Pr-1847/2023-21

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste SŽ, u pravnoj stvari tužiteljice ĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po pun. Mariu Skejiću, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, zastupan po pun.Katarini Zrilić, odvj. u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 18.ožujka 2025. u nazočnosti zam.pun. tužiteljice i pun. tuženika, a po objavi presude dana 25. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I/. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i/ili bolovanja, za razdoblje od 01.11.2018.g. do 30. 09.2024.g. u ukupnom iznosu od 0,07 € zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,05 € 15. rujan 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,02 € 15. rujan 2022.

do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

II/. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak na račun punomoćnika tužitelja odvjetnika Maria Skejića koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.”

II. Nalaže se tužitelju roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 125,00 eura.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 30.studenoga 2023. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu administrativnog referenta- kontrolora pri Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju. Tuženik da je tužiteljici zbog pogrešnog načina obračuna pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu (dalje: ZOR), Kolektivnim ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: KU), Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: Dodatak KU), te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje: TKU). Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužiteljici da se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd.). S obzirom na činjenicu da tužiteljica obavljala poslove radnog mjesta inženjera, da je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.49.KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.55. KU-a (NN 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20, 3/23) je propisano da radnik za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 11%, odnosno 14% od 01.rujna 2019.g. koji dodatak nije isplaćen tužitelju za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Također, bez obzira na neisplaćene prethodno navedene dodatke u prekovremenom radu, sukladno odredbi iz čl.81.ZOR-a, radnik da ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno sukladno odredbama čl.58.st.1.TKU-a (NN 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020), odnosno čl.57.st.1.TKU-a (NN 56/22, 127/22) radnik da ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Dakle, prilikom izračuna naknade za godišnji odmor i bolovanje mjerodavna je ostvarena prosječna plaća za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se koristi godišnji odmor ili bolovanje. Prema tome, tužitelj ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu osnova i visine, te u pogledu priložene punomoći navodeći da je ista priložena u ranije pokrenutom sudskom postupku Pr-1849/23. Navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku.

3.Tužiteljica je podneskom od 30. rujna 2024., sukladno rješenju suda, uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označen iznos od 852,00 eura te zatražena isplata toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 01.11.2018. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 12,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice. U odnosu na navode tuženika kojima se osporava punomoć imenovanom odvjetniku, pun.tužitelja smatra da tuženik pokušava dovesti sud u zabludu kako bi se u postupku provodile nepotrebne dodatne radnje u pogledu ovlaštenja za zastupanje. Smatra da se iz ovakvog postupanja tuženika izražava namjera za teškom zlouporabom prava i vrijeđanjem imenovanog odvjetnika pa stoga predlaže sukladno odredbama iz čl.10. st.2 ZPP-a izricanje novčane kazne zbog teške zlouporabe prava, odnosno izricanje novčane kazne zbog vrijeđanja imenovanog punomoćnika i zamjenika punomoćnika.

3.1.Tuženik se usprotivio uređenom tužbenom zahtjevu i to prvenstveno u pogledu dijela kojim se traži isplata parničnog troška na račun punomoćnika tužitelja, smatrajući da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva. Nadalje, u preostalom dijelu smatra je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i nerazumljiv budući da tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom utužuje zbroj svih potraživanja po različitim pravnim osnovama.

3.2.Konačno, nakon provedenog financijskog vještačenja tužiteljica je podneskom od 23.prosinca 2024. uredila i postavila tužbeni zahtjev na način da potražuje isplatu iznosa od 0,07 eura (0,54 kn).

3.3.Na navedeni podnesak kojim se konačno uređuje tužbeni zahtjev, tuženik se usprotivio u cijelosti.

3.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava za tužiteljicu, plana rada i evidencije o radnom vremenu, spisu drugih priloženih isprava te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije, računovodstvo i poreze Ines Lozić.

4.Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan. Stranke su popisale parnični trošak.

4.1.Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 23.prosinca 2024.., radi se o sporu male vrijednosti (0,07 eura) zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl.457 . - 467. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11-pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP) budući se tužbeno potraživanje odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 1.320,00 eura (ranije 10.000,00 kn).

5.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćene bruto razlike u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom za sve odrađene sate, neisplaćene bruto razlike za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te naknade za korišteni godišnji odmor i bolovanje uzimajući u obzir stvarne pune iznose plaća sukladno utvrđenim razlikama, odnosno pune prosječne mjesečne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca.

6.Na navedene okolnosti, odnosno na visinu potraživanja sud je proveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Ines Lozić, a čije vještačenje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća.

