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Nikoline Špišić, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŽC, zbog kaznenog djela iz članka 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18, 126/19 i 84/21 - dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-1676/2022 od 8. prosinca 2022., uz izmjenu od 25. travnja 2025. nakon javne rasprave započete 27. siječnja 2025. i nastavljene 25. travnja 2025., u nazočnosti savjetnice u Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu ĐC te optuženog ŽC uz branitelja, odvjetnika Stjepana Brčića, 30. travnja 2025. objavio je, a 25. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – u nastavku ZKP)

optuženi ŽC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ž i Đ, rođene A, rođen **.**.1954. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, vozač, sa završenom SSS, zaposlen u TD prijevozi Stojanović d.o.o. s mjesečnim primanjima od oko 600,00 eura neto, oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, vlasnik kuće na adresi prebivališta površine 33 m2, sudionik Domovinskog rata i nosilac Spomenice Domovinskog rata, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan, nalazi se na slobodi,

k r i v  j e

što je

- dana 22. listopada 2021. u 13,50 sati u Zagrebu, upravljajući teretnim automobilom marke "Mercedes Actros", registarskih oznaka [registarska oznaka], krećući se sjevernom kolničkom trakom ulice Ilica, prometnom trakom za ravno i desno u smjeru zapada, dolaskom do raskrižja s Vinogradskom cestom na kojem je promet upravljen semaforima koji su radili automatski i ispravno, lakomisleno smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbi članka 38. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'', broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20..; dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), ušao u navedeno raskrižje propustivši pri tom obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku i upravljati vozilom s osobitim oprezom da u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza, uslijed čega je u nastavku vožnje naletio na pješakinju AC koja je prelazila kolnik Vinogradske ceste od smjera istok u smjeru zapada krećući se po obilježenom pješačkom prijelazu, a za vrijeme dok je na semaforu za pješake bilo upaljen znak zelenog svjetla, uslijed kojeg naleta je pješakinja odbačena na kolnik te je tom prilikom zadobila povrede u vidu krvnog podljeva oko desnog oka, višestrukog prijeloma kostiju desne strane lica (zidova očne šupljine, gornjočeljusnog sinusa, čeone kosti, sljepoočne kosti), traumatski razdor desne očne jabučice s krvarenjem i opsežnim oštećenjem unutarnjih struktura oka, oskudno traumatsko krvarenje u meke moždane ovojnice tjemeno, prijelom gornje grane desne stidne kosti, koje povrede su u ukupnosti teške naravi.

- d a k l e, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

- čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11

na temelju članka 227. stavak 2. KZ/11, optuženi ŽC se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI,

temeljem članka 56. KZ/11 optuženom ŽC

i z r i č e s e

UVJETNA OSUDA

te se kazna zatvora u trajanju na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

II/ Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 optuženi ŽC se u cijelosti oslobađa obveze na plaćanje troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1 do 6 ZKP.

O b r a z l o ž e n j e

1. Uvodno označenom optužnicom izmijenjenom dopisom od 24. travnja 2025. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je ŽC za učin kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 2 KZ/11.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice optuženi ŽC naveo je da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenog djela koje mu je izmijenjenom optužnicom stavljeno na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je uz suglasnost stranaka pročitao kaznenu prijavu II Postaje prometne policije PUZ-a na listu 1 spisa, prijavu KB Sveti Duh na listu 2 spisa, zapisnik o očevidu na listu 3 do 4 spisa, skicu mjesta događaja na listu 5 spisa, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola na listu 14-15 spisa te je izvršio uvid u fotografski elaborat na listu 6-13 spisa.

Nadalje, uz suglasnost stranaka pročitani su nalaz i mišljenje vještaka Srećka Hlišća s lista 46 do 55 spisa te nalaz i mišljenje dr. ŠC s list 56 do 59 spisa, dok je vještak Srećko Hlišć na raspravi usmeno iznio dopunu nalaza i mišljenja.

Uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz žrtve ŽCL s rasprave od 21. svibnja 2024.

Optuženi ŽC iznio je obranu.

