Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Stalna služba u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: P-123/2025-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

TRGOVAČKI SUD U OSIJEKU, STALNA SLUŽBA U SLAVONSKOM BRODU, po sutkinji Danijeli Martini Maoduš, u pravnoj stvari tužitelja ŽZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Petar Krnić, odvjetnik u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Stečajna masa iza UNI-BROD d.o.o. u stečaju, Slavonski Brod, Trg pobjede 16/I OIB: 8496732243, kojeg zastupa upravitelj TZ, radi: utvrđenja ništetnosti i prividnosti ugovora, 20. veljače 2025. na ročištu na kojem je održana glavna i javna rasprava dana 9. travnja 2025. u nazočnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja Petra Krnića, odvjetnika i upravitelja stečajne mase tuženika TZ i punomoćnika tuženika Ivana Žalca, odvjetnika, na ročištu za donošenje, objavu i uručenje presude 25. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je kupoprodajni ugovor zaključen između tužitelja i tuženika dana 30. ožujka 2012, a ovjeren kod javnog bilježnika Roberta Antona Čečetke 24. travnja 2012. pod brojem OV-2613/12 prividan, te da nema pravnog učinka između tužitelja i tuženika.

II Određuje se brisanje upisa prava suvlasništva pod prvenstvenim brojem upisa Z-3415/2012 na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (sada zk. ul. [broj ZK uloška]), [broj poduloška]., 1/6 etažno vlasništvo, stambeni prostor B1 na katu, ukupne površine 98,74 m2 koji se sastoji od: dnevnog boravka površine 45,81 m2, hodnika površine 3,24 m2,kupaonice površine 9,20 m2,spavaće sobe površine 16,64 m2, te se uspostavlja pravo suvlasništva-suvlasnički dio ½ u korist tužitelja na nekretninama koje su sada upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] . k. o. [katastarska općina] - [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] etaža 1/6 stambeni prostor B1 na katu ukupne površine 98,74 m2.

III Nalaže se tuženiku Stečajna masa iza UNI-BROD d.o.o. u stečaju, OIB: 8496732243, Slavonski Brod, Trg pobjede 16/I, naknaditi tužitelju ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s osnova troškova postupka iznos od 1.483,78 eura, u roku od 15 dana.

IV Tuženik Stečajna masa iza UNI-BROD d.o.o. u stečaju, OIB: 8496732243, Slavonski Brod, Trg pobjede 16/I, se odbija s zahtjevom za naknadom troškova postupka za iznos od 6.328,13 eura .

V Tužitelj ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], se odbija sa zahtjevom za naknadom troškova postupka za iznos od 3.965,39 eur.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se djelomično povlačenje tužbenog zahtjeva tužitelja kojim se traži brisanje upisa prava vlasništva i uspostava prijašnjeg z. k. stanja u odnosu na pravo suvlasništva u ½ dijela na nekretnini 4. Suvlasnički dio, 1/6 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4), 1. Stambeni prostor B1 na katu, ukupne površine 98,74 m2 koji se sastoji od: dnevnog boravka površine 45,81 m2, hodnika površine 3,24 m2, kupaonice površine 9,20 m2, spavaće sobe površine 16,64 m2, dječje sobe površine 11,20 m2, sobe površine 8,83 m2 i lođe 5,1 x 0,75 površine 3,82 m2, s kojim je neodvojivo povezano suvlasništvo na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] broj D.L. 30 M. GUPCA STAM. ZGRADA I DV. od 489 m2.

Obrazloženje

1. Tužitelj ŽZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], je dana 27. siječnja 2016. podnio tužbu protiv tuženika Stečajna masa iza UNI-BROD d.o.o. u stečaju, [adresa] OIB: 8496732243, u predmetu poslovni broj: P-32/2016 Općinskog suda u Slavonskom Brodu u kojoj navodi da je tuženik upisan kao vlasnik na nekretninama temeljem ugovora koji nije sklopljen stvarno, nego samo kao pokriće za druge transakcije jer je tuženik u vrijeme sklapanja tog ugovora imao nadzor državnih vlasti, traži utvrđenje prividnosti tog ugovora, a podredno ništetnosti i povrat u prijašnje stanje tako da se tužitelj ponovo upiše kao vlasnik na tim nekretninama u zemljišnim knjigama.

2. Općinski sud u Slavonskom Brodu se rješenjem poslovni broj: P-32/2016-2 od 27. srpnja 2016. oglasio stvarno nenadležnim za suđenje u ovoj pravnoj stvari te je rješenje postalo pravomoćno 24. rujna 2016. i predmet je ustupljen Trgovačkom sudu u Osijeku, kao stvarno i mjesno nadležnom sudu.

3. U novom broju predmeta ovog suda poslovni broj: P-552/2016 dopisom je otpravljena tužba na odgovor upravitelju stečajne mase tuženika TZ **.**.2016., a uručena je 21. studenog 2016.

4. Tuženik je dostavio odgovor na tužbu 19. prosinca 2016. u kojem navodi u bitnom da je tuženik tužitelju platio kupovninu jer je tuženik založni vjerovnik pa je plaćanje kupovnine izvršeno prijebojem potraživanja i dugovanja tako da je sklapanjem predmetnog ugovora djelomično namireno potraživanje tuženika prema ĐZ po ugovoru tuženika o kupoprodaji druge nekretnine s tom osobom, smatra da ugovor nije prividan jer je tužitelj imao namjeru raspolagati svojom nekretninom u korist tuženika

5. Rješenjem od 20. veljače 2017. utvrđen je prekid postupka jer je na ročištu za glavnu raspravu održanom isti dan doneseno rješenje da se predmet prekida do pravomoćnog okončanja parničnog postupka u predmetu poslovni broj: P-795/15 koji je vođen kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu,.

6. Postupak u ovoj pravnoj stvari je nastavljen rješenjem poslovni broj: P- 552/2016-22 od 20. veljače 2025., nakon što je utvrđeno da je u navedenom predmetu Općinskog suda u Slavonskom Brodu sud donio pravomoćnu odluku te je predmet dobio novi broj: P-123/2025.

7. Tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev podneskom od 22. travnja 2025. zbog promjene z. k. uloška u kojem su upisane predmetne nekretnine u tijeku postupka, kojim podneskom je djelomično povukao tužbeni zahtjev u odnosu na zahtjev iz brisovne tužbe, tako da konačno glasi kao u izreci Presude u toč. II.

8. U dokaznom postupku izvršen je uvid u dokument, nazvan ugovor u kupoprodajni nekretnine između tužitelja i tuženika od 30. ožujka 2012. s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika od 4. travnja 2012., u zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to za 4. Suvlasnički dio, 1/6 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4), 1. Stambeni prostor B1 na katu, ukupne površine 98,74 m2 koji se sastoji od: dnevnog boravka površine 45,81 m2, hodnika površine 3,24 m2, kupaonice površine 9,20 m2, spavaće sobe površine 16,64 m2, dječje sobe površine 11,20 m2, sobe površine 8,83 m2 i lođe 5,1 x 0,75 površine 3,82 m2, s kojim je neodvojivo povezano s nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] STAMBENA ZGRADA I DVORIŠTE U ULICI M. GUPCA od 489 m2, izvod iz registra za tuženika, založni ugovor između UZ, ŽZ, ŠZ i tuženika od 7. ožujka 2008., rješenje Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-2188/2008 od 12. ožujka 2008. koji se odnosi na uknjižbu prava zaloga, u dopise tuženika tužitelja od 14. listopada 2015., od 2. siječnja 2015., od 28. listopada 2014., s dokazom o slanju, u presliku tužbe za iseljenje od 24. rujna 2015., u presliku zapisnika iz predmeta Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj Ps- 2021/2015-14 od 19. travnja 2016., u presliku presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-795/2015 (nepravomoćna od 10. veljače 2017.), u presudu Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, broj Gž-924/2017-2 od 4. rujna 2019., u presudu Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: P- 1279/2019-10 od 21. srpnja 2021. koja je preinačena presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, broj Gž-1222/2021-4 od 30. studenog 2023., u odluku broj: Revd-1744/2022-2 Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 23. travnja 2024., u presudu Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: P- 134/2018-39 od 18. lipnja 2021. koja je potvrđena odlukom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj: Gž-983/2021-2 od 19. listopada 2021., te u zapisniku o saslušanju stranaka i svjedoka iz tog predmeta od 2. veljače 2016. i 19. travnja 2016., u presudu ovog suda poslovni broj: P-187/2024-37 od 1. kolovoza 2004. koja je potvrđena odlukom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Pž-3691/2024-2, izvršen je uvid u e-predmet u kojom su donesene te odluke te je iz tog predmeta priklopljen i zapisnik o saslušanju stranaka i svjedoka te je priklopljena iz tog predmeta odluka broj: Revd-899/2025-2 od 17. ožujka 2025. Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te su saslušane stranke u svrhu dokazivanja te je izvršen uvid u novi izvadak za predmetne nekretnine koje su sada upisane u novom zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] broj D.L. 30 M. GUPCA STAM. ZGRADA I DV. od 489 m2 i u povijesni z. k. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. Sl. Brod u kojem su predmetne nekretnine bile ranije upisane.

9. Nije osnovan prigovor prekluzije prava na podnošenje tužbe jer se ne radi o brisovnoj tužbi koja je podnesena po čl. 129 stavak 2 Zakona o zemljišnim knjigama u situaciji kad brisovnu tužbu podnosi nositelj knjižnoga prava kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi pa je u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu jer samo tada se brisovna tužba može podnijeti u roku od tri godine od kad je ta uknjižba bila zatražena.

10. Nije osnovan prigovor litispendecije jer su u drugom postupku pred sudom, u predmetu Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: P-1279/2019 bile relevantne druge činjenice i pravna pitanja jer je isključivo odlučivano o pitanju da li je predmetna nekretnina bračna stečevina tužitelja i njegove supruge, te je li tužitelj imao suglasnost supruge kada je sklapao predmetni ugovor, a činjenica prividnosti ugovora nije bila relevantna kad se stranke na tu činjenicu nisu pozivale.

11. Na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 9. travnja 2025. saslušani su tužitelj i upravitelj stečajne mase tuženika u svrhu dokazivanja.

12. Tužitelj ŽZ je u bitnom izjavio kako je u vrijeme kada je sklopljen predmetni ugovor bio poslovni partner sa ĐZ, a upravo u to vrijeme je tuženik dogovarao sa ĐZ prodaju nekretnine koja je bila stečajna masa tuženika. Naime, ĐZ nije imao novčani iznos iz kojeg bi mogao isplatiti za tu nekretninu koja se prodavala u stečajnom postupku i tražio je da se tužitelj angažira tako da je tužitelj dao izjavu da dozvoljava da se na dva stana, koje se u zemljišnim knjigama vode kao vlasništvo tužitelja uknjiži hipoteka radi isplate kupoprodajne cijene za tu nekretninu koju je ĐZ kupovao u stečajnom postupku. Tada je došlo do velikih pritisaka i kontrole u odnosu na stečajnog upravitelja TZ, bila je kontrola USKOK-a nad tim predmetom i on je morao naći način da na neki način riješi tu situaciju jer je bio potpisan kupoprodajni ugovor, a ĐZ nije ispatio kupoprodajnu cijenu. Tužitelj je zamoljen od strane TZ da pomogne oko te situacije da se smanji pritisak na njega tako da potpiše dokumenta-kupoprodajni ugovor za predmetnu nekretninu. Navodi da je nekretnina njegovo vlasništvo i vlasništvo njegove supruge. Njemu je tada bilo rečeno da fiktivno potpisuje kupoprodajni ugovor radi situacije u koju su došli TZ i ĐZ sa svim tim pritiscima i istragom USKOK-a. Nije bila nikakva namjera da se tu plaća kupoprodajna cijena. Na upit suda da li je imao kakav dug prema tuženiku, odgovara da nije imao. Na poseban upit da li je bio u kakvom drugom poslovnom odnosu s tuženikom iz kojeg bi mogao nastati kakav dug, odgovara da nije. Objašnjava da je predmetni kupoprodajni ugovor potpisan za isti stan za koji je dao izjavu o zalogu za isplatu kupoprodajne cijene za nekretninu u [adresa] u [adresa] koju je ĐZ kupovao od tuženika. Izjavu o zalogu dao je za dva svoja stana, a ovaj konkretni kupoprodajni ugovor se odnosi na stan u [adresa], a drugi stan se također nalazi u [adresa], naime, na istoj adresi ima dva stana, a na tom drugom stanu koji je 46 kvadrata i dalje postoji zalog stečajne mase radi isplate kupoprodajne cijene za nekretninu koju je ĐZ kupio od tuženika. Na upit suda, odgovara da je konkretni stan na koji se odnosi kupoprodajni ugovor koji je predmet ovog postupka površine od 98,74 kvadrata, a na upit da li na tom stanu i dalje postoji upisan zalog, odgovara da i dalje postoji na jednoj polovini stana. Njegova supruga je vodila parnicu za skidanje tog zaloga sa svoje polovice i uspjela je sa zahtjevom. U gruntovnici se kao vlasnici tog stana vode tuženik u 1/2, a supruga tužitelja u drugoj polovini. Na upit punomoćnika tuženika da li je svrha sklapanja predmetnog ugovora bila da se ne provodi postupak namirenja kroz ovrhu po upisanom založnom pravu radi isplate kupoprodajne cijene za nekretninu u [adresa] nego da se tuženik namiri na ime te kupoprodajne cijene tako da dobije u vlasništvo stan koji se navodi u predmetnom kupoprodajnom ugovoru, odgovara da to nije bila svrha ugovora nego da se privremeno pokriju postupci TZ u stečajnom postupka u vrijeme dok je trajala istraga