7.U svom nalazu i mišljenju sudski vještak navodi da su pri izradi nalaza i mišljenja korištene obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) za razdoblje od 01.11.2018. do 30.09.2024. Provjerom svih platnih lista u razdoblju od 01.11.2018. na dalje utvrđeno je da dodatak koji je predmet tužbe je obračunat na sve sate iskazane u obračunskim listama. Dodatak za posebne uvjete rada da je obračunat na sate rada iskazane kao redovni rad te na sate koje je tuženik iskazao kao prekovremene sate u platnim listama. S obzirom da je u utuženom razdoblju službena valuta u RH bila kuna dok je na dan izrade vještačenje službena valuta euro, vještak je inicijalno, informativno, sve izračune izvršio u valuti koja je bila izvještajna i obračunska te u kojoj su izvršena plaćanja u utuženom razdoblju. Nadalje, vještak je iznose utvrđene u izvještajnoj valuti u utuženom razdoblju preračunao u službenu valutu RH na dan izrade vještačenja, primjenom odredbi čl. 7. i 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22) kao i primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro temeljem Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 85/2022) koji iznosi 7,53450 kuna za jedan euro. S obzirom na vještakova utvrđenja razvidno je da u utuženom razdoblju nema potraživanja po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada. S obzirom na navedeno, nema niti potraživanja po osnovi manje isplaćene naknade za godišnji odmor i privremene nesposobnosti za rad. Za razdoblje od 01.11.2018. do 30.09.2024. tužitelju je dodatak za posebne uvjete rada obračunat na sve sate iskazane na obračunskim ispravama slijedom čega po toj osnovi potraživanje iznosi 0,00 EUR. Manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmor i privremenu nesposobnost za rad temeljem obračunatih i isplaćenih plaća posljedica je zaokruživanja iznosa na dvije decimale te potraživanje po toj osnovi iznosi 0,00 EUR.

8.Tužitelj, usprkos tome što je vještakinja u svojem nalazu i mišljenju navela da po utuženim osnovama ne postoje potraživanja, odnosno da temeljem zaokruživanja iznosa na dvije decimale zbog primjene fiksnog tečaja konverzije kune u euro, potraživanje po utuženim osnovama iznose 0,00 EUR, uređuje tužbeni zahtjev na način da potražuje iznos od 0,07 eura i to: iznos od 0,05 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 15.09.2021. te iznos od 0,02 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 15.09.2022.

9.Člankom 250. ZPP propisano je da će sud izvesti dokaz vještačenjem kada je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Tako je i u predmetnom postupku sud, na prijedlog tužitelja, angažirao ovlaštenog sudskog vještaka upravo radi utvrđivanja činjenica iz tužbe –je li tuženik u utuženom razdoblju tužiteljici pravilno obračunao i isplatio iznose po svim osnovama koja ista potražuje i u kojem iznosu.

10.Sud nema razloga sumnjati u ispravnost, objektivnost i stručnost ovlaštenog sudskog vještaka u izradi predmetnog nalaza i mišljenja, kao ni činjenica da se vještakinja pri izradi istoga vodila odredbama kojima je reguliran tužiteljev radni odnos-Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU), a posebno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22). Upravo primjenom odredaba tih propisa utvrđeno je da je potraživanje prema navedenim osnovama 0,00 eura.

11.Izvlačenje dvaju iznosa od 0,02 eura i 0,05 eura za dvije stavke (kolovoz 2021. i kolovoz 2022.) iz tablica koje čine sastavni dio pisanog nalaza i mišljenja, radi opravdavanja troškova vještačenja je zanemarivo, neprihvatljivo i nesvrhovito, uzimajući u obzir ono što je tužitelj tužbom potraživao u smislu utuženih osnova kao i iznosa koji je naveden u uređenom tužbenom zahtjevu od 30.rujna 2024. (852,00 eura).

11.1.Kako je vještakinja utvrdila da ne postoje potraživanja koja su predmet tužbe, odnosno da je tuženik obračunao sve dodatke na sve odrađene sate pa shodno tome da nema niti potraživanja po osnovi manje isplaćene naknade za godišnji odmor i privremene nesposobnosti za rad, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

11.2.Dakle, tuženik je kao poslodavac u utuženom razdoblju tužiteljici ispravno isplaćivao sve iznose na ime utuženih dodataka i naknada osobnog dohotka.

12.U odnosu na navode iz odgovora na tužbu koji se tiču dostavljene punomoći, izvršen je uvid u spis ovog suda Pr-1849/2023 te je utvrđeno da je u istom podnesena tužba radi isplate razlike troškova prijevoza istoga dana kao i u ovome predmetu s priloženom punomoći, dakle radi se o dva različita predmeta različitih utuženih osnova utužena na isti dan s uredno dostavljenom punomoći, a za što nije postojala nikakva zakonska prepreka. Kako sud nema razloga sumnjati u istinitost pismene punomoći u ovom predmetu i kako je punomoć dostavljena uz tužbu (čl.98. st.1. ZPP), postupalo se sukladno odredbama čl.89-101 ZPP.

13.Upravo s obzirom na navedeno, neosnovan je zahtjev tužitelja iz podneska od 30.rujna 2024. kojim se traži kažnjavanje tuženika za zlouporabu prava, budući je sud stajališta da nema mjesta zlouporabi pa shodno tome ni kažnjavanju prema čl.10 i čl.110 ZPP.

14.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154. st. 1., čl.151 st.3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., drugdje u tekstu ZPP-a). Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ 138/23) te s obzirom na vrijednost predmeta spora postavljenog u konačnom tužbenom zahtjevu (0,07 eura), tuženiku bi pripadao trošak prema Tbr.7. toč.8 (jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak), odnosno 50 bodova (1 bod=2,00 eura- Tbr.50.)+PDV=125,00 eura.

14.1.Stoga je odlučeno kao u toč.II izreke.

Split, 25. travnja 2025.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun.tuženika

- u spis