4. U svojoj obrani na raspravi optuženi ŽC je naveo da je inkriminiranog dana išao sa svojim vozilom po Ilici, a kretao se nekih 5 km/h. Prilaskom do skretanja s Ilice u Vinogradsku cestu, na semaforu mu je bilo zeleno svjetlo, a zbog čega se nije zaustavljao, već je odmah izvršio radnju skretanja. Prilikom skretanja utvrdio je da nema nikoga na pješačkom prijelazu. Kada je prošao već polovicu pješačkog prijelaza pogledao je u retrovizor i u tom trenutku je vidio tu stariju gospođu koja je udarila u karoseriju njegova kamiona te je samo skliznula. Ona se kretala iz smjera pekare i tamo je prelazila na drugu stranu Vinogradske ceste, odnosno prelazila je cestu s njegove desne strane. Optuženi ŽC je nadalje naveo kako je on odmah zaustavio vozilo te da su pozvali policiju. Na posebno pitanje branitelja naveo je da je kabina njegovog teretnog vozila visoka 3,25m, karoserija je duga 5m, s kabinom 8m, a da je kamion širok 2,40m. Ne zna kolika je visina kotača, otprilike negdje njemu do pasa. Od same nesreće pa do dolaska policije prošlo je nekih pola sata, s time da je hitna došla ranije i odvela gospođu. Optuženik je nadalje naveo kako je njegovo mišljenje da žrtva ŽCL uopće nije registrirala njegovo teretno vozilo. Istaknuo je i kako mu je žao da se to dogodilo, žao mu je zbog ozljeda koje je gospođa zadobila u toj prometnoj nesreći. Na posebno pitanje ZOKDO naveo je da je u trenutku udara već cijelim kamionom ušao u Vinogradsku cestu, zadnji kotači su bili na pješačkom prijelazu, to zna jer svojim vozilom nije ometao promet na Ilici. Siguran je da vozilo nije bilo na Ilici, a žrtva je pala pod zadnje kotače.

5. Dakle, uzevši u obzir navode iz obrane optuženika, nesporno je bilo da je do prometne nezgode došlo 22. listopada 2021. Nesporno je bilo i da je tom prilikom optuženik upravljao teretnim vozilom marke Mercedes Actros, registarskih [registarska oznaka], kao i da se kretao sjevernom kolničkom trakom ulice Ilica, i to prometnom trakom za ravno i desno u smjeru zapada te da je dolaskom do raskrižja s Vinogradskom cestom na kojem je promet upravljen semaforima, ušao u navedeno raskrižje te da je u nastavku vožnje došlo do sudara njegovog teretnog vozila i pješakinje AC, a koja je prelazila kolnik Vinogradske ceste od smjera istok u smjeru zapada. Nesporno je i da je pješakinja u tom događaju zadobila tešku tjelesnu ozljedu koja je činjenično opisana.

Ono što je bilo sporno jest da li je do naleta na pješakinju došlo za vrijeme dok se pješakinja kretala po obilježenom pješačkom prijelazu, za vrijeme dok je na semaforu za pješake bilo upaljen znak zelenog svjetla, sporno je bilo i da li je optuženik prilikom skretanja u Vinogradsku cestu postupao na način da je lakomisleno smatrao da do štetnih posljedica neće doći te da je do naleta na pješakinju došlo jer je optuženik protivno odredbi članka 38. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'', broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20..; dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), propustio obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku i upravljati vozilom s osobitim oprezom i takvom brzinom da u slučaju potrebe može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza.

