Poslovni broj: Us I-3389/2024-16

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vlahu Bassegli Gozze te Andreje Fortunić, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice OŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Tomislav Rigler, odvjetnik u Zagrebu, Selska cesta 34, protiv tuženika Državnog inspektorata u Zagrebu, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 25. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Republike Hrvatske, Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije, Zagreb I, KLASA: UP/I-362-02/24-02/712, URBROJ: 443-02-05-12-24-2, od 12. srpnja 2024.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem naređuje se tužiteljici, kao vlasnici gradnje, da u roku od 120 dana od dana primitka tog rješenja, ukloni dva limena dimnjaka, približnih dimenzija 250 x 250 mm, ukupne dužine 5 m, izvedene na nekretnini označenoj kao katastarska čestica broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], na adresi u [adresa]. Istim rješenjem upozorava se tužiteljica o načinu provođenja uklanjana, kao i posljedicama propuštanja istog.

2. Osporavajući zakonitost naprijed navedenog rješenja tužiteljica, u svojoj tužbi, uvodno ističe kako se postupak prethodno vodio protiv EŠ, koji je tijekom tog postupanja preminuo. Iz ovog smatra da je tuženik bio u obvezi prekinuti svoje postupanje i isto nastaviti tek nakon što se utvrde nasljednici preminulog, koji bi postupanje preuzeli. Budući da je u konkretnom to propušteno učiniti te da joj je rješenje dostavljeno bez ikakve obavijesti o vođenju postupka, smatra kako je u konkretnom došlo do povrede njenih na zakonu utemeljenih prava. Nadalje, tužiteljica navodi kako je konkretno postupanje započelo tijekom 2019. godine, kada je utvrđeno da je predmetna gradnja izvedena tijekom 2005. godine i kada je EŠ naloženo da ishodi stručno mišljenje o načinu usklađenja tih radova s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Ističe kako tuženik tijekom postupka koji je prethodio osporenom rješenju takvu okolnost nije provjeravao, a slijedom koje okolnosti zaključuje da je postupak nepotpuno proveden. Konačno navodi kako za predmetnu gradnju nije potrebno ishođenje građevinske dozvole, iz kojeg razloga tada nije bilo na zakonu utemeljene mogućnosti narediti njeno uklanjanje. Predlaže Sudu da uvaži navode tužbe, usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporeno rješenje, uz naknadu troškova ovog upravnog spora.

3. Tuženik, u svom odgovoru, predlaže da se tužba odbije iz razloga navedenih u obrazloženju pobijanog rješenja.

4. Sud je 23. travnja 2025., održao usmenu i javnu raspravu, zaključenu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i u prisutnosti službene osobe tuženika, čime je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24.), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Radi ocjene zakonitosti osporenog rješenja Sud je u istog izvršio uvid, te je radi točnog utvrđenja činjeničnog stanja izvršio uvid u spis tuženika i priložene isprave.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja Sud je, sukladno članku 114. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Člankom 113. stavkom 1. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18., 117/21. i 67/23. – u daljnjem tekstu Zakon), propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku, uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

8. Člankom 106. stavkom 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), propisano je da se građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

9. Spisu tuženika prileži Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, Grada Zagreba, Gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: 612-08/18- 10/239, URBROJ: 251-18-03-19-06, od 18. studenoga 2019., sukladno kojem proizlazi kako su na pročelju zgrade na adresi [adresa], a koje pročelje je u lošem stanju, postavljena dva limena dimnjaka približnih dimenzija 250 x 250 mm, ukupne dužine 5 m.

10. Spisu tuženika prileži i Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, Republike Hrvatske, Državne inspekcije, KLASA: 382-02/23-04/2347, URBROJ: 443- 02-12-23-3, od 5. srpnja 2023., a sukladno kojem je tužiteljica, kao vlasnica predmetne gradnje, iskazala kako je sve potrebne dozvole ishodio IŠ, tadašnji najmodavac poslovnog prostora te da se njemu potrebno obratiti za ishođenje dokumentacije.

11. Spisu tuženika prileži fotodokumentacija predmetne gradnje, kao i izjava EŠ, ranijeg vlasnika nekretnine, kako su predmetni dimnjaci postavljeni 2005. godine od tadašnjeg najmoprimca poslovnog prostora.

12. Sukladno navedenim utvrđenjima Sud nalazi da između stranaka nije sporno da je tužiteljica vlasnica predmetne građevine, da je predmetna građevina na kojoj su izvedeni dimnjaci pojedinačno zaštićeno kulturno dobro upisano u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, pod brojem Z-625, kao ni da tijekom postupka koji je prethodio osporenom rješenju nadzoru nije dostavljena građevinska dokumentacija iz koje bi proizlazila legalnost predmetne građevine.

