Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Zadru

    Borelli 9, 23000 Zadar

    Poslovni broj: K-212/2024

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zadru, po sucu pojedincu Ivani Parać Krišto, uz sudjelovanje Jelene Kolanović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ŽM, zbog kaznenog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 1. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022. - dalje: KZ) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru od 16. siječnja 2024. posl.br. KO-DO-28/2024, nakon javne rasprave održane u nazočnosti zastupnika optužbe i okrivljenika, te objave 25. travnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljenika ŽM, zvanog Ž, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina pok. Ć i pok. S rođene A, rođenog **.**.2001. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, ekonomista, sa završenom srednjom stručnom spremom, nezaposlenog, neoženjenog, bez djece, osuđivanog, ne vodi se drugi kazneni postupak

    o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

    da bi neutvrđenog dana između 1. svibnja i 4. lipnja 2023. u mjestu [adresa], u cilju da se domogne tuđih stvari, došao do zaključanih ulaznih vrata obiteljske kuće oštećenog ĆM, koja je nasilno otvorio uporabom fizičke snage i udaranjem nogama, nakon čega je ušao u unutrašnjost kuće te po ulasku onesposobio kameru za nadzor marke "KERUI", vrijednosti 500,00 eura, da bi potom otvorio i pregledao ormare i kuhinjske elemente, pa kako nije pronašao predmete pogodne za otuđenje, izašao iz navedene kuće ne otuđivši ništa,

    dakle, s namjerom da provaljivanjem zatvorenog prostora tuđe pokretne stvari oduzme drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji, poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela teške krađe,

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv imovine - tešku krađu u pokušaju opisano i kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 228. st. 1. i čl. 34. KZ/11.

    II. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1.-5. ZKP/08, te nužni izdaci oba okrivljenika, kao i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podiglo je kod ovog suda optužnicu od 16. siječnja 2024. posl.br. KO-DO-28/2024 protiv okrivljenika zbog kaznenog djela protiv imovine - teška krađa u pokušaju, opisano i kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 228. st. 1. i čl. 34. KZ/11. Ista je potvrđena rješenjem optužnog vijeća ovog suda posl.br. Kov-26/24 od 26. ožujka 2024.

    2. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o očevidu od 5. lipnja 2023. (l.s. 2- 4), reproduciran je DVD sa fotografijama očevida (l.s. 19), te je pročitan zapisnik o ispitivanju svjedokinje SM (l.s. 21-22), potvrda o visini dohotka i primitaka okrivljenika za 2023. (l.s 58-60), potvrda HZMO (l.s. 66-68), izvod iz prekršajne i kaznene evidencije za okrivljenika (l.s. 52-56), te su saslušani svjedoci: AM, TM i UM (l.s. 70-73), policijski službenici MM (l.s. 77-78), BM (l.s. 85-86) i NM (l.s. 86-87), kao i okrivljenik.

    3. Okrivljenik je glede osnovanosti optužbe na raspravi naveo da se ne smatra krivim za učin kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret, te je obranu iznio na kraju dokaznog postupka, iako je prilikom iznošenja prve obrane priznao učin predmetnog kaznenog djela. Oštećenik nije postavio imovinskopravni zahtjev.

    4. U ovom postupku nije bilo sporno da je netko neutvrđenog dana između 1. svibnja i 4. lipnja 2023. u mjestu [adresa], u cilju da se domogne tuđih stvari, došao do zaključanih ulaznih vrata obiteljske kuće oštećenog ĆM, koja je nasilno otvorio uporabom fizičke snage i udaranjem nogama, nakon čega je ušao u unutrašnjost kuće te onesposobio kameru za nadzor marke "KERUI", vrijednosti 500,00 eura, da bi potom otvorio i pregledao ormare i kuhinjske elemente, pa kako nije pronašao predmete pogodne za otuđenje, izašao iz navedene kuće ne otuđivši ništa.