6. Izvedeni dokazi

6.1. U odnosu na sporne činjenice u postupku je iskazivala svjedokinja ŽCL, a koja je u vrijeme prometne nezgode imala devedeset godina te koja je u iskazu pred policijskim istražiteljem i na raspravi navela da se 22. listopada 2021. oko 13,30 sati kretala Ilicom u smjeru Črnomerca te je dolaskom do raskrižja s Vinogradskom cestom na navedenom raskrižju odlučila prijeći na drugu stranu po obilježenom pješačkom prijelazu. Kada je došla na navedeni prijelaz, bilo je upaljeno crveno svjetlo te je čekala da se upali zeleno svjetlo. Kada se upalilo zeleno svjetlo, krenula je i napravila nekoliko koraka i u tom trenutku se ispred nje stvorio ogromni kamion koji ju je bočno udario, a od udarca je pala na kolnik. Oko nje se skupilo dosta ljudi kako bi joj pomogli te su ju posjeli na zidić u blizini pekare, a ista je od tog udarca i krvarila. Također je opisala da se kretala nogostupom u ulici Ilica u smjeru Črnomerca, a kada je došla do raskrižja s Vinogradskom cestom na navedenom pješačkom prijelazu je odlučila prijeći na drugu stranu, a tom se prilikom kretala normalnim hodom, a radi se o pješačkom prijelazu koji je bio semaforiziran te je njoj bilo upaljeno zeleno svjetlo kada je stupila na pješački prijelaz. Također, iskazala je da nije primijetila vozilo koje je naletjelo na nju odmah, ali je vidjela teretno vozilo i isti ju je već udario, to je bilo na početku, više prema sredini pješačkog prijelaza. Do kontakta s teretnim vozilom je došlo desnom stranom teretnog vozila, više oko sredine, i to na njezinu lijevu ruku. Optuženi ŽC joj se nakon prometne nezgode nije javio, dok je ona zbog zdravstvenih ozljeda bila hospitalizirana.

Nadalje, svjedokinja je na raspravi dodatno navela da je u trenutku prometne nesreće bila na pješačkom prijelazu, negdje otprilike na pola prijelaza. Istaknula je da je bila negdje blizu polovice, odnosno sredine pješačkog prijelaza. Dodala je i da je točno ovo što je navela da ju je udario kamion s bočne strane, sjeća se velikog kotača. Navela je da joj je ozlijeđeno oko, završila je na operaciji i na to oko više ništa ne vidi.

6.2. Iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine proizlazi da je nesporno svjedokinja ŽCL prilikom udarca u prometnoj nezgodi zadobila ozljede koje su činjenično opisane, a koje ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.

6.3. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka ing. Srećka Hlišća proizlazi da je optuženi ŽC prije početka samog skretanja u desno mogao, zbog kiše, pažljivom provjerom desno bočno, kroz prozor na desnim vratima kabine opaziti gornji dio tijela oštećene pješakinje, bilo da je ista tada hodala nogostupom prema kolniku, bilo da se nalazila na nogostupu pred pokretanju na kolnik, pa da je isti odmah zakočio ispred putanje ulaska pješakinje na kolnik, da do nesreće ne bi došlo.

Prilikom iznošenja nalaza i mišljenja na raspravi, vještak Srećko Hlišć je dopunio nalaz i mišljenje na način da je naveo da je nakon što je optuženik iznio obranu u kojoj se navodi da je do kontakta došlo kada je već skrenuo desno iz Ilice u Vinogradsku cestu pa bi u tom slučaju ako se mjesto kontakta nalazi sukladno pronalasku mjesta traga krvi, nalazilo u području pješačkog prijelaza kako je to nacrtano u skici policije i označeno brojkom 2.

U nalazu i mišljenju je rečeno da na teretnom vozilu nisu pronađeni nikakvi materijalni tragovi kontakta s tijelom pješakinje pa da se s obzirom na ovu okolnost ne može niti utvrđivati da bi pješakinja bila u kontaktu s teretnim vozilom. Iz sudsko- medicinskog dijela vještačenja proizlazi da je pješakinja u trenutku naleta bila okrenuta prednjom stranom tijela desnom boku vozila s glavom zakrenutom u lijevo što dozvoljava kontakt s bilo kojim dijelom desnog boka teretnog vozila osim područja kabine i prednjeg desnog kotača budući da iz sudsko-medicinskog vještačenja ne proizlazi kako bi postojale ozljede koje bi se povezivale s gaženjem ili udarom desno skrenutim prednjim desnim kotačem prema van. Navedeno pokazuje da se nalet mogao dogoditi iza kabine teretnog vozila, dakle, u dužini tovarnog prostora od mjesta gdje se nalazi zaštita od podlijetanja pa preko prednje i stražnje udvojene osovine do stražnjeg desnog ruba teretnog vozila gdje se nalazi branik i svjetlosna signalizacija. U njegovoj analizi je analiziran slučaj ako pješakinja stupa na kolnik s mjerom kako je to ucrtano u skici policije, a koji bi položaj zadovoljavao uvjet mjesta pronalaska traga krvi pa onda s time i mogućnost uočavanja i izbjegavanja nesreće kako je to navedeno u pisanom nalazu i mišljenju.

