Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ob-11/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Marini Tanti, u izvanparničnom postupku predlagateljice IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić, odvjetnicima u Križevcima, Zakmardijeva ulica br. 18, protiv prveprotustranke ABC, [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po zakonskom zastupniku, drugeprotustranke ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trećeprotustranke ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i četvrteprotustranke OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-446/2023-22 od 11. lipnja 2024., dana 25. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice IĐ kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-446/2023-22 od 11. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„Odbija se prijedlog predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice, kao neosnovan.“

2. Protiv citirane prvostupanjske odluke žalbu je izjavila predlagateljica iz svih žalbenih razloga uz prijedlog da drugostupanjski sud njezinu žalbu uvaži te pobijanu odluku preinači u skladu sa žalbenim navodima a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predlagateljica u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP)

5.1. Suprotno ovakvom žalbenom navodu ovaj drugostupanjski sud nalazi da je sud prvog stupnja ocijenio provedene dokaze po slobodnom uvjerenju, pa tako i iskaz saslušanih svjedoka ČĐ i ĆĐ kao i predlagateljice u svojstvu stranke te je za to uvjerenje dao uvjerljive i logične razloge što znači da je ocjena dokaza izvršena sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

5.2. Ispitujući pobijano rješenje ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju ukazuje žalba, jer o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onog što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika te je sud u obrazloženju pobijanog rješenja dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni te se isto može ispitati.

5.3. Također, nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. istog Zakona.

6. Predmet postupka je utvrđenje izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. I, koja zajednica je započela 10. listopada 2009., a prestala smrću TĐ **.**.2023., radi ostvarivanja obiteljske imovine.

7. Odredbom čl. 22. st. 1. Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 103/19, 84/21 i 119/22 – dalje: ZOMO) propisano je, između ostalog, da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika mirovine, osigurani i članovi njegove obitelji te je naznačeno koji su to točno članovi obitelji.

7.1. Stavkom 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji smatra izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

7.2. Predlagateljica smatra da je protustranka ABC (dalje: ...) pasivno legitimiran temeljem odredbe čl.22. st. 3. ZOMO.

7.3. Prvenstveno je potrebno navesti da se odredbom čl. 22. ZOMO uopće ne reguliraju uvjeti za postojanje izvanbračne zajednice, već se propisuje koji su članovi obitelji tuženikovog osiguranika ili korisnika mirovine osigurani. Tako je propisano da se izvanbračni drug smatra članom obitelji ako je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

7.4. Odredbom čl. 22. st. 3. ZOMO u dijelu u kojem je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ne daje se HZMO status protustranke, već se samo regulira u kojem sudskom postupku se utvrđuje izvanbračne zajednica.

7.5. Odredbom čl. 1. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 103/15 i 98/19 – dalje: ObZ) propisano je, između ostalog, da se ovim Zakonom uređuje izvanbračna zajednica žene i muškarca.

7.6. Odredbom čl. 11. st. 1. ObZ propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

7.7. Odredbom čl. 11. st. 2. ObZ propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz st. 1. ovoga članka, stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7.8. Potrebno je navesti da se odredbom čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 35/03, 127/13, 33/15 i 14/19 – dalje: ZN) samo za potrebe tog Zakona reguliran pojam izvanbračne zajednice.

8. Prvostupanjski sud je opravdano i po mišljenju ovog suda zaključio da u izvanparničnom postupku kojeg stranka pokreće temeljem čl. 22. st. 3. ZOMO; ... ne bi bio pasivno legitimiran već bi to bili ostali nasljednici pokojnog TĐ. Ovakav pravni stav zauzet je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i Broj: Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024.

9. Pored toga, sud utvrđuje da iz iskaza svjedoka ČĐ i ĆĐ ne proizlazi da bi zajednica predlagateljice i sada pok. TĐ bila emocionalna i ekonomska te je utvrdio da je predlagateljica doista stanovala sa sada pok. TĐ tek u vremenu kako je i navedeno u uvjerenju o prebivalištu od 3. veljače 2020. do smrti pok. TĐ, ali ne i od 10. listopada 2009., kako se to u prijedlogu traži.

9.1. Naime, iz iskaza svjedoka, pa i same predlagateljice proizlazi da su pok. TĐ i predlagateljica započeli zajednički život iz financijskih razloga i brige i pomoći jer je predlagateljica bila narušenog zdravlja i nije imala pomoć svoje obitelji, a i sami svjedoci su ih opisali da su imali odnos kao prijatelji, dok izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, i treba sadržavati volju da se takva zajednica prema svima, a posebice najbližoj rodbini prezentira kako takva, što ovdje nije slučaj.

9.2. Sud nadalje, opravdano zaključuje da navodi predlagateljice da joj nitko od protustranaka nije osporio da je izvanbračni drug pok. TĐ u ostavinskom postupku, nisu od utjecaja u ovom postupku jer utvrđenja iz rješenja o nasljeđivanju vežu samo nasljednike pokojnog ostavitelja koji su sudjelovali u ostavinskom postupku i ne mogu se koristiti u drugim postupcima. (tako presuda Upravnog suda u Rijeci poslovni broj Us-I-578/2021-8 od 7. prosinca 2021., kao i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-2641/2022-2 od 26. travnja 2023.).

10. Dakle, i po mišljenju ovog suda, predlagateljica nije dokazala da je bila u izvanbračnoj zajednici s pok. TĐ, od 10. listopada 2009. do smrti TĐ **.**.2023., koju karakterizira trajnost životnog zajedništva uz viši stupanj emocionalne i ekonomske povezanosti izvanbračnih drugova te njihova uzajamna prava i dužnosti, već je postojala zajednica koja se temeljila na ekonomskoj povezanosti uz uzajamna prava i poštivanje na prijateljskoj razini.

11. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP.

U Zadru, 25. travnja 2025.

Sutkinja

Marina Tanta