REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-329/2022-13

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužitelja KZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & partneri u Splitu, Sukojišanska 4, protiv tuženika WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d. Zagreb, Slovenska 24, OIB: 2848403362, koje zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Budimir & Partneri d.o.o. Split, radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 31. ožujka 2025.g. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika dana 25. travnja 2025., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I.Nalaže se tuženiku roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 7.333,20 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 10. ožujka 2017. godine, do isplate, dok se odbija dio tužbenog zahtjeva u dijelu tijeka zakonske zatezne kamate koja bi na dosuđeni iznos tekla od 2. ožujka 2017. godine do 10. ožujka 2017. godine kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju u roku od 15 dana trošak ovog spora u iznosu od 839,56 EUR zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (25. travnja 2025.), pa do isplate, dok je za više traženo tužitelju odbijen parnični trošak kao neosnovan.

Obrazloženje

1.U tužbi podnesenoj dana 27. siječnja 2022. godine, tužitelj navodi da je dana 2. ožujka 2017. godine došlo je do prometne nezgode u mjestu Kaštel Lukšić u kojoj je s jedne strane sudjelovao tužitelj kao vozač vozila marke „Audi“ reg. oznake i broja [registarska oznaka], dok je drugi sudionik bio osiguranik tužeinika LZ, koji je upravljao vozilom marke „Ford“ reg. oznake i broja [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika po policu autoosiguranja broj: 211006630021. Osiguranik tuženika nastanku ove nezgode da je dopirnio je u stupnju od najmanje 80 %, dok doprinos tužitelja da nikako ne može biti veći od 20 %. U predmetnoj prometnoj nezgodi da je znatno oštećeno vozilo tužitelja marke «Audi“ reg. oznake i broja ST GOO RV a visina štete na istom da iznosi 69.065,00 kn.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od dana 7. ožujka 2022.godine navodi da budući je vozilo marke Ford reg. oznake [registarska oznaka] u vrijeme nastanka predmetne nezgode bilo osigurano od automobilske odgovornosti kod tuženika priznaje se pasivna legitimacija. Nadalje, da nije sporno da je dana 02.03.2017. došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovali tužitelj kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] i LZ kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Međutim, tuženik osporava da bi osiguranik tuženika doprinio nastanku nezgode u stupnju od najmanje 80%, a da doprinos tužitelja nikako ne može biti veći od 20%. Materijalno pravo koje treba primijeniti na dinamiku predmetne prometne nezgode su odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U članku 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama doslovno se navodi: 1) Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. (2) Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.“ dok se u čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama doslovno navodi: „(4) Vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno.“ U smislu citiranih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozač koji namjerava obaviti radnju skretanja ulijevo, dužan je prije poduzimanja te radnje ispitati i pripaziti da li konkretne okolnosti na cesti i u prometu, uključivo i konkretnu brzinu nailazećeg vozila (a ne propisanu) omogućuju sigurno izvršenje radnje skretanja ulijevo, te je dužan propustiti sva vozila koja dolazeći iz suprotnog smjera zadržavaju smjer svojeg kretanja, pa i ona koja voze brzinom višom od dopuštene. Dakle, tužitelj kao vozač vozila koje skreće ulijevo je bio obvezan na propuštanje vozila koje dolazeći iz suprotnog smjera zadržava smjer svojeg kretanja i tek nakon njegova prolaska skrenuti ulijevo. Prema tome, tužitelj je, budući je kritične prigode skretao ulijevo, bio dužan propustiti vozilo koje je dolazeći iz suprotnog smjera, zadržavalo smjer svojeg kretanja, a kako to nije učinio, svojim ponašanjem je glavni uzročnik nastanka predmetne prometne nezgode jer je vozilu koje dolazi iz suprotnog smjera jednostavno presjekao pravac njegova kretanja i oduzeo prednost prolaska neovisno o nesporno prekoračenoj brzini vožnje vozila koje dolazi iz suprotnog smjera. U tužbi je u dokazne svrhe predloženo pribavljanje spisa Općinskog suda u Splitu broj K- 320/2019 pa tuženik navodi kako se taj spis ne odnosi na predmetnu nezgodu. Za tuženika nije sporno da je na vozilu tužitelja nastala totalna šteta koja po odbitku spašenih dijelova iznosi 69.065,00 kn tako da na okolnost visine štete nije potrebno izvoditi bilo kakve dokaze. Sporno je pitanje suodgovornosti sudionika nezgode za njen nastanak. Tuženik osporava tijek kamata jer je tužitelj štetu prijavio 10.03.2017.

3. Tužitelj je na ročištu od dana 31. ožujka 2025. godine uredio tužbeni zahtjev iskazujući visinu potraživanja u valuti euro kao službenoj valuti u Republici Hrvatskoj.

4. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene uz tužbu i odgovor na tužbu tuženika, i to: zapisnik o očevidu PU SD, Postaja prometne policije Split, broj 511-12-36-KU-10/2017 od dana 2. ožujka 2017. godine, kazneni nalog Općinskog suda u Splitu broj K- 762/2017 od dana 3. rujna 2018. godine, izvršen je uvid u optužnicu K-DO 645/2017, izvršen je uvod u spis poslovnog broja K- 200/2019, izvršen je uvid u nalaz i mišljenje vještaka Nevena Kralja, stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, promet i motorna vozila od 16. 06. 2017. godine (koji prileži spisu K- 200/2019), dopis tuženika o informativnom obračunu izvida štete, broj 1701211/MAO.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete na vozilu tužitelja uslijed prometne nezgode.

7. Među strankama nisu sporne sljedeće činjenice:

- da je dana 2. ožujka 2017. godine došlo do prometne nezgode u Kaštel Lukšiću gdje je sudjelovao tužitelj kao vozač marke "Audi" reg. oznake i broja [registarska oznaka], dok je drugi sudionik bio osiguranik tuženika LZ koji je upravljao vozilom marke "Ford" reg. oznake i broja [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja].

- da je povodom optužnice pod brojem K- DO-645/17 u kaznenom postupku kazneni nalog poslovnog broja K- 762/17 postao pravomoćan 21. rujna 2018.g. u odnosu na drugookrivljenika LZ koji je proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu kažnjivo po čl. 227.st.1. Kaznenog zakona, te je u odnosu na istog izrečena kazna zatvora od 10 mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko isti u roku od 3 godine ne počini novo kazneno djelo (uvjetna osuda).

- da je u odnosu na prvookrivljenika KZ nakon provedenog postupka poslovnog broja K- 200/2019 (koji je proveden po prigovoru okrivljenika na kazneni nalog), isti presudom od dana 28. listopada 2022. proglašen krivim za kazneno dijelo protiv sigurnosti prometa- izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu kažnjivo po čl. 227. st.2. u vezi st.1. KZ/11, te je u odnosu na istog izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 1 godine ne počini novo kazneno djelo (uvjetna osuda),a koja presuda je potvrđena od Županijskog suda u Splitu Kž- 145/2023-7.

- da se u navedenom kaznenom postupku provelo kombinirano prometno- tehničko vještačenje i sudskomedicinski nalaz i mišljenje izrađen po stalnom sudskom vještaku Nevenu Kralji i Antoniu Alujeviću.

- da nije sporna visina štete na vozilu tužitelja u iznosu od 9.166,50 EUR (69.065,00 kuna)

- da nije sporna pasivna legitimacija

- da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je tuženik otklonio navedeni zahtjev kao pravno nesnovan.

8. Kao sporna pitanja valjalo je raspraviti pitanje osnova odgovornosti za imovinsku štetu, odnosno podijeljenje odgovornosti stranaka za nastanak štete, te raspraviti početak tijeka kamata na iznos naknade imovinske štete.

9. U ovom postupku su mjerodavne opće odredbe o odgovornosti za štetu propisane Zakonom o obveznim odnosima ("Narodne Novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO), obzirom na trenutak nastanka štetnog događaja i Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13).

10. Odredbom čl 20. ZOO-a obveze nastaju na osnovu pravnih poslova, prouzročenjem štete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvo bez naloga, javnim obećanjem nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira, a obveze mogu nastati i na osnovi odluke suda ili druge javne vlasti.

11. U konkretnom slučaju obvezni odnos između parničnih stranka nastao je temeljem štetnog događaja od dana 2. ožujka 2017. godine, u kojem je nastala imovinska šteta na vozilu tužitelja.

12. Odredbom članka 1045. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Predmnjeva se obična nepažnja.

13. Odredbom članka 1085. ZOO-a propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, dok je odredbom članka 1086. istog Zakona propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

14. Odredbom članka 1072. ZOO-a propisano je da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

15. Odredbom st.1. i st.2. članka 1089. ZOO-a, propisano je da oštećenik ima pravo na naknadu obične štete, tako i izmakle koristi, a visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.

16. Za ocjenu krivnje potrebno je utvrditi ponašanje oba sudionika u prometnoj nezgodi.

17. Tužitelj u tužbi tvrdi da je osiguranik tuženika doprinio u stupnju od najmanje 80%, dok doprinos tužitelja da ne može biti veći od 20%.

18. Tuženik je osporio prednje navode tužitelja u pogledu podjeljenje odgovornosti, navodeći da je tužitelj kritične prigode bio dužan propustiti vozilo koje dolazeći iz suprotnog smjera, zadržavao smjer svog kretanja, a kako to nije učinio, da je svojim ponašanjem glavni uzročnik nastanka prometne nezgode jer da je vozilu koje dolazi iz suprotnog smjera presjekao pravac njegovog kretanja i oduzeo prednost prolaska neovisno o nesporno prekoračenoj brzini vožnje vozila koje dolazi iz suprotnog smjera.