    4.1. Ovo nije bilo sporno jer je utvrđeno materijalnim dokazima u koje je sud izvršio uvid i to u zapisnik o očevidu (l.s. 2-4) i reproducirani DVD sa fotografijama očevida (l.s. 19). Naime, u zapisniku o očevidu (l.s. 2-4) je navedeno da je započet 5. lipnja 2023. u 00:00 sati, da mjesto događaja nije bilo osigurano od strane policijskih službenika i isto je smatrano izmijenjenim u toj mjeri što se kućepaziteljica kretala po mjestu događaja te zbog proteka vremena. Naznačeno je da je mjesto događaja obiteljska kuća oštećenog KM nalazi se u mjestu [adresa], predio "Župani" i do iste se dolazi asfaltnim putem koji se odvaja sa glavne prometnice koja prolazi kroz mjestu u smjeru juga Za vrijeme vršenja očevida dnevna svjetlost vidljivost dobra. Obiteljska kuća katnica okrenuta u smjeru istok zapad sa ulaznim vratima okrenutim u smjeru juga. Ulazna vrata dimenzija 191x90 cm, zatečena zatvorena i zaključana. Prolaskom kroz ulazna vrata ulazi se u prostoriju, kuhinju i dnevni boravak. Lijevo od ulaznih vrata nalaze se PCV stalaža koja se sastoji od tri police pored koje se nalazi 8 zelenih stolica. UZ lijevu stijenu zida nalaze se kuhinjski elementi i peć na drva. Nasuprot ulaznih vrata nalazi se drveni stol sa stolicama Desno od ulaznih vrta nalazi se drveni ormar na kojem se nalazi televizija marke "Fox", desno od televizije na radnoj površini drvenog ormara nalazi se TV prijemnik i modem za Internet. Nasuprot drvenog ormara po sredini prostorije nalazi se kutna garnitura za sjedenje crvene boje. Donji dio kućišta bežične wireless kamere, bijele boje, nalazi se u unutrašnjosti prostora na udaljenosti 21cm desno od desnog dovratka te 7cm od zida na kojem se nalaze ulazna vrata prema unutrašnjosti. Ista je promjera 75mm te visine 40mm iz koje vire dva snopa žica. Jedan sa dva vodiča i drugi sa pet vodiča na čijim krajevima se nalaze pvc utikači. Pregledom iste nisu uočeni tragovi mehaničkih oštećenja. Trag je fiksiran fotografijom uz mjernu traku i označen kao TRAG 1. Gornji dio kućišta sa poklopcem kamere, bijele boje, nalazi se u unutrašnjosti prostora na udaljenosti 258cm desno od desnog dovratka te 51cm od zida na kojem se nalaze ulazna vrata prema unutrašnjosti na površini dimenzija 46x37cm. Ista je promjera 75mm te visine 80mm dok poklopac je promjera 75mm visine 40mm. Trag je fiksiran fotografijom uz mjernu traku i označen kao TRAG 2.

    4.2. Sve navedeno u zapisniku vidljivo je pregledom DVD medija odnosno fotografijama očevida (l.s. 19). Dakle, jasno je da je netko počinio predmetno kazneno djelo na štetu vlasnika predmete obiteljske kuće ĆM.

    5. Međutim, bilo je sporno je li upravo okrivljenik počinio ovo kazneno djelo i na opisni način, jer je to on na raspravi negirao, odnosno povukao je ranije priznanje da bi počinio ovo kazneno djelo.

    5.1. U prvoj obrani okrivljenik ŽM priznaje da je udarcima nogom otvorio vrata oštećenikove kuće i potom ušao u unutrašnjost gdje je razbio nadzornu kameru, dok negira da bi pregledavao ormare, kuhinjske elementa i krao. Navodi da mu je žao što se to desilo i da se kaje. Pojašnjava da se radi o dvojnoj kući, spojenoj s kućom u kojoj on živi, te da ih dijeli ograda.