13. Upravitelj stečajne mase saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja je u bitnom izjavio da nisu postojali nikakvi posebni razlozi zašto je nekretninu stečajnog dužnika prodao ĐZ, rok isplate po tom ugovoru je bio 90 dana, a prije sklapanja ugovora sklopljeni su ugovori o zalogu sa založnim dužnicima KZ i ŽZ na njihovim nekretninama radi osiguranja isplate kupoprodajne cijene. Nije uslijedila isplata po tom ugovoru pa je onda sklopljen predmetni ugovor o kupoprodaji nekretnine na kojoj je već upisano založno pravo u cilju namirenja dijela tražbine iz kupoprodajne cijene za nekretninu u [adresa], a kako bi izbjegli postupak prisilne naplate, odnosno ovrhu na založenim nekretninama sklopljen je predmetni ugovor. Pokrenut je postupak prisilne naplate na obje nekretnine i to na nekretnini u [adresa] vlasništvo ŠZ, založnog dužnika, i na nekretnini u [adresa], za koju nije plaćena kupoprodajna cijena, a koju je stečajni dužnik prodao ĐZ, a ovršenik u tom postupku je KZ i to zato što je ta nekretnina u međuvremenu prešla na nju, ona je majka ĐZ. Obje te nekretnine su prodane u ovršnim postupcima i stečajna masa je djelomično namirena sa svojim potraživanjem za kupoprodajnu cijenu za nekretninu u [adresa]. Na stanu koji je predmet predmetnog ugovora o kojem se raspravlja u ovom postupku nije pokrenuta ovrha jer se tuženik uknjižio kao vlasnik, odnosno sada je upisan kao suvlasnik, jer je supruga tužitelja uspjela s tužbom i upisala se na ½ na tom stanu ime bračne stečevine. Iskazuje da je pokrenut postupak prisilne naplate tuženika na nekretnini tužitelja na drugom manjem stanu u [adresa] u [adresa] i taj postupak je u tijeku. Na upit suda koliko je ostalo potraživanje stečajne mase za kupoprodajnu cijenu za nekretninu u [adresa] koju je tuženik u tijeku stečajnog postupka prodao ĐZ, odgovara da je iznos nenamirene glavnice oko 50.000,00 eur uvećano za kamate koje su jako velike. Na upit suda da objasni zašto je dogovoreno u predmetnom ugovoru da će se kupoprodajna cijena platiti prijebojem potraživanja i dugovanja i da objasni da li je postojalo i u kojom iznosu kakvo dugovanje tužitelja prema stečajnoj masi - tuženiku, objašnjava da to nije bilo klasično dugovanje u smislu Zakona o obveznim odnosima, nego se pod dugovanje podrazumijeva zapravo izjava o pristupanju dugu ĐZ tužitelja koji dug ĐZ ima prema tuženiku s osnova neisplaćene kupoprodajne cijene za nekretninu u [adresa] u [adresa]. Smatra, ako je tužitelj dao izjavu o zalogu na svojim nekretninama za namirenje tog duga, može se smatrati da je istovremeno dao i izjavu o pristupanju dugu jer je dajući zalog na svojim nekretninama jamčio za obveze glavnog dužnika ĐZ. Zato smatra da taj predmetni ugovor nije fiktivan niti ništetan, fiktivni ugovor ne može biti ništetan. Napominje da je tuženik platio porez na promet ovih nekretnina, pozivao je tužitelja na predaju u posjed, na plaćanje naknade za korištenje stvari, tužitelj i dalje živi u tim nekretninama. U stečajnom postupku su predmetne nekretnine bile predmet prodaje, ali je ta prodaja zaustavljena nakon što je supruga tužitelja pokrenula postupak radi utvrđenja bračne stečevine, a konačno je pokrenut i ovaj postupak pa se sada predmetne nekretnine ne prodaju u stečajnom postupku. Kako je naveo, pokrenuti su ovršni postupci radi namirenja iz založnih stvari. Na upit suda da objasni o kakvoj se istrazi USKOK-a radilo vezano radnju u stečajnom postupku, objašnjava da su to bili izvidi policije povodom prijave PN USKOK-u i te radnje su trajale sedam godina, od 2009. do misli 2016., a prijava je odbačena pravomoćno, prijava je išla protiv TZ kao stečajnog upravitelja tuženika, tužitelja i UZ, postoji odluka ŽDO Osijek. Na upit suda da li je ĐZ išta platio za stan u [adresa], odgovara da je platio u stečajnom postupku iznos od 60.000,00 eur sukladno odluci skupštine, tada je prodavan stan u [adresa], platio je zapravo kupac tog stana, s tim da je dio kupoprodajne cijene platio ĐZ, a dio stečajnoj masi, a nakon toga je tuženik povukao ovršni prijedlog. Time nije podmirena u cijelosti kupoprodajna cijena za nekretninu u [adresa], još uvijek je ostao dug. Na upit suda da li je tužitelj ikada dao izjavu o pristupanju dugu ĐZ za isplatu kupoprodajne cijene za nekretnine u [adresa], odgovara da nije, a na upit suda da li je ikada dao izjavu o jamstvu za dug ĐZ za isplatu kupoprodajne cijene za nekretnine u [adresa], odgovara da nije, nego je dao izjavu o zalogu na svojim nekretninama. Da nije sklopljen predmetni ugovor 2012., bio bi tuženik prisiljen pokrenuti hipotekarnu tužbu protiv tužitelja. Na upit suda da objasni okolnosti sklapanja ugovora vezano za nekretninu u [adresa] koju nekretninu je tuženik u stečajnom postupku prodao ĐZ, odgovara da je tada postojala nepravomoćna presuda kojom se nekretnine u [adresa] faktički dosuđuju ĆZ i zbog opasnosti koja je prijetila iz tog postupka da stečajni dužnik izgubi nekretninu u [adresa], pokrenuo sam postupak radi prodaje te nekretnine jer je to bila slobodna nekretnina stečajnog dužnika i kao stečajni upravitelj nije trebao odluku skupštine, nego je temeljem svoje zakonske obveze nastojao tu nekretninu unovčiti što prije, tako je maknuti iz stečajne mase pa je pod tim okolnostima sklopljen ugovor sa ĐZ koji nije platio kupoprodajnu cijenu u roku. U konačnosti ČZ je imao pravomoćnu presudu, postala je pravomoćna nakon što je nekretnina već prodana, ali tu presudu nije mogao provesti jer je nekretnina prodana u stečajnom postupku, tako je postigao da se vjerovnici stečajne mase ipak nešto namire, a da nije nekretninu prodao, stečajne mase ne bi ni bilo. Naime, ČZ čak je bio upisan na predmetnim nekretninama u zemljišnim knjigama kao vlasnik temeljem managerskih ugovora na astronomske iznose, ali je podnesen od strane Državnog odvjetništva Republike Hrvatske zahtjev za zaštitu zakonitosti i uspjelo se postići da je brisan kao vlasnik i upravo tada je stečajni dužnik došao u situaciju da utvrdi pravni slijed i da se uknjiži kao vlasnik i u konačnici da proda te nekretnine. Na upit suda da li je kao stečajni upravitelj bio pokrenuo postupak za brisanje založnog prava koje založno pravo je dozvolio tužitelj na predmetnim nekretninama koje su predmet kupoprodajnog ugovora o utvrđenju prividnosti, odnosno ništetnosti tog ugovora se raspravlja u ovom postupku, odgovara da nije pokrenuo postupak, da je zalog i dalje upisan osim na dijelu MZ, supruge tužitelja, dakle upisan je na ½ predmetnog većeg stana i ½ manjeg stana, a na upit da objasni zašto nije pokrenut postupak ako tuženik smatra da je vlasnik, odnosno suvlasnik stana, odgovara da to nije učinio zato što su pokrenuti brojni sudski postupci.

