Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

K-405/2024-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Ivici Matišiću, uz sudjelovanje zapisničara Renate Pjajčik, u kaznenom predmetu protiv optuženika DG zastupanog po ŽG, odvjetniku iz [adresa] zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" 125/11, 144/12, 56/15 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 u daljnjem tekstu KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru KO- DO-176/2024-1 od 08. svibnja 2024. godine, nakon održane i završene rasprave dana 23. travnja 2025. u nazočnosti optuženika, žrtve RG i državno odvjetničkog savjetnika Frana Papca, dana 25. travnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

OPTUŽENIK DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], zvan " D", sin Ž i EG, rođene R, rođen **.**.1992. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom, građevinski tehničar i prodavač, nezaposlen, bez primanja, neoženjen, otac dvoje  maloljetne  djece,  bez  imovine,  sa činom  razvodnika,  u  tijeku  je  drugi  kazneni postupak, prekršajno kažnjavan prema izvatku iz prekršajne evidencije, neosuđivan,

k r i v  j e

što je dana 23. veljače 2024. oko 09,45 sati u Pleternici, s mobilnog uređaja broja [broj telefona] nazvao na telefon broja [broj telefona] koji koristi Dječji vrtić " E" [adresa], a koji vrtić pohađa njegovo dijete BG, na koji poziv se javila djelatnica vrtića RG, kojom prilikom se predstavio kao DG, otac od BG i tražio razgovor s ravnateljicom vrtića, a nakon što mu je RG rekla da je ravnateljica odsutna, revoltiran navedenom činjenicom, u namjeri da ustraši djelatnike vrtića " E", rekao RG da će ih sve pobiti i tužiti ravnateljicu, odgajateljice i vrtić, a koje riječi je RG prenijela ostalim djelatnicima vrtića,

dakle, drugome ozbiljno prijetio da će njega usmrtiti, a djelo je počinjeno prema većem broju ljudi,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnju, opisano u čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 2. KZ/11.

II. Temeljem čl. 139. st. 3. KZ/11 optuženi DG se

o s u đ u j e

na KAZNU ZATVORA u trajanju od 8 (osam) mjeseci.

III. Temeljem čl. 56. KZ/11 primjenjuje se

UVJETNA OSUDA

tako da se izvršenje izrečene kazne odgađa na vrijeme od 2 (dvije) godine, pod uvjetom da optuženik u navedenom roku ne počini novo kazneno djelo.

IV. Temeljem čl. 148. st. 6. ZKP/08 optuženik DG oslobađa se obveze da naknadi u cijelosti troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. točka 6. ZKP/08.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podiglo je optužnicu KO-DO-176/2024- 1 dana 08. svibnja 2024. protiv optuženika DG zbog kaznenog djela protiv osobne slobode-prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2 KZ/11 počinjenog na štetu oštećenica RG i ĆG.

2. Optuženik upitan u smislu čl. 416. ZKP/08 tome kakav stav zauzima prema optužbi izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret optužnicom.

3. U obranama iznijetima u ranijem tijeku postupka optuženik DG poricao je počinjenje predmetnog kaznenog djela. Naveo je da je kritičnog dana trebao ići po sina BG jer mu je bivša izvanbračna supruga JG prvotno rekla da dođe po njega, a nakon toga je postala živčana te mu je rekla da ne može doći po sina, o čemu je on obavijestio Centar za socijalnu skrb u Križevcima. Tog jutra nazvao je vrtić koji pohađa sin BG jer je imao pravo vidjeti sina te je sin trebao boraviti kod njega tjedan dana. Javila mu se administratorica, čije ime nije znao, te je u razgovoru tražio ravnateljicu vrtića, na što mu je gospođa rekla kako je ravnateljica na putu i da je nema do ponedjeljka. Nakon toga je tražio navedenu gospođu da pita odgajateljicu od sina BG postoje li problemi jer mu je JG pričala da postoje problemi. Gospođa ga je pitala da li prijeti na što je on rekao da ne prijeti. Navedeni razgovor čuli su njegova majka EG te nećak jer je prilikom razgovora telefon bio na razglasu. Kada je krenuo po sina zaustavila ga je policija te su ga priveli. Poriče da bi djelatnici vrtića izrekao riječi prijetnje, a to može potvrditi i njegova majka koja je čula razgovor jer je bio na razglasu. Smatra da ga s ovom prijavom JG želi odvojiti od sina jer zna da su JG i RG poznanice, misli da su zajedno išle u razred te da je JG preko navedene RG upisala sina BG u vrtić.