    5.2. No, na raspravi je okrivljenik kazao da nije počinio predmetno djelo koje mu se stavlja na teret. Iako se na snimci njegovog prvog ispitivanja jasno čuje da je priznao počinjenje djela, da mu je žao i da se kaje, pojasnio je da je tako naveo zato što je morao, a morao je zato što mu je policijski službenik koji ga je ispitivao NM kazao da to mora reći, dakle, da mora priznati da je počinio ovo djelo, te da je to čuo još jedan policijski službenik, koji je je bio za vrijeme snimanja prisutan, no ne za njegovo ime. Također je svemu ovome bila prisutna i jedna ženska osoba (plave kose) čijeg se imena također nije mogao sjetiti, ne zna koja je bila njezina funkcija, ona je baratala nekim papirima i ona je kazala da bolje da prizna, da je tako lakše i da neće ići u zatvor. Dodao je i da ga je policijski službenik NM prilikom postupanja ošamario, gurao i vukao dok su išli u ćeliju. Sjeća se da su neke osobe to mogle vidjeti, ali ne zna nikoga poimenično. Dodao je da nije prijavio nadređenima u policiji, niti državnom odvjetništvu ove prijetnje i ova postupanja policijskog službenika prema njemu, te nema nikakvu liječničku dokumentaciju, nije potražio liječniku pomoć zbog ovih fizičkih napada na njega, odnosno udaraca jer nije imao ozljede iako je bilo vidljivo kada ga je ošamario. Glede toga je li prilikom snimanja prve obrane u PP Benkovac imao slušni aparat, kazao je da zaista nije siguran, ono što zna je da mu je u nekom momentu taj aparat skinut i bačen u smeće gdje je bio mjesec dana, te mu je dostavljen naknadno, a kada mu je aparat skinut ne čuje ništa. Naime, kada skine slušni aparatić može čuti sugovornika, ali tiše, a kada skine pužnicu tada ne čuje apsolutno ništa, a to kako je kazivao da mu je bio bačen u smeće je bio slušni aparat.

    5.3. Glede inkriminiranog razdoblja istakao je da je svjedokinja UM pogrešno navela da je on u [adresa] radio samo 15-ak dana, jer je on uvjeren da je tamo bio duže. Što se tiče toga zašto je policija baš njega uhitila za ovo djelo smatra da su napravili zbog njegova dosadašnjeg dosjea, osim njega u [adresa] postoji još jedan problematičan dečko, pa su oni nekako došli po njega "eto tako", a kada je on tražio dokaze koji ga terete policija je kazala da ima snimku, pa je tražio predočenje te snimke, međutim policija to nije učinila. Također je smatrao da su trebali pronaći otiske prstiju ukoliko je proveden očevid na licu mjesta. Zaključno je dodao da on nije imao razloga ulaziti u kuću ĆM, istoga ne poznaje, ne poznaje niti njegovu kćerku i njegovu obitelj, s njima nema nikakvog kontakta, jedino poznaje AM koja je iskazivala koja svjedok i poznaje njezinu obitelji sa svima njima je u dobrim odnosima.

    5.4. Dakle, jasno je da priznanje okrivljenika nije valjano i na njemu se ne može temeljiti sudska odluka, jer ono mora biti u skladu s prikupljenim i na raspravi izvedenim dokazima, pa iako je jednom dano kada se povuče priznanje više nema pravne važnosti ni snage. Stoga je trebalo o krivnji okrivljenika odlučiti na temelju raspoloživih dokaza.

    6. Što se tiče okrivljenikova navoda o prijetnjama i postupanjima policijskih službenika sud je ispitao kao svjedoke policijske službenike MM, BM i NM, koji su u bitnom ujednačeno kazali da su sve službene radnje dokumentirane i da je sve navedeno u toj dokumentaciji.

    6.1. Svjedok MM, policijski službenik, je naveo da poznaje okrivljenika budući su službeno postupali prema njemu više puta. Sjeća se da je ispitivan u svojstvu osumnjičenika, radilo se o teškoj krađi, a u odnosu na njega su postupali i glede počinjenja kaznenih djela nasilja u obitelji, oštećenja tuđe stvari, prijetnji itd., pa i prekršaja. Nije se mogao točno sjetiti, a moguće je da je u vrijeme njegovog ispitivanja bilo nekih tehničkih problema s uređajem za audio video snimanje After burner-2. Ako je on naznačen na tom zapisniku o ispitivanju osumnjičenika moguće da je sudjelovao kao stručna osoba za tehničko snimanje, a završio je tečaj, dakle, osposobljen je za to, dok zapisničar može biti bilo koji policijski službenik.