19. Parnične stranke u ovom postupku usuglasile su se da sud na okolnosti odgovornosti osiguranika tuženika, odnosno podijeljene odgovornosti stranaka izvede dokaz pregledom i čitanjem spisa K- DO -645/2017, K- 762/17 i spisa K- 200/2019. u kojem postupku je provedeno vještačenje prometne nezgode po stalnom sudskom vještaku Nevenu Kralju dipl. ing.

20. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Nevena Kralja za strojarstvo, promet i motorna vozila, brodova i brodske havarije, od dana 16. lipnja 2017. godine (prileži spisu K- DO 645/2017) sa priležećom skicom prometne nezgode proizlazi sljedeće:

- da se osobno vozilo "Ford Monde" kojim je upravljao osiguranik tuženika LZ gibalo sjevernim prometnim trakom iz pravca istoka u pravcu zapada i neposredno prije poduzimanja intenzivnog kočenja, giba se brzinom od 86,6 km/h ili 23,9 m/s;

- da se neposredno prije naleta osobno vozilo tužitelja "Audi" reg. oznake [registarska oznaka] giba južnim prometnim trakom iz pravca zapada u pravcu istoka i vozač istog vozila neposredno prije naleta obavlja radnju skretanja u pravcu sjevera na parkirališni prostor ispred cafe bara "Time Out", a u trenutku naleta predmetno vozilo je bilo zaustavljeno;

- da je od trenutka kada je osobno vozilo "Audi" započelo sa skretanjem preko sjeverne prometne trake, pa do mjesta samog naleta, protekao je vremenski interval od oko 2 sekunde;

- da je mogućnost uočavanja na navedenoj dionici više od 150 metara, pa da se sudionici međusobno mogu uočiti znatno prije trenutka naleta;

- da u trenutku kada je vozač osobnog vozila "Ford Mondeo" poduzeo intenzivno kočenje isti se od mjesta samog sraza nalazio udaljen 40,1 m u pravcu istoka ili vremenski gledano 1, 76 sekunda prije naleta i nalazio se u potpunosti položen na sjevernom prometnom traku kolnika ceste D8;

- da na navedenoj udaljenosti uz poduzimanje intenzivnog kočenja i prosječno usporenje od 7m/s2, vozilo "For Mondeo"do mjesta sraza zaustavilo bi se da se giba brzinom od 63,7 km/h ili 17,65 m/s ili sa bilo kojom brzinom manjom od navedene;

- da se osobno vozilo "Ford Mondeo" gibalo s brzinom ograničenja, ili čak s dvostruko većom brzinom od brzine ograničenja, uz poduzimanje intenzivnog kočenja do naleta ne bi došlo, jer bi se predmetno vozilo zaustavilo znatno prije mjesta naleta;

- da u trenutku naleta osobno vozilo "Audi" je bilo zaustavljeno, ali da nije moguće egzaktno odrediti koliki vremenski interval je bilo zaustavljeno i prijepriječeno na sjevernom prometnom traku ceste D8, jer da za to ne postoje materijalni dokazi.

20.1. U svom usmenom saslušanju na ročištu od dana 21. ožujka 2022. godine sudski vještak je ostao pri svom nalazu i mišljenju, te dodatno naveo da je vozilo marke "Audi" bilo nesporno zaustavljeno u trenutku udara, a na dodatne upite naveo da najvjerojatnije u ovoj prometnoj nezgodi okrivljenik (ovdje tužitelj) je skretao lijevo na parkirališni prostor koji je mogao kontrolirati prije skretanja kada mu je na ulazu prepriječeno drugo vozilo, što ga je u konačnici zaustavilo prepriječenog na prometnoj traci kojom se kretalo vozilo marke "Ford".

21. Kako panične stranke nisu predlagale provođenje drugog vještačenje u ovom parničnom postupku pored već provedenog vještačenja u kaznenom postupku, a uvažavajući da sud u provedenom vještvu Nevena Kralja ne pronalazi nikakvih nelogičnosti ili proturječnosti samom sebi i ostalim dokazima, sud je ocjenio provedeni dokaz prometnim vještačenjem Nevena Kralja kao logičan, argumentiran, objektivan i stručan gdje je vještak argumentirano i u potpunosti odgovorio na sve zahtjeve koji su od njega traženi.

22. Na osnovi svih izvedenih dokaza i njihovom ocjenom utvrđeno je da postoji podijeljenja odgovornost parničnih stranaka za predmetnu šetu i to upravo kako je i tužitelj postavio u tužbenom zahtjevu.