Vještak je nadalje naveo kako bi se iz obrane optuženika zaključivalo da je isti već ušao cijelom dužinom teretnog vozila na kolnik Vinogradske ceste, s time da je za desno skretanje se morao voziti po polumjeru minimalnog skretanja u desno, a prema kojem će mu se teretno vozilo izravnati kada stražnji udvojeni kotači dođu do sjevernog dijela pješačkog prijelaza te bi se u tom slučaju kontakt eventualno dogodio nakon što je teretno vozilo upravo prošlo stražnjim udvojenim kotačima ispred pješakinje tako da bi ista bila zahvaćena područjem krajnje stražnjeg desnog ruba teretnog prostora na mjestu gdje se ispod njega nalazi svjetlosna signalizacija i stražnji branik. U tom slučaju, a uz iste uvjete kretanja pješakinje koja bi na kolnik stupala oko 1,5 sec prije naleta, a budući da bi pri mogućoj brzini od oko 8 km/h u isto vrijeme teretno vozilo prešlo 3,3 m, to bi značilo da bi pješakinja počela stupati na kolnik, a s obzirom na dužinu teretnog vozila od 7,4 m u trenutku kada je pored nje prošla kabina teretnog vozila i došla u područje teretnog sanduka na mjestu gdje se nalazi zaštita od podlijetanja. Teoretski ovakvu varijantu nije moguće isključiti prometno-tehnički jer na teretnom vozilu nedostaju kontaktni tragovi, već bi jedino gledano uzročno posljedično pješakinja na kolnik stupala u trenutku kada se ispred nje nalazi teretno vozilo i ne postoji slobodan prolaz preko pješačkog prijelaza. Za ovakav slučaj za optuženika nesreća bi bila neizbježna budući da bi isti već prošao kabinu pored mjesta gdje će pješakinja tek stupiti na kolnik, a nesreću bi mogao izbjeći jedino ako ne bi skretao desno na Vinogradsku cestu još dok se pješakinja kreće po nogostupu prema mjestu gdje će stupiti na kolnik. Dakle, teoretski su moguće dvije varijante, a s obzirom na stupanje pješakinje na kolnik pri kojoj bi u prvoj varijanti pješakinja stupala na kolnik dok joj je pješački prijelaz slobodan, a što bi proizlazilo iz njena iskaza, te druga varijanta, a prema obrani okrivljenika prema kojoj bi pješakinja stupala na kolnik u trenutku kada prednji dio teretnog vozila prolazi ispred nje tako da joj pješački prijelaz nije slobodan za prolazak.

Na posebno pitanje ZOKDO naveo je da se u oba slučaja može dogoditi pad pješakinje prema mjestu gdje je pronađen trag krvi budući da bi u prvoj varijanti kontakta pješakinje s dijelom teretnog vozila gdje se nalazi zaštita od podlijetanja pješakinja bila povučena i odgurnuta u skretanju teretnog vozila prema tragu krvi, a u drugom slučaju bilo bi njeno napredovanje samo zaustavljeno te bi bila povučena u desnu stranu iz kontakta s izbočenjem nosača stražnjeg desnog svijeta, odnosno stražnjeg branika pri čemu bi stražnji udvojeni kotači morali proći ispred nje budući da iz sudsko-medicinskog vještačenja ne proizlazi postojanje gaženja bilo koje noge odnosno stopala pješakinje.

Na daljnje pitanje naveo je da u ovoj drugoj varijanti u kojoj bi se kontakt dogodio kada je teretno vozilo svojom dužinom već ušlo na kolnik Vinogradske ceste optuženik bi pješakinju mogao vidjeti negdje na nogostupu Ilice, odnosno Vinogradske ceste koju okolnost tehničkim putem ne može utvrditi, tj. da li se ista kretala nogostupom Vinogradske ili Ilice. Ali svakako ju je mogao vidjeti u kretanju nogostupom prije nego što će prići rubu kolnika.