    6.2. Što se tiče ovog uređaja za audio video snimanje After burner-2 kazao je da se znalo događati da se nekada ne snime dokazne radnje ispitivanja osumnjičenika, npr. kada ne radi pržilica u tom aparatu, međutim taj uređaj After burner-2 sve snimi na svoj hard disk tako da nema mogućnost da nešto ne bi bilo snimljeno u toj prostoriji koja je posebno opremljena za ispitivanje osumnjičenika. U slučajevima kad se ne može dokazna radnja ispitivanja osumnjičenika snimiti sa tog uređaja After burner-2, onda tu snimku snime preko drugog kompjutera. Do sada u karijeri nije imao situaciju da bi se tijekom snimanja snimanje moralo prekidati. Ne postoji mogućnost da se ovaj uređaj pauzira kada se započne ispitivanje osumnjičenika. Za slučaj da bi se dogodilo nešto izvanredno pa da se mora prekinuti snimanje onda se zaključi to snimanje i ukoliko se nastavlja mora se ponovno ispočetka početi i na drugi CD presnimiti.

    6.3. Glede načina postupanja prema okrivljeniku pri njegovom prvom ispitivanju i tijekom ispitivanja, kazao je da s obzirom na više postupanja prema okrivljeniku je njima svima u PP Benkovac-Obrovac poznato da ŽM ima određenih zdravstvenih problema, on je njima često pokazivao medicinsku dokumentaciju, poznato im je da je liječen u određenim ustanovama zbog psihičkih problema i svakako kako se radi osobi mlađe životne dobi uvijek su prema njemu postupali s određenom dozom opreza. On nikada nije zapravo bio agresivan prema službenim osobama, pa nije bilo niti potrebe za uporabom sredstava prisile prema njemu. Glede navoda okrivljenika iz obrane da bi ga policijski službenik NM ošamario, gurnuo ili vukao prema ćeliji kazao je da to nije vidio, a pretpostavlja da bi u slučaju opiranja mogao policijski službenik primijeniti neku vrstu fizičke sile prema okrivljenom, no sve u okviru zakonskih ovlasti. Dodao je da je u PP Benkovac-Obrovac svima poznato, s obzirom na česta postupanja prema okrivljeniku, i da je on sklon čestim promjenama izjava i znao je biti kontradiktoran u svojim izjavama, a nikome od policijskih službenika nije u interesu niti je potrebno da bi nekoga nagovarali da prizna ili ne prizna kazneno djelo. Ono što je okrivljenik kazao uvijek je snimljeno na uređaju, okrivljeniku se eventualno može samo objasniti što znači koji dokument i što potpisuje prilikom ispitivanja. Poznato mu je da okrivljenik ima određenih problema sa sluhom, on ima slušni uređaj. Nije mu poznato da bi netko prilikom ispitivanja okrivljenika taj uređaj njemu bacio u smeće. Dapače, to mu djeluje nemogućim obzirom mu je uređaj pričvršćen na glavi, na uhu. Prilikom ispitivanja okrivljenika nije primijetio da bi on imao nekakve ozljede ili crvenilo na licu, mada se sjeća da je znala hitna služba intervenirati kada su postupali prema istome drugih prigoda.

    6.4. Svjedokinja BM, policijska službenica, je navela da okrivljenika poznaje iz službenog postupanja, da nije konkretno postupala u odnosu na njega već je kod postupanja kolega bila kao ispomoć i to kao zapisničar prilikom njegova ispitivanja u PP Benkovac-Obrovac. Kao zapisničar ne postavlja nikakva pitanja, niti sudjeluje u samoj radnji ispitivanja osumnjičenika, već to radi policijski istražitelj, ali ona bilježi što je potrebno u zapisniku koji ima standardiziranu formu. Ispitivanje osumnjičenika se snima audio video uređajem, a ona nije ovlaštena za rukovanje istim, misli da je ove konkretne prilike bio to MM. Potvrdila je da je bila cijelo vrijeme prisutna ispitivanju osumnjičenika, te koliko joj je poznato prema njemu nije bilo primjene ni fizičke ni verbalne prisile. Inače, ima ukupno radnog staža skoro 20 godina kao policijski službenik, a u PP Benkovac oko 15 godina, pa bi s obzirom na to ja kazala da je ispitivanje ovog okrivljenika bilo provedeno sukladno zakonu i pravilima, te da do sada nikada nije bila situacija da bi se kod ispitivanja osumnjičenika napravila nekakva nepravilnost, te da su kao profesionalci svjesni toga kako treba postupati sa osumnjičenikom.