14. Sud cijeni iskaze stranaka podudarnim u odnosu na bitne činjenice, između stranka postoji spor o tumačenju prava.

15. Na ročištu je uz suglasnost stranaka vršeno uspoređivanje dokumentacije u spisu i to sudskih odluka dostavljenih po strankama sa stanjem eSpisa istih predmeta te je utvrđeno da su priklopljene odluke u cijelosti su identične sadržaju eSpisa tih predmeta, kao i sadržaji zapisnika iz predmeta poslovni broj: Ps-21/2015-8 Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 2. veljače 2016. i broj Ps-21/2015-14 od 19. travnja 2016. koji sadržavaju iskaze tužitelja i ĐZ u cijelosti identični u eSpisu tog predmeta sa sadržajem zapisnika koji je tužitelj dostavio uz podnesak od 4. travnja 2025., s tim da se iz predmeta ovog suda poslovni broj: P-187/2024 (koji je pravomoćno okončan) dodatno priklopljen zapisnik o saslušanju svjedoka i stranka radi usporedbe s iskazima u ovom postupku te je priklopljena odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske povodom uloženog prijedloga za dopuštenje revizije.

16. Usporedbom iskaza stranaka u ovom postupku i iskaza stranka i svjedoka u drugom predmetu ovog suda P-187/2024, utvrđeno je da nema nesuglasja u pogledu iskazivanja o bitnim činjenicama.

17. Usporedbom iskaza ĐZ koji je iskaz dao u postupku Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj Ps-21/2015 na ročištu dana 19. travnja 2016. godine (zapisnik priklopljen ovom predmetu str. 31 ovog spisa) proizlazi da nema nesuglasja u pogledu iskazivanja o bitnim činjenicama u odnosu na iskaze stranaka u ovom postupku jer isti jasno iskazuje da je predmetni ugovor sačinjen za potrebe inspekcije.

18. Ugovor je prividan (simuliran) u smislu odredbe članka 285. ZOO-a u vezi s čl. 247. ZOO-a kojom je propisano da prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama, ali ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi ugovor vrijedi ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost (stavak 2.).