Na posebno pitanje branitelja naveo je da bi prema navodima iz iskaza oštećenice, do sudara došlo kao što je to opisao u prvoj varijanti svog nalaza, pogotovo ako se uzme u obzir i posljednji odlomak iskaza oštećenice u kojem ista navodi da ista nije primijetila teretno vozilo. Ovime ne isključuje mogućnost nastanka nesreće i prema obrani okrivljenika budući da nema materijalni dokaz o lokaciji mjesta kontakta tijela oštećenice s desnim bokom teretnog vozila.

Na posebno pitanje suda naveo je da se brzina kretanja teretnog vozila ne može utvrditi tehničkim putem jer nije izuzet tahografski zapis, no međutim budući da se radi o skretanju teretnog vozila većih gabarita pod pravim kutem i minimalnom polumjeru skretanja tada se ne očekuje veća brzina teretnog vozila od one kretanja ljudi u konkretnom slučaju muškaraca srednje dobi.

Na pitanje suda, a u slučaju ako bi se odigrala prva varijanta nastanka nesreće, dakle da pješakinja stupa na kolnik i pješački prijelaz koji je slobodan onda bi optuženik mogao izbjeći nesreću kočenjem u trenutku započetog skretanja, a u kojem trenutku može vidjeti pješakinju kroz bočni prozor kabine, ne u retrovizor. Vještak je naveo kako su ovi položaji u nalazu i mišljenju i skici označeni brojevima 10 i 11.

Na posebno pitanje ZOKDO je li pješakinja mogla vidjeti upaljeno svjetlo na pješačkom prijelazu sa suprotne strne kolnika u slučaju druge varijante nastanka nesreće u kojoj bi ista stupala na hodnik kada teretno vozilo već prolazi desnim bokom pored nje, naveo je da tada semafor ne može vidjeti od teretnog vozila.

6.4. Sud je na raspravi pročitao materijalnu dokumentaciju, i to medicinsku dokumentaciju na ime ĐCL, a vezano uz ozljede zadobivene u inkriminiranom događaju.

Nadalje, iz zapisnika o očevidu proizlazi da se prometna nezgoda dogodila na raskrižju „T“, na kojem se promet vozila i pješaka upravlja semaforima koji su radili ispravno i automatski. Ujedno iz zapisnika o očevidu razvidno je i kako se sa sjeverne i istočne strane raskrižja nalazi vidno obilježeni pješački prijelaz ispred kojih su ucrtane zaustavne trake. Ujedno, s tri strane raskrižja nalaze se podignuti asfaltirani nogostupi na kojima su postavljeni semafori koji su radili ispravno i automatski, dok je na semaforskom uređaju u sjeverozapadnom dijelu raskrižja Ilice i Vinogradske ceste postavljen prometni znak „Obvezan smjer desno“. Iz zapisnika o očevidu nadalje proizlazi i da javna rasvjeta nije bila u funkciji, da su vertikalna i horizontalna signalizacije bile dobre, da je stanje prometa bilo normalno, vremenske prigode kiša, a što se tiče vidljivost, da je bio dan. U odnosu na opis događaja, iz zapisnika o očevidu proizlazi da je do dolaska ekipe za očevid mjesto događaja bilo promijenjeno utoliko što je oštećena već bila prevezena u bolnicu, a teretno vozilo ZG1963-DS je po vozaču pomaknuto s mjesta događaja. Nadalje, navodi se i kako je sjeveroističnije od početne točke mjerenja, uz desni rub kolničke trake Vinogradske ceste, označeno u skici mjesta događaja s brojem 3, pronađen krv pješakinje oštećene, promjera 0,20 m. Od istočnog ruba kolnika taj je trag krvi bio udaljen u smjeru zapada za 0,80 m od početne točke mjerenja, a u smjeru sjevera udaljen za 6,10 m.

Na raspravi je izvršen uvid i u skicu mjesta događaja i u fotografski elaborat.