    6.5. Svjedok NM, policijski službenik, je naveo da mu je okrivljenik poznat od ranije samo iz viđenja, a prvi službeni susret s njim bio je kod postupanja kao policijski istražitelj kada je isti uhićen zbog sumnje da bi počinio kazneno djelo teške krađe. U tom predmetu po dojavi izišao na teren, radio očevid na licu mjesta, razgovarao je sa zastupnikom oštećenika, i kada su nakon određenog vremena došli do saznanja da bi eventualni počinitelj predmetnog kaznenog djela bio ŽM poslao poziv radi ispitivanja kao građanina i on se tom pozivu uredno odazvao. Nije mogao sada točno kazati u kojim vremenskim okvirima se tu radilo, no nakon toga su ŽM dali pisanu pouku o pravima i ispitali ga u svojstvu osumnjičenika. Koliko se sada mogao sjetiti misli da je kao policijski istražitelj predvodio ispitivanje, da je BM bila zapisničar, no nije se mogao sjetiti tko je bila stručna osoba za snimanje. Čini mu se da je okrivljenik tada iznio svoju obranu, da je kazao da je bio pijan. Tijekom ovog ispitivanja od strane onih koji su bili prisutni u prostoriji nije bilo nikakve fizičke ili verbalne prisile prema osumnjičeniku. Glede toga da je okrivljenik kazao da bi on prilikom ovog ispitivanja bio udaran ili da mu je bila upućena prijetnja da mora priznati počinjenje predmetnog kaznenog djela kazao je to nije bilo tako i jedino što može komentirati jest da svatko ima pravo iznijeti svoju obranu kako hoće. Istakao je da je policijski službenik već 32 godine i u PP Benkovac-Obrovac od 1995. Ima previše godina staža da bi bilo što kazao na ove tvrdnje okrivljenika i ističe da se te prigode okrivljenik nije opirao, pa nije bilo potrebe za korištenjem bilo kakve vrste prisile prema njemu, dapače, bila je takva situacija da niti jedan od njih dva nisu podigli tona niti glasa.

    6.6. Tada prilikom ispitivanja vidio je da okrivljenik ima na glavi nekakav aparatić, zapravo ni ne zna čemu to služi niti kako bi se to skinulo. Glede toga je li mu tko to pokušao skinuti ili skidao kazao je da za tim nije bio potrebe. Prilikom ove radnje ispitivanja okrivljenika sve je bilo regularno i nije bilo nikakvih problema sa sporazumijevanjem. Glede audio video snimke sjeća se da prilikom ispitivanja uređaj koji snima ispitivanje nije načinio snimku, dakle, od samog početka do kraja zbog problema s uređajem nije tehnički snimljena ta radnja ispitivanja osumnjičenika, to je ustanovio kolega koji je bio zadužen za upravljanje tim uređajem, a sada se ne sjeća tko je to bio. Inače, s ovim su uređajem imali nekakvih problema ranije i bio je poslan na servis. Zbog tog su napravili ponovnu snimku. Kada su imali tehničkih problema s uređajem za snimanje znali su osumnjičenike voditi u Biograd u policijsku postaju. Što se tiče ponovljenog snimanja, naveo je da ima licencu za upravljanje uređajem za snimanje Afterburner2, a kada su ispitali okrivljenika ta snimka jednostavno nije bila zabilježena na CD-u, pa su ponovili to ispitivanje i to snimanje je uspjelo bez ikakvih problema. Glede onoga što je kazao okrivljeniku prije početka snimanja odnosilo se samo i isključivo na to da ga upoznaje s njegovim pravima, za slučaj da nema branitelja da će mu biti postavljen po službenoj dužnosti i sve ostalo što stoji u pouci za osumnjičenike. To je sve što mu je kazao, ništa drugo. A glede toga kako su i zašto došli do njega kao osumnjičenika kazao je da je on te prilike kada je ispitivan nije bio uhićen, već je nad njim provedeno kriminalističko istraživanje. Nema nikakvih saznanja o tome što okrivljenik pita glede postojanja nekakvih snimki nadzornih kamera i da bi on pitao da mu se iste reproduciraju.

