REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru
Obala Bana Berislavića 1
21220 Trogir
Poslovni broj: P-575/2023-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Divna Ivančev u pravnoj stvari tužitelja: LĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Miran Maćešić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika: IĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Silvia Monterisi, odvjetnik u [adresa], radi: Stvarno - činidba, nakon zaključene glavne rasprave od 10. ožujka 2025.godine a objavljene na ročištu dana 25. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se glavni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1.Nalaže se tuženiku IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] uspostaviti prijašnje stanje na nekretnini tužiteljice LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na adresi [adresa] u mjestu Seget Vranjica označenih kao č. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (330680) ukupne površine 640 m2 u ½ dijela. koja u naravi predstavlja kuću s pripadajućim zemljištem na način koji će biti utvrđen vještačenjem.
2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove postupka s pripadajućim zateznim kamatama koje na iznos troškova postupka teku od dana donošenja presude pa do isplate po stopi zakonske zatezne kamate propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, sve u roku od
15 (petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe."
II.Usvaja se podredni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
1.Nalaže se tuženiku IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplatiti tužiteljici LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] iznos naknade štete u visini od 650,00 EUR na adresi [adresa] u mjestu Seget Vranjica označenih kao č. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (330680) ukupne površine 640 m2 u ½ dijela, koja u naravi predstavlja kuću s pripadajućim zemljištem, u iznosu koji će biti određen nakon provedenog vještačenja na okolnost visine naknade štete zajedno s pripadajućim zateznim kamatama koje na iznos naknade teku od štetnog događaja pa do isplate po stopi zakonske zatezne kamate propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 1.565,07 eura s pripadajućim zateznim kamatama koje na iznos troškova postupka teku od dana donošenja presude pa do isplate po stopi zakonske zatezne kamate propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1.Tužiteljica u tužbi tvrdi da je predmet postupka zahtjev tužiteljice za naknadom imovinske štete koju je počinio tuženik tako što je posjekao biljke i ostavio osušene grane u dvorištu te time uništio bilju koja je služila kao zaklon od pogleda u dvorištu kao i nagrdio izgled cijele kuće. Tužiteljica i tuženik su stvarni i uknjiženi suvlasnici nekretnina na adresi [adresa] u mjestu Seget Vranjica označeni kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zu 3285 K. O. [katastarska općina], ukupne površine 640m2 i to svaki za po ½ dijela. U naravi nekretnina predstavlja kuću s pripadajućim zemljištem. Dvorište je na južnoj strani ograđeno ogradom na kojoj su bile posađene biljke koje su omogućavala zaklanjanje pogleda sa vanjske strane u dvorište kuće te estetski obogaćivale izgled cijele nekretnine te su u skladu s tim imale kako estetsku tako i praktičnu svrhu. Tužiteljica je dana 19.09.2022.g oko 08:00 sati stigla do predmetne kuće za odmor koja je u suvlasništvu sa bivšim suprugom,odnosno tuženikom, te je primijetila da je na navedenoj adresi netko posjekao sve biljke i ostavio osušene grane u dvorištu te na takav način nagrdio izgled cijele nekretnine. Tužiteljica zatim prijavljuje Policijskoj postaji Trogir da je bivši suprug na gore navedenoj adresi posjekao biljke te da je promijenio bravu na vratima dvorišta bez njenog dopuštenja i/ili suglasnost. Policijski službenici su dan 19.09.2022.g izašli na navedenu adresu te obavili obavijesni razgovor na okolnosti dojave pri čemu se neposrednim zapažanjem vidjeli ostatke ( debla) podrezane biljke. Prvi susjedi tužiteljice su vidjeli tuženika IĐ kako izvodi navedenu radnju te su joj isto i prenijeli. Iz svega navedenog proizlazi da je tuženik uništio biljke a time i nagrdio nekretninu u suvlasništvu te time uzrokovao imovinsku štetu. Tuženik kao suvlasnik navedene nekretnine postupao je protivno Zakonu o vlasništvu pa i Zakonu o obveznim odnosima pa je navedenim ponašanjem vrijeđao pravo suvlasnika to jest tužiteljice, te imajući u vidu relevantne zakonske odredbe o načinu popravljanja