7. Analiza i ocjena dokaza

Sud je iskaz oštećene u cijelosti cijenio kao istinit. Naime, oštećena ĐCL, kao osoba vrlo visoke životne dobi na sudu je iskazivala uvjerljivo i dosljedno te sud niti u jednom trenutku nije ste kao da dojam da bi ista bilo koji način postupala u namjeri neistinitog iznošenja okolnosti ove prometne nezgode. Naime, radi se o osobe izrazito visoke kronološke dobi, koja se otežano kretala i slabije je čula, dok je u odnosu na odlučne činjenice tijekom cijelom postupka dosljedno iskazivala.

Sud je cijenio nalaze i mišljenja vještaka kao vjerodostojne i stručne te iznesene sukladno pravilima struke.

Materijalnu dokumentaciju u spisu sud je cijenio kao istinitu i vjerodostojnu, a vjerodostojnost iste tijekom postupka nije bilo niti dovedeno u pitanje.

Obranu optuženika sud nije cijenio kao istinitu u dijelu u kojem je optuženik negirao okolnosti koje se odnose na odlučne sporne činjenice ovog kaznenog djela.

8. Činjenični zaključak

Dakle, uzimajući u obzir navedenu materijalnu dokazu te bitno dosljedne i uvjerljive iskaze oštećene i nalaz i mišljenje vještaka, utvrđeno je kako je optuženik počinio kazneno djelo za koje je i oglašen krivim.

Naime, a s obzirom na činjenicu da nisu pronađeni nikakvi materijalni tragovi kontakta vozila s tijelom pješakinje, vještak teoretski, s tehničke strane, nije mogao isključiti verziju događaja opisanu od strane oštećenice, ali niti onu koju je u obrani opisao optuženik. Odnosno, s tehničke strane, a s obzirom na pronađene tragove, oba opisa događaja mogla su dovesti do navedene nezgode. Stoga, sud je nalaz i mišljenje vještaka doveo u svezu s izvedenim dokazima na raspravi, osobito iskazom žrtve i obranom optuženika te je nesporno utvrdio da se nezgoda dogodila upravo na način kako se to činjenično i navodi u izreci ove presude.

Pritom je sud utvrdio kako neprilagođena brzina zasigurno nije bila uzrok ove nezgode jer je i sam vještak u svom nalazu i mišljenju naveo kako se optuženik kretao vrlo sporo. Stoga, sud je brzinu kretanja vozila ispustio iz činjeničnog opisa optužbe, a time nije u bitnome izmijenio opis, niti je prekoračio optužbu, a zbog čega je ova izmjena bila dopuštena.

Pa je tako sud cijeneći izvedene dokaze nesporno utvrdio kako se prometna nezgoda dogodila na način kako je to u svom iskazu opisala žrtva ĐCL, odnosno utvrdio je da je optuženi ŽC, prije početka samog skretanja u desno, u Vinogradsku ulicu, mogao opaziti žrtvu i da do nesreće ne bi došlo da je optuženik odmah zakočio ispred putanje ulaska pješakinje na kolnik. Naime, takva dinamika ove prometne nezgode utvrđena je uzevši u obzir životan, uvjerljiv i vjerodostojan iskaz žrtve ĐCL o načinu njezinog kretanja neposredno prije samog udara te o mjestu naleta teretnog vozila na nju te dovevši ovu dinamiku događaja u svezu s nalazom i mišljenjem prometnog vještaka Srećka Hlišća. Dakle, žrtva ĐCL je u svom iskazu jasno navela da je po njenom dolasku na raskrižje s Vinogradskom cestom bilo upaljeno prvo crveno svijetlo pa da je stala i pričekala, a da kada se upalilo zeleno svjetlo, da je krenula s prelaženjem ceste, i to po obilježenom pješačkom prijelazu, da je potom napravila nekoliko koraka i da se onda ispred nje „stvorilo“ teretno vozilo optuženika. Ujedno, ista je u iskazu navela i kako je do naleta teretnog vozila na nju došlo s desne strane vozila, oko sredine. Vještak je u nalazu i mišljenu naveo da ukoliko je žrtva stupila na kolnik i pješački prijelaz koji je bio slobodan, a kako to opisuje žrtva u iskazu, da bi onda optuženik mogao izbjeći nesreću kočenjem u trenutku započetog skretanja, a u kojem trenutku je mogao vidjeti pješakinju kroz bočni prozor kabine.