2.1. U obrani iznijetoj kod ovoga suda optuženik je još jednom izjavio da se ne smatra se krivim, odnosno optužbe protiv njega su potpuno lažne i neutemeljene. Točno je da je kritičnog dana nazvao vrtić ali samo da pitam za svoje dijete, no tom prilikom nije prijetio nikome, a uz njega su bili mama i mali nećak B od 7 godina, te su čuli taj razgovor. Poznato mu je da danas saslušana oštećena (RG) i njegova bivša supruga čuju preko telefona i zna da su išle zajedno u školi. Dalje je naveo da ga je tog istog dana nazvala bivša partnerica i rekla da može doći po djecu kod nje doma, a bilo mu je čudno što je bila ljubazna jer inače nije tako. Ona ga je nazvala nakon što je obavio telefonski razgovor sa djelatnicima vrtića, a on je zvao vrtić jer je htio razgovarati sa ravnateljicom, no rekli su mu da je na službenom putu te je razgovarao sa danas saslušanom oštećenom s kojom je razgovarao o tome da se djeca ponašaju drugačije kada dođu od njega, a on ju je pitao kako one mogu to znati tj. jesu li one psihološki stručne da to mogu znati. Dalje je pričao o svojim obiteljskoj situaciji, odnosno da nakon vojske nije zaposlen, odnosno sada je nezaposlen i uredno plaća uzdržavanje u iznosu od 270,00 EUR-a. Još jednom je naveo da nije kriv, kao i da ga je ova optužba teško pogodila.

5. Tijekom dokaznog postupka reproducirana je snimka o ispitivanju osumnjičenika (list 27) reproducira se snimka o prvom ispitivanju osumnjičenika (list 47) izvršen je uvid u izvadak iz prekršajne evidencije (list 58-59) u izvadak iz kaznene evidencije za optuženika (list 61), pročitani su iskazi svjedoka ĆG (list 79-81) TG (list 82-84) RG (list 85-88), EG (list 104-105)

5.1. Sud je izveo dokaz neposrednim saslušanjem oštećene kao svjedoka ĆG (list 155-156), svjedoka EG (list 179180) TG (list 180-181) JG (list 182-183) i oštećene kao svjedoka RG (list 211-212)

6. Na temelju čl. 421. st. 1. toč. 3. i 4. ZKP/08 sud je odbio dokazni prijedlog optuženika za pribavom snimke telefonskog razgovora jer sud smatra da, iako teleoperatori bilježe vrijeme i trajanje telefonskih poziva, još uvijek ne snimaju telefonske pozive,odnosno prema mišljenju suda, snimka telefonskog razgovora optuženika i djelatnice vrtića, te postoji, barem ne kod teleoperatera, zbog čega zaključuje daje taj dokazni prijedlog usmjeren na odugovlačenje ovog kaznenog postupka.

7. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, ovaj sud utvrđuje da je optuženik DG počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnju, označeno i kažnjivo po čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, počinjenog na štetu svoje RG i ĆG, koje mu se stavlja na teret optužnicom, a kako je činjenično i pravno pobliže označeno u izreci ove presude.

8. Tijekom postupka nije bilo sporno da je optuženik telefonski kontaktirao djelatnicu dječjeg vrtića kojeg pohađa njegov sin BG, odnosno da je tom prilikom razgovarao sa djelatnicom dječjeg vrtića RG.

9. Bilo je sporno je li u tom telefonskom razgovoru optuženik izrekao RG prijeteće riječi navedene u optužnici.

9.1. Bilo je sporno, jesu li inkriminirane riječi, ako su izrečene, kod oštećenih djelatnika vrtića "Žabac" u Žabnu izazvale osjećaj straha i bojazni za vlastiti život.