19. Iz provedenih dokaza sud je utvrdio činjenice od značenja za potpisivanje dokumenta nazvanog ugovor o kupoprodajni nekretnine između stranaka od 30. ožujka 2012:

-da je isti sklopljen u kontekstu nadzora PEM USKOK-a vezan za prijavu stečajnih vjerovnika protiv tada stečajnog upravitelja tužitelja TZ jer je isti otuđio nekretninu stečajnog dužnika temeljem kupoprodajnog ugovora kupcu ĐZ koji nije platio kupoprodajnu cijenu i nije ishodio kredit iz koje bi je mogao platiti;

-da je isti sastavio i ugovore o zasnivanju založnog prava s trećim osobama koje su bile spremne dati u zalog svoje nekretnine kao osiguranje za plaćanje kupoprodajne cijene i to majkom kupca ĐZ i tuženika kao poslovnim partnerom ĐZ;

-da tuženik nije u cijelosti namirio svoju tražbinu za nekretnine koju je ZZ

ĐZ prodao u stečajnom postupku;

- da prema predmetnom tekstu ugovora nije predviđena isplata kupoprodajne cijene tužitelju u novcu;

- da tužitelj nije bio dužnik tuženiku iz drugog pravnog odnosa;

-da stranke vode nekoliko parničnih postupaka;

-da je pravomoćno okončan postupak u kojem je supruga tuženika HZ tražila utvrđenje ništetnosti predmetnog ugovora od 30. ožujka 2012. u ½ dijela zbog činjenice da su te nekretnine njena bračna stečevina, te je ista u tom postupku uspjela s tužbenim zahtjevom;

-da je pravomoćno okončan postupak pokrenut povodom tužbe tuženika protiv tužitelja radi isplate naknade za korištenje stana koji je bio predmetom upravo dokumenta nazvanog kupoprodajni ugovor od 30. ožujka 2012. te da je u tom postupku raspravljeno o pravnom pitanju kao prethodnom pitanju upravo o prividnosti konkretnog ugovora, a taj postupak je vođen pred ovim sudom pod brojem P-187/2024.

20. Ovaj sud je zaključio da je prilikom sklapanja navedenog ugovora došlo do svjesnog nesklada između volje i očitovanja stranaka, jer stranke nisu imale namjeru sklopiti ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine, nego omogućiti zakonskom zastupniku tuženika tada stečajnom upravitelju TZ da u postupku nadzora USKOK-a nad stečajnim postupkom tuženika ima pokriće u smislu da se prikaže da je zaštitio interese stečajnih vjerovnika time što je stečajni dužnik prividno dobio u vlasništvo predmetnu nekretninu jer je nadzorno tijelo, USKOK postavljao pitanje kao i stečajni vjerovnik da li je oštetio interese vjerovnika jer je sklopio u ime stečajnog dužnika tuženika ugovor o kupoprodaji s poslovnim partnerom tužitelja ĐZ, kojim ugovorom je otuđena nekretnina koja je stečajna masa, a kupoprodajna cijena nije isplaćena jer taj kupac nije uspio ishoditi kredit.

21. Na pravilnost ovoga zaključka upućuju sadržaji izjave upravitelja stečajne mase tuženika koji je jasno naveo da stečajna masa - tuženik nije nikad imala potraživanja protiv tužitelja nego da je tužitelj samo založni dužnik koji je na istim nekretninama koje su navedene u toč. 1. ugovora stranaka od 30. ožujka 2012. dozvolio upis založnog prava radi osiguranja namirenja tražbine tuženika prema ĐZ, koja tražbina postoji iz kupoprodajnog ugovora kojim je tuženik u tijeku stečajnog postupka prodao slobodnu imovinu tuženika ĐZ ali ĐZ nije platio kupoprodajnu cijenu.

22. Upravitelju stečajne mase tuženika, kao odvjetniku i stečajnom upravitelju, koji je potvrdio u svom iskazu da je pisao ugovor od 30. ožujka 2012., dakle kao stručnjaku, mora biti potpuno jasna razlika između pojma osobnog dužnika i založnog dužnika te isti sigurno zna da ne može izvršiti prijeboj radi plaćanja kupoprodajne cijene od 566.530,00 kn s nepostojećim navodnim dugovanjem tuženika, a između stranaka je nesporno da kupoprodajna cijena po ugovoru od 30. ožujka 2012. u novcu nije nikad isplaćena.

23. Jedini motiv zbog kojeg odvjetnik može sastaviti takav dokument je da treće osobe uvjeri temeljem tog dokumenta da je kao stečajni upravitelj maksimalno osigurao interese stečajnih vjerovnika tuženika jer je temeljem tog ugovora u stečajnu masu prividno ušla imovina-nekretnina koja se može prodati u stečajnom postupku i tako ostvariti kupoprodajna cijena i namiriti stečajni vjerovnici koji se nisu mogli namiriti iz kupoprodajne cijene za nekretninu stečajnog dužnika prodanu ZZ.

24. Sud zaključuje da je motiv sastavljanja tog dokumenta od strane stečajnog upravitelja tuženika bio "smiriti vatru" jer mu je prijetio kazneni postupak i nezadovoljstvo stečajnih vjerovnika. Nisu postojali pravni razlozi za sklapanje ugovora kao što je navedeno u dokumentu od 30. ožujka 2012. jer je tuženik imao već ranije sklopljen založni ugovor s tužiteljem za iste nekretnine temeljem kojeg je mogao pokrenuti ovršni postupak radi isplate kupoprodajne cijene kao što je pokrenuo protiv drugog založnog dužnika ŠZ, ali takvi postupci dugo traju, a stečajnom upravitelju tuženika je zbog prijetećeg kaznenog postupka hitno trebao dokument za dokazivanje činjenice da stečajni vjerovnici tuženika nisu oštećeni njegovim radnjama i da nije počinio nikakvo kazneno djelo.

25. Prividan, simuliran ili fiktivan je onaj ugovor koji nije sklopljen suglasnošću volja ugovornih strana, nego je nastao suglasnošću volja ugovornih strana da se stvori samo privid - fikcija pri sklapanju ugovora. Posljedica prividnosti (simulacije) je da prividan ugovor nije niti nastao, niti proizvodi pravne učinke među ugovornim stranama.

26. Kako u konkretnom slučaju predmetni prividni ugovor ne prikriva neki drugi ugovor jer stranke nisu istakle relevantne činjenice da bi sud mogao zaključiti da bi kakav drugi, skriveni ugovor bio valjan, to kupoprodajni ugovor naveden u dokumentu nazvanom „kupoprodajni ugovor“ kojega kojeg su stranke datirale s 30. ožujka 2012., a na kojem su ovjerile potpise 24. travnja 2012,. nije nastao niti je proizveo pravne učinke.