22.1. Naime, prema prosudbi ovog suda kod činjenice da je osiguranik tuženika koji je upravljao vozilom "Ford Mondeo" se nesporno kretao i više od dvostruko veće brzine od dopuštene na predmetnoj dionici ceste (ograničenje je bilo postavljeno na 30 km/h, a isti se gibao brzinom od 86,6 km/h), kao i kod činjenice da se kojim slučajem prema mišljenju i zaključku vještaka Nevena Kralja vozilo osiguranika tuženika gibalo s brzinom ograničenja ili čak sa dvostruko većom brzinom od brzine ograničenja uz poduzimanje radnje kočenja osiguranika tuženika do sraza između vozila ne bi došlo, za zaključiti je da je osiguranik tuženika u većoj mjeri kriv za predmetnu prometnu nezgodu. Također tužitelj koji je poduzimao radnju skretanja ulijevo nije istu poduzeo na način da se prethodno uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, uz to da je mogućnost uočavanja na navedenoj dionici iznosila 150 m, te uvažavajući i sve prepreke prilikom skretanja u lijevo zbog prepriječenosti drugog vozila na ulazu u parking, sud zaključuje da je tužitelj svojim ponašanjem u prometu predmetne prometne nezgode doprinio nastanku štete u dijelu od 20%. Stoga u konkretnom slučaju postoji podijeljenja odgovornost stranaka za nastalu štetu i to tužitelja u mjeri od 20% i osiguranika tuženika u mjeri od 80%.

23. Visina štete u ovom postupku nije bila sporna te ista iznosi 9.166,50 EUR (69.065,00 kuna), sve kako je to i utvrđeno izvidom šete broj: 1701211/MAO, a kada se uzme u obzir omjer podijeljenje odgovornosti, tužitelju na ime naknade pripada zatraženi iznos od 7.333,20 EUR, koji je razmjeran mjeri suodgovornosti tuženika na nastanak štete.

24. Što se tiče odluke o sporednom, kamatnom zahtjevu valja istaći da se u tom dijelu primjenjuje poseban zakon, odnosno čl. 12.st.4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13) gdje je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz. st.1. navedenog članka, oštećena osoba ima pravo uz dužni iznos naknade i na isplatu kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (presuda VSRH od 8. svibnja 2019.g. broj REV- 2026/2016-2).

25. Tužitelj je zatražio zakonsku zateznu kamatu od dana 2. ožujka 2017. godine, međutim iz pismena prijava šete (str. 34 spisa) razvidno je da je tužitelj podnio odštetni zahtjev dana 10. ožujka 2017. godine kako je to tuženik i naveo u odgovoru na tužbu, zbog čega je valjalo u tom dijelu prihvatiti prigovor tuženika i odbiti dio tužbenog zahtjeva u dijelu zatražene kamate na dosuđeni iznos od zatraženog tijeka kamata 2. ožujka 2017. do 10. ožujka 2017. godine, pa je za više tražene zatezne kamate u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja trebalo odbiti kao neosnovan.

26. Sud je na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.

27. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st.1., čl. 155., te odredbi čl. 158. st.1. ZPP-a, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23, dalje OT), Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" 53/19, 92/2021) i priloženom popisu parničnog troška, imajući u vidu vrijednost predmeta spora. Nadalje, odredbom čl. 154. st.5. ZPP-a propisano je da sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje je protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna strana nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Kako je tuženik uspio u razmjerno neznatnom dijelu u odnosu na tijek zakonske zatezne kamate, valjalo je dosuditi cjelokupni trošak tužitelju.

28. Tužitelju koji je bilo zastupan po kvalificiranom punomoćniku koji je odvjetnik priznaje se sljedeći trošak: za sastav tužbe po 100 bodova (Tbr.7.t.1. OT), zastupanje na ročištima od dana 5. prosinca 2024., i 31. ožujka 2025., sve u iznosu od po 100 bodova (Tbr.9. t.1) sveukupno 300 bodova (vrijednost boda 2,00 EUR) što daje iznos od 600,00 EUR. Navedenom iznosu treba pridodati trošak pristojbe na tužbu 119,78 EUR i pristojbe presude 119,78 EUR, što daje ukupan iznos od 839,56 EUR. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 25. ožujka 2022. u visini 100 bodova jer isti nije bio potreban za vođenje parnice.

29. Kakao je tužitelj uspio 100% u osnovu i visini, trebalo mu je dosuditi trošak u iznosu od 839,56 EUR, pa je sukladno tome valjalo odlučiti kao u točki II. izreke presude, dok je za više traženo tužitelj odbijen sa zahtjevom.

30. Na iznos troška teku zatezne kamate od presuđenja do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08,125/11,78/15.,29/18, 126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

U Trogiru, 25. travnja 2025.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & partneri u Splitu, Sukojišanska 4,

- pun. tuženika, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Budimir & Partneri d.o.o. Split

- spis