10. Sud nije prihvatio obranu optuženika u kojoj poriče da bi oštećenicama uputio prijeteće riječi, budući da je to u suprotnosti s iskazima RG i ravnateljice vrtića ĆG, kao i svjedokinje TG čije iskaze je sud prihvatio kao istinite i životne.

11. Tako je oštećenica ĆG, ravnateljica dječjeg vrtića Žabac u [adresa] u iskazu danom kod policije, navela da se sjeća da je bio petak, ne zna točan datum, ali bio je kraj veljače i ona je bila na godišnjem odmoru. Oko 10,00 sati, na mobitel ju je nazvala njena administrativno-računovodstvena djelatnica RG, po glasu je čula da je uznemirena i zabrinuta te joj je rekla da je tata od djeteta BG zvao na broj od vrtića, da je tražio ravnateljicu na što mu je RG rekla da je ona odsutna, a na što je gospodin BG rekao RG da će doći po dijete i da će ih sve ubiti te nakon toga prekinuo poziv. Uputila je RG da odmah nazove policiju. Navedeni događaj ju je uplašio, nakon čega je ponovno nazvala RG i rekla joj da nazove majku od dječaka da dođe po njega u vrtić, budući da joj je poznato da je obitelj djeteta BG neskladna obitelj, a Pablovog oca nije nikada upoznala, a nije niti došao u vrtić, pa se bojala njegove reakcije prema njenim djelatnicima i djeci. Sljedeći tjedan JG joj je rekla da je njezin bivši partner tako reagirao jer je BG taj dan trebao ići kod njega na vikend, ali je DG želio da BG bude duže kod nje, a ona se s time nije složila jer BG u tom tjednu ide logopedu. Nakon navedenog događaja, njeni djelatnici i ona su zbog sigurnosti djece, a i njih samih, dva tjedna zaključavali vrtić, a sve zbog bojazni da otac od BG ne bi došao i nešto napravio.

11.1. Iskazujući kod ovoga suda, oštećenica je ostala kod svojeg ranijeg iskaza, te je dodala da nikada prije nije vidjela optuženika, odnosno ne poznaje ga. Riječi koje su joj prenijele djelatnice vrtića kod nje su izazvale strah za djecu i djelatnike vrtića, a osobito što su njih dvije bile jako uzrujane. Djelatnice vrtića su joj prenijele da je u telefonskom razgovoru optuženik tražio nju, a kada su rekle da je odsutna poručio je da će ubiti nju i sve djelatnike vrtića, a te riječi prenijela joj je kolegica RG. Dodala je da ona osobno nije nikada razgovarala s optuženikom, niti ga je ikada vidjela. Koliko je njoj poznato mldb. dijete optuženika živi sa majkom, mlađim bratom, bakom i djedom. Na kraju je navela da ona ne zna zbog čega je optuženik navedenog dana nazvao vrtić.

12. Iako je branitelj optuženika prigovorio tom iskazu u dijelu u kojem spominje da bi optuženik uputio prijetnje jer je tek posredno čula navedene prijetnje, sud ga je prihvatio ga je djelomično potvrđuje iskaz oštećene RG,djelatnice dječjeg vrtića Žabac u [adresa] na poslovima računovodstvenog radnika, koja je navela je da je kritičnog dan bila na svom radnom mjestu, a negdje oko 09,45 sati, na službeni broj vrtića 048 810 250, dok je bila sama u uredu, upućen je poziv na koji se ona javila, a broj je bio [broj telefona]. Odmah po uspostavi poziva, muška osoba s druge strane joj se predstavila kao DG, otac od BG i rekao da želi razgovarati s ravnateljicom, na što mu je ona rekla da je ravnateljica odsutna i da se vraća u ponedjeljak. Odmah potom DG joj je rekao da on dolazi po svoje dijete, da će ih sve pobiti ako neće moći do djeteta, da će tužiti ravnateljicu i odgajateljice te je u daljnjem razgovoru rekao da odgajateljice zatupljuju njegovu majku i govore da je njegovo dijete glupo, nakon čega je rekao da ne može više pričati jer je u vožnji i prekinuo je poziv. Nakon toga otišla je s odgajateljicom Ć provjeriti može li DG preuzeti dijete, nazvala je ravnateljicu ĆG te joj rekla što se događa, odnosno ispričala joj je o razgovoru s DG. Nitko od djelatnika nije vidio, ni razgovarao s DG te nisu mogli znati što bi on mogao učiniti. Kontaktirali su majku djeteta JG, koja je rekla da ne može doći po dijete pa su nakon toga kontaktirali baku TG ako želi da dođe po dijete, na što je ona ubrzo došla i preuzela dijete BG. TG im je rekla da je vidjela požeške tablice negdje u Žabnu, uplašila se, nazvala ravnateljicu koja joj je rekla da pozovu policiju. Nakon navedenog događaja, iz sigurnosnih razloga zaključavali su vrtić negdje dva tjedna. Prijetnje od DG su je uplašile pogotovo jer ga ne poznaje i ne zna kakve je naravi.