27. Sud ne prihvaća obrazloženje upravitelja stečajne mase tuženika da bi postojao kakav osobni dug tužitelja prema tuženiku u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora koji bi mogao biti predmet prijeboja s kupoprodajnom cijenom za stan.

28. Pod dugovanjem tužitelja se ne može podrazumijevati izjava o dozvoljavanju zaloga na vlastitim nekretninama radi osiguranja isplate duga ĐZ .

29. Izjava o pristupanju dugu mora biti izričita, jer je ugovor o pristupanju dugu poseban ugovor po čl. 101 ZOO-a koji se zaključuje između vjerovnika i trećeg kojim se treći obvezuje vjerovniku ispuniti tražbinu i stupa u obvezu pored dužnika a takav ugovor tužitelj nije sklopio s tuženikom, što je nesporno između stranaka.

30. Dakle, time što je tužitelj dao izjavu o zalogu na svojim nekretninama za namirenje duga ĐZ ne može se smatrati da je istovremeno dao i izjavu o pristupanju dugu.

31. Izjava o jamstvu mora biti izričita i dodatno dana u pisanom obliku po čl. 104. i čl. 105. ZOO-a pa se ne može smatrati da je tužitelj dajući zalog na svojim nekretninama jamčio za obveze dužnika ĐZ.

32. U ovoj parnici tužitelj je bilo taj koji je morao dokazati da ugovor temeljem kojeg je izvršen upis prava vlasništva nije bio valjana pravna osnova za stjecanje prava vlasništva i da je upis prava vlasništva na navedenom tužitelju samo formalne, a ne stvarne naravi, što je tužitelj i dokazao.

33. Shvaćanje, primjenjivo i za konkretan predmet, revizijski sud je izrazio vezano za ugovore za koje je utvrđeno da su prividni po čl. 247. ZOO-a, prema kojoj odredbi je ugovor sklopljen kad su se stranke suglasile o njegovim bitnim sastojcima, pa ako je utvrđeno da se stranke nisu suglasile o bitnim sastojcima, također se radi o nepostojećem ugovoru (npr. presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev- 12/2020-3 od 14. travnja 2021., Rev- 2425/2019-4 od 9. lipnja 2021.).

34. Stoga je tužbeni zahtjev usvojen jer je sud utvrdio da nije postignuta suglasna volja stranaka sklopiti ugovor o kupoprodaji temeljem kojeg se je tuženik uknjižio u zemljišnim knjigama kao vlasnik, a sada je upisan kao suvlasnik.

35. Ako bi se prihvatilo, što ne proizlazi iz ocjene dokaza u ovom postupku, da su stranke postigle suglasnost volja oko bitnih elemenata ugovora i da je sukladno tome ugovor nastao, takav ugovor bi bio ništetan jer i u tom slučaju predmet obveze vezano za isplatu kupoprodajne cijene nije bio moguć jer je u čl. 3. tog ugovora navedeno da će se plaćanje kupovnine prema sporazumu ugovarača izvršiti prijebojem potraživanja i dugovanja o čemu će se sastaviti posebna isprava, dugovanja tužitelja prodavatelja nekretnine nema, dakle nema tražbine tuženika prema tužitelju koja se mogla staviti u prijeboj.

36. To što je u drugom postupku pred sudom utvrđivano da je predmetni ugovor ništetan jer supruga tužitelja nije dala suglasnost na taj ugovor, nema značenje presuđene stvari u odnosu na pitanje prividnosti istog ugovora, jer su u drugom postupku pred sudom u predmetu Općinskog suda u Slavonskom Brodu P- 1279/2019 bile relevantne druge činjenice i pravna pitanja, odlučivano je o pitanju da li je predmetna nekretnina bračna stečevina tužitelja i njegove supruge, te je li tužitelj imao suglasnost supruge kada je sklapao predmetni ugovor, a činjenica prividnosti ugovora nije bila relevantna kad se stranke na tu činjenicu nisu pozivale.

37. Tužitelj koji je naveden kao stranka predmetnog ugovora ima pravni interes tražiti utvrđenje da je predmetni ugovor prividan i da nema pravni učinak i tražiti da sud odredi brisanje prava vlasništva i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, ali uzevši u obzir činjenicu da je u međuvremenu donesena druga pravomoćna presuda koja je od prethodnog značenja za ovaj postupak i to presuda broj Gž-122/2021-4 od 30. studenog 2023. kojim je preinačena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-1279/2019-10 od 21. srpnja 2021. po kojoj presudi se supruga ŽZ, MZ, uknjižila kao suvlasnik na nekretninama iz predmetnog ugovora, tako da je tužbenom zahtjevu u dijelu u kojoj se odnosi na uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja moguće udovoljiti u odnosu ½ suvlasništva na predmetnim nekretninama kako tužitelj i traži u podnesku od 22. travnja 2025., a tuženik se je suglasio s djelomičnim povlačenjem tužbenog zahtjeva u tom dijelu.

38. Radi se o eventualnoj kumulaciji tužbenih zahtjeva iz čl. 188. st. 2. ZPP-a na način da je prvenstveno postavljen tužbeni zahtjev na utvrđenje prividnosti ugovora, a podredno tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti ugovora.

39. Kako je sud našao da je tužbeni zahtjev koji je prvenstveno istaknut, a koji glasi na utvrđenje prividnosti ugovora osnovan, nije bilo potrebno odlučivati o zahtjevu za utvrđenje ništetnosti istog ugovora.

40. Revizijski sud je u presudi broj Rev-1757/2016 od 27. kolovoza 2019. izrazio shvaćanje da prividan pravni posao nije ništav već da takav pravni posao ne proizvodi učinke. Stoga se niti ne može s uspjehom zahtijevati utvrđenje ništavnosti takvog pravnog posla.

41. Prividan pravni posao ne samo da nije ništav već on nije niti pobojan (čl. 111.ZOO-a. ). Prividan pravni posao ne proizvodi učinke te je stoga sam po sebi nije nevaljan pravni posao iz kojeg razloga se ne može tražiti utvrđenje ništetnosti .