    6.7. Glede iskaza ovo troje svjedoka policijskih službenika kazati je da sud vjeruje da su kao službene osobe iskazivali istinito i objektivno, vjerodostojno i nedvojbeno, svakako i suglasno, te sud smatra da zaista nema razloga zašto bi netko od njih, odnosno NM udarao okrivljenika, k tome i da zasigurno ne bi protuzakonitim postupanjima riskirali svoje dugogodišnje karijere, pa ovaj dio obrane, odnosno navoda okrivljenika sud ne smatra istinitima.

    7. Svjedokinja AM je u ranijoj fazi postupka kazala da se iznenadila kada je došla obići kuću brata ĆM koji s obitelji živi u [adresa], jer su se vrata sama otvorila kada ih je krenula otključati, te da je u kući zatekla otvorena vrata kuhinjskih elemenata, razbijenu kameru za nadzor i dijelove kamere po podu dnevnog boravka, te je na raspravi dodala da inače živi blizu ove kuće njezina brata, da po prilici svaki mjesec, ako ne i češće obilazi kuću, ponajviše zbog računa koje uzima, pa plati. U inkriminirano vrijeme sjeća se da su oni renovirali ovu kuću, pa je dolazila rjeđe. Prije ovog događaja, čini joj se d je bratova kćerka sa obitelj bila za Praznik rada (1. svibnja). U vezi nadzorne kamere nije mogla reći neke detalje, čini joj se da je nećakinja T kazala da je snimka bila mutna, a ona je to mogla vidjeti preko mobitela, te je po njezinoj (Snješkinoj) uputi pozivala policiju i oni su došli brzo toga dana.

    7.1. Ovom i ovakvom iskazu svjedokinje sud nema razloga ne vjerovati, ona je očito iskazivala sukladno svojim saznanjima, međutim, ona nema saznanja bitnih za samo kazneno djelo ili počinitelja.

    7.2. Svjedok TM je naveo da su on i UM skrbnici ŽM, a ona je sestra od Vedranove bake, koja je bila majka Vedranovom pok. ocu U. Oštećenika poznaje, on je njegov prvi susjed, međaši su, u dobrim odnosima, nisu imali nikada nikakvih sukoba. On živi u [adresa], dolazi po prilici jednom godišnje dok češće dođe njegova kćerka i zet. Što se tiče inkriminiranog kaznenog djela, naveo je da okrivljenik to nije napravio, poznaje ga jer su ga on i supruga UM podigli od njegovog 21. dana života i on nije kradljivac. Da je on to napravio oni bi ga prijavili policiji. To što se oni nekada porječkaju i što je bilo između nekih svađa to je nešto sasvim drugo, ali ŽM nije kradljivac. On je bio s njim u ovom inkriminiranom razdoblju, ni ŽM ni on nisu znali da se ovo dogodilo. Ističe glede Vedranovog priznanja u policiji da bi on počinio ovo djelo to je kazao zato što su ga policajci prisilili, oni su ga maltretirali, uzeli su mu slušni aparatić i negdje su ga bacili, a to je skupo, oko 10.000,00 kuna. ŽM mu je kazao da su ga policajci maltretirali i zato je priznao da bi počinio to djelo. Također mu je ŽM kazao da su policajci napravili 2 snimke njegova prva ispitivanja, jer prva snimka nije uspjela, a što se ne smije raditi, to je njihova greška. Sjeća se da je u tom periodu kada je naznačeno da bi ŽM počinio ovo kazneno djelo, on istog tog mjeseca oko 15.-tog otišao raditi u [adresa] sa UM. Inače je u dobrim odnosima s ŽM, nekada se porječkaju, ali ništa strašno. U inkriminiranom razdoblju ŽM je živio s njima, jer on nema gdje drugo živjeti, oduvijek boravi s njima na ovoj adresi [adresa].