12. 1. Kod ovoga suda oštećena RG ostala je kod ranije danog iskaza, a odgovarajući na pitanja predstavnika optužbe navela da je kritičnog dana radila u računovodstvu i jedan od poslova bio joj je da preuzima telefonske pozive. Sjeća se da je toga dana negdje oko 9,45 nazvao optuženik i pitao za svoje dijete i pitao kakvo je njegovo dijete u grupi, na što mu ona nije znala odgovoriti jer ne radi s djecom u grupi. Dalje ju je pitao da li može doći po dijete, a ona mu je rekla da nije prikladno vrijeme jer su u tijeku odgojne aktivnosti. Na to joj je odgovorio da on svejedno dolazi po svoje dijete, da je na putu i da će ih sve pobiti, a u tom telefonskom pozivu optuženik nije spominjao ravnateljicu. Taj njegov glas tada je zvučao ljutito. Od tih njegovih riječi nisam uplašila za sebe, već za djecu jer se u to vrijeme vrtić nije zaključavao, a nije tada ni znala nalazi li se optuženik na listi osoba koje mogu preuzeti dijete. Riječi koje joj je uputio optuženik prenijela je Pablovoj odgajateljici, pa su nazvale ravnateljicu koja ih je uputila da nazovu majku djeteta, što su i učinile, no ona se nije javljala ili nije mogla doći po dijete, ne sjeća se točno. Nakon toga nazvale su baku BG i ona je rekla da će doći po BG. Dalje navodi da se ne sjeća točno da li joj je optuženik rekao još koje riječi, odnosno optuženik ju je ispitivao za svoje dijete, ali ona o tome nije mogla ništa reći jer ne radi sa djecom. Pojasnila je da se prilikom upisa djece u vrtić, osim roditelja navode još do tri osobe koje mogu dovoditi dijete u vrtić ili ga preuzimati iz vrtića. Poznato joj je tko je otac maloga BG, a poznaje i JG (majku BG), koju ne poznaje dobro, ali se pozdrave u prolazu. Prije nego li je razgovarala s bakom maloga BG, kontaktirala ju je ravnateljica i obavijestila ju je o razgovoru sa optuženikom.

13. Njezin iskaz sud je prihvatio s obzirom da ga djelomično potvrđuje iskaz svjedokinje TG, bivše punice optuženika, koja je navela da se sjeća da se kritični dan odvio krajem veljače 2024., a na njen kućni broj telefona oko 10,00 sati nazvala ju je odgojiteljica J iz vrtića Žabac iz [adresa] u koji ide njen unuk BG te joj je rekla da je zvao Pablov otac u vrtić da će ga pokupiti, dok je njima rečeno da BG mogu dati samo njoj ili njenoj kćeri JG pa je na to rekla da ne da BG i da će doći po njega. Odmah je nazvala JG (svoju kćer) koja joj je rekla da su i nju također zvale tete iz vrtića i da ne može odmah doći. U vrtić je došla za pet minuta, vrata vrtića su bila zaključana što inače nisu, pustila ju je čistačica te je tada vidjela na licima djelatnika vrtića strah i primijetila da nešto nije u redu. Otišla je do ureda do RG koja joj je rekla da je DG rekao da su one zaglupile njegovo dijete i da će on doći i da će ih sve pobiti. Tada se i ona počela bojati, a vidjela je i da se RG boji.