42. Tužbeni zahtjev tužitelja za uspostavu zemljišno knjižnog stanja kakvo je bilo prije sporne uknjižbe predstavlja brisovnu tužbu iz čl. 129. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 137/99 i 114/01 - dalje: ZZK).

43. Ovaj stav je zauzeo revizijski sud u Odluci VS Republike Hrvatske Rev- 1489/18-2 od 7. travnja 2021.

44. Prema toj zakonskoj odredbi nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drugačije određeno.

45. Povreda knjižnog prava u smislu navedene zakonske odredbe moguća je nevaljanom odnosno neistinitom uknjižbom. Uknjižba je neistinita kada za uknjižbu nisu bile ispunjene materijalnopravne ili postupovnopravne pretpostavke određene zakonom. Jedna od materijalnopravnih pretpostavki je valjanost pravnog posla temeljem kojeg se uknjižba provodi, a kako je u dokaznom postupku utvrđeno da ugovor po kojem je izvršena sporna uknjižba u zemljišnim knjigama nije niti nastao, jesno je da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja i u tom dijelu.

46. Tužitelj je uspio s tužbenim zahtjevom pa je sud odlučio po čl. 154. st. 1. ZPP-a dosuditi tužitelju sve troškove koji su bili potrebno za vođenje ove parnice po čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a prema odredbama Tarifa o nagradi i naknadi troškova odvjetnika ("NN" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: OTH) uzevši u obzir vrijednost predmeta spora od 26.544,69 eur, prema tbr. 52 stav 3 OTH, po tbr. 54OTH relevantna je vrijednost boda od 2 eura.

47. Tužitelju je sud dosudio naknadu slijedećih troškova:

- po tbr. 7. t.1. OTH-a za sastav tužbe iznos od 500.00 eur,

- za pristup punomoćnika na pripremna ročišta održana dana 20. prosinca 2016. i 26. siječnja 2017. dosuđena je naknada troškova po tbr. 9. t.2. OTH-a za svaku od ročišta, u iznosu od 250,00 eur jer na tim ročištima nije raspravljeno o glavnog stvari niti su provođeni dokazi nego su predlagani dokazi i isticali procesni prigovori, primjerice prigovor prekluzije prava na podnošenje tužbe;

- tužitelju je na pristup punomoćnika na ročište 20. veljače 2017. po tbr. 9. t.2. OTH-a dosuđena naknada troškova u iznosu od 250,00 eur, iako je to bilo ročište na koje su stranke pozvane radi glavne rasprave, na istom ročištu je raspravljano samo pitanje prijedloga o prekidu postupak do donošenja odluke u drugom sudskom postupku pa je to bilo ročište na kojem se raspravljano samo o procesnom pitanju;

- za pristup punomoćnika tužitelja na ročište dana 9. travnja 2025. kojem su saslušane stranke, tužitelju je priznata naknada u iznosu od 500,00 eur po tbr. 1. OTH-a;

- tužitelju je priznat sastava podneska od 4. travnja 2025. po tbr. 8. OTH-a u iznosu od 125,00 eur jer u tom podnesku tužitelj ne navodi nikakve nove navode na navode suprotne strane nego se samo poziva na druge odluke i dostavlja odluke drugih predmeta na sudu koji su pravomoćno okončani nakon prekida postupka u ovoj pravnoj stvari, a koji su vezani za ovaj postupak u odnosu na relevantne činjenice i pravnu osnovu;

- tužitelju je po tbr. 42 OTH-a priznat trošak PDV – 25 % na sve navedene radnje zastupanja;

- tužitelju je priznat trošak pristojbe na presudu u iznosu od 311,90 eur, a nije priznat trošak pristoje na tužbu jer tužitelj pristojbu na tužbu koju je podnio 2016. nije platio, naveo je da je podnio zahtjev radi oslobođenja plaćanja sudskih pristojbi, međutim do dana donošenja ove odluke nije dostavio dokaz da je dobio oslobođenje, ali je u međuvremenu zahtjev za pristojbu na tužbu zastario.

48. Tužitelju po čl.155. stavak 1. ZPP-a nije priznat trošak sastava podneska od 22. travnja 2025. kojim ispravlja tužbeni zahtjev u odnosu na zahtjev iz brisovne tužbe, djelomično u tom podnesku povlači zahtjev, jer je tužitelj nakon nastavka postupka u ovoj pravnoj stvari mogao najkasnije u podnesku od 4. travnja 2025. (trošak kojeg podneska je tužitelju priznat) izvršiti te radnje, ali to zbog očitog propusta pregleda aktualnog z. k. stanja nije učinio, nego je tužbeni zahtjev ispravio i djelomično povukao tek po pozivu suda.

49. Dakle podnesak od 22. travnja 2025. nije tužiteljeva radnja nužna za postupak.

50. Tužitelju nije priznat trošak konferencije sa strankom po čl. 221 a ZPP jer taj trošak nije dokazao računom i sl. a niti je dokazao da bi taj trošak bio nužan.

51. Tužitelju nije priznat trošak pristupa punomoćnika na ročište dana 25. travnja 2025. jer je tužitelj svojom krivnjom uzrokovao održavanje tog ročišta.

52. Tužitelju nije priznat trošak pristupa punomoćnika na ročište za objavu presude jer na to ročište punomoćnik tužitelja nije pristupio.

53. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio primjenom odredbi i to čl. 151., 154. st. 5., 155., 156. stavak 1., 158. stavak 1. i čl. 164. st. 1. i st. 4., Tarife o nagradi i naknadi troškova odvjetnika ("NN" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: OTH) prema V.P.S. -u glavnog zahtjeva

54. Ukupno je tužitelju priznata naknada troška postupka u iznosu od 2.655,65 eur, a kako je zahtjev postavio na iznos od 6.621,04 eur, odbijen je sa zahtjevom za iznos od 3.965,39 eur.

55. U tijeku postupka je z. k. odjel promijenio broj z. k. ul. za predmetne nekretnine, pa stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave nije jednako onom u vrijeme utuženja.