Prema opisu događaja koji u obrani navodi optuženik, a prema kojem bi žrtva stupila na kolnik u trenutku kada bi se ispred nje već nalazilo teretno vozilo i ne bi postojao slobodan prolaz preko pješačkog prijelaza, za ovakav slučaj vještak navodi da bi nesreća bila neizbježna, odnosno, ne bi postojala odgovornost optuženika za ovu prometnu nezgodu, dok bi do naleta vozila na pješakinju tada došlo sa stražnjim desnim rubom teretnog prostora na mjestu gdje se nalazi svjetlosna signalizacija i stražnji branik. No iako je vještak teoretski naveo da tu varijantu ne može isključiti prometno-tehnički jer na teretnom vozilu nisu postojali kontaktni tragovi, sud je nesporno utvrdio da do prometne nezgode nije došlo na ovaj način.

Naime, doista nije životno, niti logično da bi žrtva, kao osoba starija od devedeset godina krenula prelaziti cestu kada bi se ispred nje već nalazilo veliko teretno vozilo i ne bi postojao slobodan prolaz preko pješačkog prijelaza te da bi ona svjesno nastavila hodati prema tom vozilu, sve dok ne bi udarila u isto. Također, da je žrtva krenula s prelaskom ceste kada se već ispred nje nalazilo teretno vozilo optuženika, a kako to optuženi ŽC tvrdi u svojoj obrani, ista u tom slučaju ne bi mogla vidjeti semafor koji se nalazio s druge strane ceste, dok je ona decidirano iskazivala o svjetlosnim znakovima na tom semaforu u trenutku prelaska preko ceste. Tome valja pridodati i kako je žrtva od početka ovog postupka jasno navodila da je do kontakta između nje i teretnog vozila optuženika došlo na sredini vozila optuženika, a ne na samom kraju, kod branika. Položaj kontakta žrtve i teretnog vozila optuženika, a koji je opisala žrtva u svom iskazu, potvrđuje u cijelosti dinamiku događaja koji je žrtva opisala, a posebice trenutak njenog stupanja na kolnik. Pritom je potrebno napomenuti i kako je žrtva osoba starija životne dobi, da se radi o osobi koja nije sudjelovala na raspravama, niti je bila upoznata s izvedenim dokazima, tako da sud nije niti u jednom trenutku imao dvojbu oko toga da bi njezin iskaz na bilo koji način bio neistinit ili „namješten“.

Slijedom svega ranije navedenog, sud je nesporno utvrdio da je do ove prometne nezgode došlo upravo na način kako se to činjenično u ovoj presudi opisuje te da je optuženi ŽC pri upravljanju vozilom postupio protivno članku 38. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a što je bio uzrok ove prometne nezgode.

9. Pravna utvrđenja

U odnosu na kazneno djelo iz članka 227. Kaznenog zakona u stavku 1. propisano je da ovo kazneno djelo čini sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera, dok je u stavku 2. istog članka propisano kažnjavanje u slučaju da je to kazneno djelo počinjeno iz nehaja.

Članak 38. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik te da kada prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, da vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza.

Time da je potrebno napomenuti da pojam pješačkog prijelaza ne obuhvaća samo dio površine na kojem su izvučene bijele crte, nego i zonu u njegovoj blizini, zbog čega postoji stoga obveza vozača da smanji brzinu kretanja pa i zaustavi vozilo kako bi propustio pješake koji su stupili ili stupaju u zonu koja se smatra pješačkim prijelazom.

10. Razlozi o krivnji

Ovo kazneno djelo optuženik je počinio s oblikom krivnje svjesnim nehajem. Dakle, isti je bio svjestan da može ostvariti obilježja ovog kaznenog djela, ali je lakomisleno smatrao da se to neće dogoditi.