13.1. Kod ovoga suda svjedokinja je ostala kod svojega iskaza, te je navela da joj je tajnica vrtića RG rekla da je tata od djeteta BG rekao da su zaglupile njegovo dijete u vrtiću i da će on doći i sve ih pobiti ili potući. Misli da se ta prijetnja odnosila na tajnicu RG. Dodala je da se njena kćer (JG) i RG poznaju iz osnovne škole, no nisu u prijateljskim odnosima, te nema saznanja da bi se njena kćer dopisivala s RG. Toga dana je bio dogovor da optuženik BG pokupi kod naše kuće, a dijete u vrtiću može biti od 7,30 odnosno 8 sati pa do 16,00 sati. Mogu reći da su oni vrtiću najavili da će toga dana uzeti dijete iz vrtića upravo zbog dogovora s optuženikom. Kada je ona došla po dijete tada nije vidjela ravnateljicu, već misli da su bile nazočne tete J i Ć, spremačica i kuharica.

14. Sud je prihvatio njezin iskaz kao istinit jer ga djelomično potvrđuje iskaz svjedokinje JG, koja je u svom iskazu navela da ju je kritičnog dana zvala ravnateljica vrtića i tražila da preuzme dijete, te joj je rekla da je optuženik nazvao vrtić i da je razgovarao s RG i da je njoj uputio prijetnje. Kritičnog dana u vezi djece optuženik i ona su telefonski kontaktirali, te su dogovorili da on dijete toga dana pokupi kod nje, kod njene kuće. Taj razgovor su vodili prije podne, te se tada nisu dogovorili da on dijete preuzme u vrtiću, jer je uobičajeno da dijete preuzme od nje, kod njene kuće. Pojasnila je da poznaje RG, išle su zajedno u osnovnu školu, a sada smo poznanice i pozdravljaju se. Toga dana dijete je iz vrtića preuzela njena majka.

15. Sud je analizirajući iskaze do sada navedenih svjedoka iste u većem dijelu prihvatio kao istinite s obzirom da su logični i međusobno neproturječni, da se međusobno u većem dijelu potvrđuju na životan i logičan način.

16. U ranijem tijeku postupka, pred sucem istrage Županijskog suda u Bjelovaru, iskaz je dala svjedokinja EG, majka optuženika, koja je navela je da je kritičnog dana bila sa sinom DG u automobilu i da su trebali ići kod snahe odnosno majke djece u [adresa]. Dok su putovali sin DG je zvao dječji vrtić budući da mu supruga nije dala viđanje djece, javila se jedna djelatnica i on ju je pitao da li je istina da oni imaju što protiv toga da djeca dolaze kod njih u [adresa]. Iz vrtića su potvrdili da nemaju nikakvih saznanja, a gospođa koja se javila je rekla da ravnateljica nije tu i da je na putovanju. Tada je sin rekao da će imati sud sa svojom bivšom suprugom i da će njih iz vrtića pozvati kao svjedoke da zašto oni smatraju da dijete ne bi trebalo dolaziti sedam dana kod njih. Nije istina da je sin nekome prijetio ubojstvom, nije prijetio djelatnicima vrtića. U vrtiću ona i sin nisu nikada ranije niti bili.

16. 1. U iskazu danom kod ovoga suda svjedokinja EG navela je da njen sin kritične zgode, kada su se vozili u autu, nije izrekao nijednu prijeteću riječ, osim da će ih zvati kao svjedoke o tome zašto oni smatraju da djeca ne mogu dolaziti k njima, jer je snaha govorila da vrtić to ne dozvoljava. U auto je bila ona, optuženik i unuk. Ne sjeća se s kojeg broja je upućen poziv vrtiću, misli s njezinog, ali nije sigurna. Optuženik je zvao vrtić jer je snaha rekla da vrtić ne dozvoljava da on viđa dijete. Oni su automobilom krenuli kod kuće u kojoj živi njihov unuk, a to je ujedno i kuća gdje živi njegova majka.