56. Tuženiku je za pristup na ročište dana 25. travnja 2025. na kojem je raspravljano o glavnoj stvari i izvođeni su dokazi, koje je održano samo zato što tužitelj nije na vrijeme ispravio tužbeni zahtjev u odnosu na zahtjev iz brisovne tužbe zbog promjene z. k. stanja u tijeku postupka, dosuđen trošak pristupa punomoćnika na to ročište po čl. 156. stavak 1 ZPP-a po tbr. 9. toč. 1 OTH u vezi s tbr. 42 OTH u iznosu od 500,00 eura uz uvećanje za PDV, što je 625,00 eura, neovisno o ishodu parnice, jer je to trošak koji je tuženiku uzrokovao tužitelj svojom krivnjom.

57. Tuženik za pristup na ročište punomoćnika dana 25. travnja 2025. po načelu culpe traži isplatu iznosa od 1.250,00 eura, pa je u tom dijelu odbijen sa zahtjevom za iznos od 625,00 eura.

58. Tuženik nije uspio u sporu niti djelomično.

59. Tužitelj je međutim djelomično povukao tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se odnosi na brisovnu tužbu i u odnosu na ½ suvlasničkog dijela.

60. Sud je po čl. 193 stavak 2 ZPP-a, jer je tuženik u tom dijelu pristao na djelomično povlačenje zahtjeva utvrdio rješenjem povlačenje zahtjeva u tom dijelu.

61. Povučeni tužbeni zahtjev je u kvalitativnom smislu ¼ ukupno postavljenih tužbenih zahtjeva jer se u odnosu na drugi postavljeni tužbeni zahtjev (prvi glasi na utvrđenje) povlači zahtjev u ½ dijela u odnosu na prvotno postavljeni tužbeni zahtjev iz brisovne tužbe.

62. Stoga je sud tuženiku koji je odmah nakon utvrđenja djelomičnog povlačenja zahtjeva istakao i zahtjev za naknadom troškova za povučeni dio zahtjeva, dosudio ¼ ukupno osnovanih i zatraženih troškova postupka po čl. 158. st. 1 ZPP-a i to kako slijedi:

- po tbr. 8. toč. 1 u vezi s tbr. 7. t.1. OTH-a za sastav odgovora na tužbu iznos od ¼ iznosa od 500.00 eur, što je 125,00 eura;

- za pristup punomoćnika tuženika na pripremna ročišta održana dana 20. prosinca 2016. i 26. siječnja 2017. dosuđena je naknada troškova po tbr. 9. t.2. OTH-a za svaku od ročišta, u iznosu od ¼ iznosa od 250,00 eur, što je 62,50 eura, jer na tim ročištima nije raspravljeno o glavnog stvari niti su provođeni dokazi nego su predlagani dokazi i isticali procesni prigovori, primjerice prigovor prekluzije prava na podnošenje tužbe;

- tuženiku je na pristup punomoćnika na ročište 20. veljače 2017. po tbr. 9. t.2. OTH- a dosuđena naknada troškova u iznosu od u iznosu od ¼ iznosa 250,00 eur, što je 62,50 eura, iako je to bilo ročište na koje su stranke pozvane radi glavne rasprave, na istom ročištu je raspravljano samo pitanje prijedloga o prekidu postupka do donošenja odluke u drugom sudskom postupku pa je to bilo ročište na kojem se raspravljano samo o procesnom pitanju;

- za pristup punomoćnika tuženika na ročište dana 9. travnja 2025. kojem su saslušane stranke, tužitelju je priznata naknada u iznosu od1/4 iznosa od 500,00 eur po tbr. 1. OTH-a; što je iznos od 125,00 eura

- na navedene radnje zastupanja tuženiku je priznat PDV po tbr. 42 OTH- 25 %, što je109,37 eura.

63. Po čl. 158. stavak 1. ZPP-a tuženiku je ukupno priznat trošak od 546,87 eura.

64. Iz povijesnog z. k. izvatka tužitelja zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] se utvrđuje da je MZ upisana kao suvlasnik temeljem presude poslovni broj: P-134/2018-39 Općinskog suda u Slavonskom Brodu pod broj Z-3337/2012 dana 14. ožujka 2022. (str. 80 ovog spisa) iz čega slijedi zaključak suda da je tužitelj mogao već nakon nastavka postupka specificirati i djelomično povući tužbeni zahtjev, ali kako to nije učinio na vrijeme i jer je zato uzrokovao održavanja ročišta dana 25. travnja 2025, tužitelj je tuženiku svojom krivnjom uzrokovao troškove zastupanja po punomoćniku na tom ročištu.

65. Dakle ne radi se niti o tome da bi tužitelj povukao tužbu odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu iz tužbe.

66. Ukupno je tuženiku po pravnim osnovama iz čl. 156. stavak 1. ZPP-a i čl. 158. stavak 1. ZPP-a dosuđen iznos od 1.171,87 eura za naknadu troškova.

67. Preostali zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka je odbijen po čl. 154. st. 1. ZPP-a .

68. Kako je tuženik zatražio naknadu troškova postupka u iznosu od 6.250,00 eur u troškovniku i dodatno 1.250,00 eura za ročištu dana 25. travnja 2025., ukupno je postavio zahtjev na iznos od 7.500,00 eura , a zahtjev tuženika je usvojen za iznos od 1.171,87 eura , tuženik je ukupno odbijen s zahtjevom za iznos od 6.328,13 eura.

69. Nakon prijeboja dosuđenih troškova tužitelju u iznosu od 2.655,65 eura i tuženiku u iznosu od 1.171,87 eura proizlazi da tužitelju treba dosuditi iznos od 1.483,78 eura, koji mu je dosuđen u izreci Presude.

70. Tužitelju i tuženiku kamata na dosuđeni parnični trošak nije dosuđena jer istu nisu tražili.

71. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Slavonskom Brodu 25. travnja 2025.

Sutkinja:

Daniela Martini Maoduš

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave odluke. Žalba se predaje putem ovog suda za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

DNA:

-

- Dostaviti punomoćnicima stranaka e komunikacijom,