Pritom je važno napomenuti i da je optuženik u svom postupanju bio ubrojiv. Svijest o protupravnosti nije osporena, a nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

11. Zaključak o postojanju kaznenog djela

Slijedom svega prethodno navedenog, sud je nesporno utvrdio da je optuženi ŽC počinio inkriminirano mu kazneno djelo, odnosno da je kao sudionik cestovnog prometa prekršio propise o sigurnosti prometa i time izazvao prometnu nezgodu, a u kojoj je druga osoba zadobila tešku tjelesnu ozljedu, i to na način da je 22. listopada 2021. u 13,50 sati u Zagrebu, upravljajući teretnim automobilom marke "Mercedes Actros", registarskih oznaka [registarska oznaka], krećući se sjevernom kolničkom trakom ulice Ilica, prometnom trakom za ravno i desno u smjeru zapada, dolaskom do raskrižja s Vinogradskom cestom na kojem je promet upravljen semaforima koji su radili automatski i ispravno, lakomisleno smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbi članka 38. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ušao u navedeno raskrižje propustivši pri tom obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku i upravljati vozilom s osobitim oprezom da u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza, uslijed čega je u nastavku vožnje naletio na pješakinju AC koja je prelazila kolnik Vinogradske ceste od smjera istok u smjeru zapada krećući se po obilježenom pješačkom prijelazu, a za vrijeme dok je na semaforu za pješake bilo upaljen znak zelenog svjetla, uslijed kojeg naleta je pješakinja odbačena na kolnik te je tom prilikom zadobila povrede u vidu krvnog podljeva oko desnog oka, višestrukog prijeloma kostiju desne strane lica (zidova očne šupljine, gornjočeljusnog sinusa, čeone kosti, sljepoočne kosti), traumatski razdor desne očne jabučice s krvarenjem i opsežnim oštećenjem unutarnjih struktura oka, oskudno traumatsko krvarenje u meke moždane ovojnice tjemeno, prijelom gornje grane desne stidne kosti, koje povrede su u ukupnosti teške naravi.

12. Obrazloženje sankcije

Odlučujući o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije optuženom ŽC za počinjeno kazneno djelo ovaj sud je imajući u vidu okvir za izricanje kazne uzeo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti utvrđene na strani optuženika, prijašnji život optuženika, njegovu raniju kaznenu neosuđivanost, kao i težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela.

Olakotnom okolnosti na strani optuženog ŽC cijenjeno je da je isti prethodno kazneno neosuđivan te prekršajno nekažnjavan. Dakle, radi se osobi koja inače nije sklona protupravnom postupanju i kršenju normi, pa tako, između ostalog i prometnih propisa. Olakotnim je cijenjeno da je optuženik osoba koja je uredno zaposlena i ostvaruje prihode, oženjen je i otac jednog djeteta. Optuženik je bio sudionik Domovinskog rata te je i odlikovan Spomenicom Domovinskog rata.

Otegotnim je cijenjeno da je optuženik ovu nezgodu skrivio upravljajući teretnim vozilom, zbog čega je ipak trebao primijeniti viši stupanj pažnje kao sudionik u prometu.

Uzimajući u obzir sve naprijed navedene okolnosti, činjenicu da je za kazneno djelo iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11 zapriječena kazna zatvora do tri godine, ovaj sud je optuženog ŽC osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci s rokom kušnje od dvije godine. Naime, sud je ocijenio da se s obzirom na protek vremena kao i prethodno navedene olakotne okolnosti koje su na strani optuženika utvrđene, i uvjetnom osudom može postići svrha kažnjavanja propisana zakonom. Rok provjeravanja sud smatra prikladnim, osobito uzevši u obzir protek vremena od počinjenja djela, kao i činjenicu da se nakon počinjenja djela optuženik nije našao kao počinitelj nekog novog kaznenog djela.

12.1 Obrazloženje troška

Nadalje, optuženog ŽC sud je oslobodio obveze na plaćanje troškova postupka jer se radi o osobi koja ostvaruje mjesečne prihode od svega 600,00 eura, pa je stoga jasno kako bi plaćanjem troškova ovog postupka za istog nastala obveza koja bi mogla ugroziti njegovu egzistenciju, kao i egzistenciju njegov obitelji.

U Zagrebu 25. travnja 2025.

Sudac:

Olja Krčar Mišić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi ulaganja odgovora, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu,

2. Optuženi,

3. Branitelj optuženika,

4. Oštećena,

5. U spis.