17. Sud je sa posebnom pažnjom cijenio iskaz svjedokinje budući je ista majka optuženika, te je pristrana i zainteresirana za ishod ovog postupka. Sud smatra da se njezin iskaz ne može prihvatiti jer je isti nelogičan i neuvjerljiv, odnosno sud smatra da nije dokazano da je optuženik tijekom telefonskog razgovora imao uključen zvučnik na telefonu, pa tako sud smatra da nije dokazano da je njegova majka mogla čuti taj razgovor u cijelosti, pa da je i mogla čuti što govori djelatnica vrtić, pa čak i da se nalazila zajedno sa optuženikom u automobilu.

18. Pažljivo razmatrajući iskaze oštećenica i obranu optuženika, kao i iskaze saslušanih svjedoka sud smatra da u konkretnom slučaju valja prihvatiti iskaze oštećenica i svjedoka kao životne i istinite.

19. Zbog navedenog sud smatra da nije prihvatljiva obrana optuženika u kojoj poriče da u telefonskom razgovoru sa djelatnicom vrtića nije upućivao prijeteće riječi.

20. Sud je utvrdio da su riječi prijetnje koje je optuženik uputio putem mobilnog uređaja djelatnicima dječjeg vrtića, promatrane u okolnostima u kojima su izrečene, takvog karaktera da bi izazvale strah kod svake prosječne osobe, odnosno da nedvojbeno predstavljaju ozbiljne prijetnje izrečene s namjerom da ustraše oštećenice te da su izrečene riječi prijetnje izazvale strah i bojazan za vlastitu sigurnost i život, kao i za sigurnost djece u vrtići.

21. Zbog svega navedenog sud je utvrdio da je optuženik DG izgovorenim riječima prijetnje ostvario sve bitne objektivne i subjektivne elemente kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 1. KZ/11, kako mu se to stavlja na teret optužnicom.

22. Kako nije bilo dvojbe u pogledu ubrojivosti i kaznene odgovornosti optuženika jer su odlučne činjenice za sud nesporno utvrđene, sud ga je proglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, a temeljem čl. 56. KZ/11 primijenio je uvjetnu osudu tako da se izvršenje izrečene kazne odgađa na vrijeme od 2 (dvije) godine, pod uvjetom da optuženik u navedenom roku ne počini novo kazneno djelo.

23. Svrha kažnjavanja je u smislu odredbe čl. 41 KZ/11 izraziti društvenu osudu zbog počinjenja kaznenog djela i jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo.

24. Pri odabiru vrste i visine kaznenopravne sankcije sud je uzeo u obzir stupanj krivnje optuženika, okolnosti u kojima je djelo učinjeno kao i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, te je sud imajući u vidu okolnosti počinjenja djela, optuženiku kao olakotne okolnosti cijenio dosadašnju nekažnjavanost u kaznenim postupcima, mlađu životnu dob, činjenicu da je otac dvoje malodobne djece, korektno držanje pred sudom, dok je optuženikovu kažnjavanost u prekršajnim postupcima s elementima nasilja cijenio kao otegotnu okolnost.

25. Sud smatra da će se izrečenom sankcijom u cijelosti postići opća i specijalna svrha kaznenih sankcija, te da će ova kazna u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženika da ne čini daljnja kaznena djela.

26. Nadalje, sud je temeljem čl. 148. st. 6. ZKP/08 optuženika DG oslobodio obveze da naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1.-6. ZKP/08 jer sud smatra da bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje optuženika, kao i osoba koje je dužan uzdržavati, budući da je isti nezaposlen, bez primanja, bez imovine.

27. Iz svih navedenih razloga presuđeno je kao u izreci presude.

Bjelovar, 25. travnja 2025.

Sudac

Ivica Matišić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u četiri primjerka putem ovoga suda nadležnom sudu drugog stupnja.

Oštećenik može podnijeti žalbu zbog odluke suda o troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

Naredba:

1. Presuda nepravomoćna

2. DNA-ODO

-  optuženik i branitelj

-  oštećenice

3.Kal 15 dana