13. Stoga i imajući na umu naprijed citirani članak 113. stavak 1. Zakona te budući da u ovom predmetu nije sporno da je tužiteljica vlasnik građevine čije uklanjane se traži, kao i da je predmetna gradnja izvedena bez da je za istu izdana izvršna građevinska dozvola, Sud osporeno rješenje ocjenjuje zakonitim. Stoga je odlučeno kao u točki I izreke ove presude.

14. U odnosu na prigovore tužiteljice sadržane u njenoj tužbi Sud navodi kako slijedi.

15. Člankom 116. stavkom 2. propisano je da će Sud odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i kada utvrdi da je u postupku koji je prethodio donošenju pojedinačne odluke bilo nedostataka, ali nisu utjecali na rješavanje predmeta postupka te ako utvrdi da je pojedinačna odluka zasnovana na zakonu, ali zbog drugih razloga od onih navedenih u odluci.

16. Cijeneći prigovor tužiteljice u kojem navodi da je postupak trebalo prekinuti do određenja nasljednika ranijeg sudionika, Sud zauzima stav da isti nije takve naravi da ima utjecaj na rješavanje predmeta, posebno imajući na umu i kako je člankom 103. stavkom 4. Zakona o državnom inspektoratu propisano da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke, ali i okolnosti da je tužiteljici u ovom sporu pune jurisdikcije omogućeno iznijeti sve prigovore koje, zbog eventualnog propusta tuženika, nije mogla pravovremeno iznijeti.

17. S obzirom na prigovor da tuženik nije utvrdio da li je raniji vlasnik podnio zahtjev za ishođenju stručnog mišljenja o načinu usklađenja izvedenih radova sa Zakonom o zaštiti, Sud navodi da takvo utvrđenje nema utjecaj na postupak koji za predmet ima uklanjanje nelegalne gradnje. Sud napominje i kako je člankom 104. Zakona o državnom inspektoratu propisano da će, ako stranka izvrši obvezu iz inspekcijskog rješenja, ili iz nekoga drugog razloga prestane obveza izvršenja inspekcijskog rješenja, inspektor po službenoj dužnosti rješenjem obustaviti postupak izvršenja inspekcijskog rješenja. Stoga u situaciji u kojoj bi tužiteljica pribavila potrebnu dokumentaciju kojom bi svoju gradnju ozakonila, postupak izvršenja rješenja bio bi obustavljen, ali takva okolnost ne bi imala utjecaj na samu zakonitost rješenja o uklanjanju.

18. Člankom 3. stavkom 1. točkom 11. Zakona o građenju propisano da je građevina, građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

19. Vezano uz citirano određenje i s obzirom na izneseni prigovor kako za predmetnu gradnju nije potrebno ishođenje građevinske dozvole, Sud navodi kako se dimnjaci duljine 5 metara, koji su izvedeni i pričvršćeni uz gradnju povezanu s tlom i koji je s istom izvedena od svrhovito povezanih građevinskih proizvoda, trebaju smatrati građevinom, odnosno njenim dijelom. Pri ovome se ukazuje i da takvo građenje nije obuhvaćeno iznimkama iz članka 3. točke 3. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22.), a kojim se propisuju radovi koji se na već postojećoj zgradi mogu izvesti bez građevinske dozvole.

20. Budući ni ostali prigovori sadržani u tužbi ne dovode do drugačije odluke, Sud smatra kako osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

21. Stoga je temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odlučeno kao u izreci ove presude.

22. S obzirom na zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog upravnog spora, specificiranog na ročišnom zapisniku od 23. travnja 2025., (list 41 spisa), Sud navodi kako je isti utemeljen na članku 144. i pod pretpostavkom ostvarenja uvjeta iz članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima. Budući je sukladno članka 147. stavku 1. Zakona propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora i imajući na umu kako je točkom I izreke ove presude odbijen tužbeni zahtjev za poništenje osporenog rješenja, Sud zaključuje kako je tužiteljica ovaj upravni spor izgubila te je tada u obvezi snositi sve njegove izdatke pa posljedično i troškove vlastitog zastupanja. Iz ovog razloga odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

Zagreb, 25. travnja 2025.

Sudac

Vlaho Bassegli Gozze

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

DNA:

1. Tomislav Rigler, odvjetnik u Zagrebu, Selska cesta 34,

2. Državni inspektorat u Zagrebu, Šubićeva 29,

3. U spis