    7.3. Svjedokinja UM, teta okrivljenika, je navela da ŽM nije kriv za ovo djelo koje mu se stavlja na teret. Zna to jer je on s njom praktički 24 sata dnevno i njezin suprug TM i zna kuda se on kreće. Glede ovog inkriminiranog razdoblja može reći da je ŽM tada s njom radio u Hotelu Alan u [adresa]. Ona je tamo počela raditi sredinom travnja 2023. i bila do kraja listopada. Radila kao spremačica, a ŽM je radio kao konobar, on nije bio u cijelom ovom razdoblju kako je bila ona, već je počeo raditi 15. svibnja, a došao je tamo dan prije i radio je 15-20 dana zato što je bilo problema s jednom školskom kolegicom i onda se on vratio kući u [adresa]. Dodala je da joj se ŽM potužio da je bio prisiljen priznati počinjenje ovog kaznenog djela, a da ona zna da je on to počinio sama bi ga prijavila jer to ne bi bio prvi put. Oni su imali određenih sukoba, pa ga je prijavila policiji, sada su dobro i sve funkcionira uredno. Nju su zvali iz Krim policije da dođe u [adresa] s ŽM kako bi ga ispitali, a nakon toga su ju opet zvali da ga dovede ponovno da ga ispitaju, jer je aparat kojim se to ispitivanje trebalo snimati bio pokvaren. Kada su došli taj drugi put kada je tražila od djelatnika policije informacije zašto ga se ponovno ispituje i kada je istakla da ima saznanja da se njega ne bi smjelo ponovno ispitivati i da to spada u kategoriju maltretiranja taj policijski službenik ju je opsovao što se ima petljati i što to nju zanima, te da on i u podrumu imaju dokaz protiv ŽM. Tražila je da joj pokažu, no on je nju nastavio vrijeđati i govoriti da na to nema pravo. ŽM joj je rekao da su mu kod ispitivanja policajci prijetili zatvorom i da će ga zatvoriti u samicu, a zna da je to ŽM posebno prestrašilo zbog njegovih ranijih iskustava.

    7.4. Sud nije našao razloga sumnjati u istinitost iskaza ova 2 svjedoka, iako se radi o teti i tetku okrivljenika, već vjeruje njihovim iskazima kao vjerodostojnim, istinitim i danom sukladno njihovim saznanjima, a smatra i da nisu imali razloga neistinito iskazivati, dapače svjedokinja UM je navela da je okrivljenik boravio u [adresa] kraće nego je on u obrani naveo i to je navela upravo kako je nepobitno utvrđeno potvrdom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Zadru, ispostava [adresa] od 12. studenog 2024. u kojoj je naznačeno da je okrivljenik bio zaposlen u hotelu Alan u [adresa] (kod poslodavca SUNCE HOTELI d.d. Zagreb) od 15. svibnja do 29. svibnja 2023., dakle samo 15 dana; pa je i to pokazatelj da svjedokinja UM nije neistinito navodila u iskazu, a taj iskaz je kompatibilan sa iskazom njezina supruga TM, koji je također po viđenju suda kazivao vjerodostojno i sukladno svojim saznanjima. No, oni nisu raspolagali drugim detaljima bitnim za presuđenje u ovoj pravnoj stvari.

    8. Obrana okrivljenika je takva - kakva je, kontradiktorna između onog što je rekao na prvom ispitivanju i na raspravi. Međutim, optužba nije prezentirala sudu adekvatne dokaze kojima bi pobila navode njegove obrane koju jedinu sud može uzet u obzir, a to je ona obrana dana na raspravi da ne bi bio kriv.

    8.1. Slijedom navedenog i analizom svih izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, te dovodeći iste u vezu sa obranom okrivljenika, po viđenju ovog suda, nije u pravu optužba kada smatra da je okrivljenik počinio predmetno kazneno djelo na način kako je činjenično opisano u optužnom aktu, niti da bi isto bilo nedvojbeno dokazano prezentiranom dokaznom materijom.

    8.2. Iz provedenog dokaznog postupka je razvidno da ne postoji niti jedan dokaz koji bi mogao potvrditi povezanost između okrivljenika i kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, te ne potkrjepljuju tezu optužbe da je baš i upravo okrivljenik počinio kazneno djelo za koje ga se tereti.

    8.3. U postupku je utvrđeno da od okrivljenika nije oduzet niti jedan predmet koji bi ukazivao da je bio u unutrašnjosti kuće oštećenika, nisu nađeni nikakvi materijalni dokazi na licu mjesta koji se mogu dovesti u vezu sa okrivljenikom, te ništa naznačeno u zapisniku o očevidu s foto dokumentacijom također ne povezuje okrivljenika sa ovim kaznenim djelom, na primjer rezultati molekularno genetske analize koji bi dokazivali eventualne biološke tragove da bi okrivljenik bio na mjestu počinjenja djela, dapače u istom izvješću je naznačeno da kriminalističko - tehničkim pregledom mjesta događaja nisu pronađeni nikakvi tragovi koji bi bili podobni za vještačenje.

    8.4. Iz provedenog dokaznog postupka u niti jednom dijelu ne proizlazi to da bi ovaj okrivljenik počinio predmetno kazneno djelo koje mu se izrijekom optužnice stavlja na teret. Spisu ovog kaznenog predmeta ne prileže dokazi koji ovog okrivljenika izvan svake sumnje povezuju s učinom predmetnog kaznenog djela, te se ovom sudu nameće zaključak, baš kako je rekao okrivljenik da su njega policajci našli kao krivca „tek tako“, a osuđujuća odluka u kaznenom postupku trebala bi se temeljiti na dokazima na koje ukazuju odlučne činjenice koje ne ostavljaju niti najmanju dvojbu, no ovdje ne samo da je očigledna dvojba, nego ne postoje baš nikakvi dokazi da za ono što je prezentirano u optužnici.

    8.5. Dakle, analizom svih provedenih dokaza, ovdje se jedino može doći do zaključka da nema materijalnih ni personalnih dokaza da je ovaj okrivljenik počinio predmetno kazneno djelo. Dakle, sama činjenica da je netko provalio u kuću oštećenika sama po sebi nikako ne može upućivati na zaključak da je to upravo ovaj okrivljenik.

    8.6. Temeljem svega navedenog ovaj sud zaključuje da optužba u ovom postupku nije nedvojbeno dokazala da bi okrivljenik počinio kazneno djelo za koje ga se tereti, te da nema niti zatvorenog kruga indicija po kojima bi se moglo govoriti da je počinio predmetno kazneno djelo, jer iz personalnih i materijalnih dokaza proizlazilo suprotno, pa time nije niti dokazano postojanje objektivnih i subjektivnih zakonskih obilježja predmetnog kaznenog djela.

    8.7. Člankom 455. st. 1. ZKP/08 propisano da će presudu kojom se optuženik proglašava krivim sud izreći ako se nedvojbeno utvrdi da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen. Dakle, da bi sud okrivljenika mogao proglasiti krivim za učin ovog kaznenog djela, činjenično stanje iz kojeg proizlaze bitna obilježja inkriminiranog kaznenog djela mora biti točno utvrđena do te mjere da se eliminira svaka sumnja da li je djelo počinjeno. Što u konkretnom predmetu nije bio slučaj, pa sud zaključuje da ovaj okrivljenik nije postupao na način opisan u optužnici, niti da bi ostvario zakonska obilježja kaznenog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 228. st. 1. i čl. 34. KZ/11, pa je na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08 okrivljenika oslobodio optužbe.

    9. U odnosu na navode okrivljenika da bi se prema njemu primjenjivalo nasilje i da je s njim postupano na nečovječne i okrutne načine ukazuje se okrivljeniku da takva ponašanja služenih osoba moraju biti prijavljena putem adekvatnih kanala i pravnih tijela da bi se po njima moglo sukladno postupati, te da sud za sada glede toga nema ingerencije.

    10. Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. 5. ZKP/08, te nužni izdaci okrivljenika, kao i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    Zadar, 25. travnja 2025.

    Sutkinja:

    Ivana Parać Krišto

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

    DNA:

    1. ODO Zadar na broj KO-DO-28/224

    2. Okrivljenik ŽM

    3. Oštećenik ĆM

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.