imovinske štete, ukazano je na odredbu članka 1085. stavak 1. ZOO-a kojim je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Ukoliko se utvrdi da je uspostavljanje prijašnjeg stanja moguće obveza je tuženika dovesti nekretninu tužiteljice u stanje u kojem se nalazila prije uništenja biljaka a ukoliko se utvrdi da uspostava prijašnjeg stanja nije moguća člankom 1085 stavak 3 ZOO-a određuje da je tuženik dužan isplatiti tužiteljici odgovarajući iznos novca na ime naknade štete u iznosu procijenjene vrijednosti štete. Tužiteljica zahtijeva naknadu u novcu jer smatra da ne postoji način da se naturalnom restitucijom uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala iz razloga što narav prouzročene štete čini navedeno nemogućim. Ukoliko se pak utvrdi da je moguć povrat u prijašnje stanje, tužiteljici pripada pravo na povratak u prijašnje stanje. S obzirom da tužiteljica ne raspolaže potrebitim znanjem za postavljanjem točno specificiranog tužbenog zahtjeva u odnosu na visini naknade štete iz članka 1085. stavka 1. ZOO-a tužiteljica pridržava pravo temeljem članka 190 stavak 2 ZPP-a uskladiti i specificirati način povrata u prijašnje stanje, podredno visinu tužbenog zahtjeva sukladno Nalazu i mišljenju vještaka a koji tužbeni zahtjev je tužiteljica uredila nakon provedenog vještačenja po vještaku za poljoprivredu Draženi Grga u podnesku od 15.04.2024.godine kojim je potraživala 650,00 eura što predstavlja ½ iznosa štete utvrđene sukladno Nalazu i mišljenju narečenog vještaka, odnosno uredila sporedni tužbeni zahtjev.
2.Tuženik u odgovoru na tužbu od 25.05.2023.godine protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu ističući da tužbeni zahtjev i glavni i podredni je neodređen i neprovediv te predlože sudu odbaciti tužbu kao nedopuštenu i naložiti tužiteljici da tuženiku isplati parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja odluke pa do isplate. U slučaju sa sud rješenjem ne odbaci tužbu nego odluči provesti prethodni postupak i glavnu raspravu tuženik bi istakao da osporava u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev,predlaže istog odbiti a tužiteljicu obvezati na isplatu tuženiku parničnih troškova za zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja odluke pa do isplate. Nije sporno da su parnične stranke suvlasnici predmetne nekretnine opisanih u točki 4. narativa tužbe, svaki za ½ dijela, također da nije sporno da je na žičanoj ogradi južne strane dvorišta predmetne nekretnine nekada postojala dijelom divlja vinova loza prikazana na fotografiji priloženoj uz tužbu a označenoj kao " prilog P_ 575_ 2023_1_3". Međutim nije istina da je tuženik svojim bilo kakvim postupanjem uništio bilo koju biljku niti na bilo koji način uznemiravao i /ili nanio štetu tužiteljici. Iz samog narativnog dijela tužbe kao i priloga koji upravo tužiteljica dostavlja uz tužbu jasno proizlazi da tužiteljica inicira i vodi ovu parnicu isključivo da bi šikanirala tuženika čime tužiteljica pripada skupini tužitelja koja nema pravni interes za vođenje parnice. Nedostatak pravnog interesa i aktivna procesna legitimacija najteži su oblici zlouporaba prava na pristup sudu. U slučaju izostanka pravnog interesa za vođenje postupka tužiteljica čini ne samo zloupotrebu prava na pristup sudu već i zlouporabu Ustavnog prava na pravično suđenje. Da tužiteljica na sve načine neopravdano i bezrazložno pokušava šikanirati tuženika dokazuje i potvrda MUP-a PP Trogir od 25.10.2022.godine iz koje proizlazi da je tužiteljica prijavila tuženika policiji za navedeno djelo iz njihove nadležnosti za koje je policija utvrdila da nikakvo djelo nije počinjeno. Također je razvidno da je tužiteljica tuženika prijavila i zbog činjenice da je tuženik zamijenio o svom trošku bravu na kapiji predmetne nekretnine i dao tužiteljici odmah ključ od nove brave. Apsurdno je da je to tužiteljica i sama potvrdila policijskom službeniku. Nadalje, iz preostale dvije fotografije priložene uz tužbu,koje nose oznaku "Prilog P_575_2023_1_4" i "Prilog 575_2023_1_5" jasno je vidljivo da se na spornoj ogradi nalaze ostaci istrunule i suhe divlje vinove loze. Dio te trule biljke nalazi se i na podu pa je nepobitno u kakvom stanju je bila ta biljka kada je tuženik njene ostatke na ogradi izrezao. Sukladno odredbi članka 102. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisana je obveza vlasnika ograde održavati je u dobrom stanju kao i uopće svoju stvar kroz nekretninu održavati u urednom stanju na način da trećim osobama ne nastaje šteta. Dakle,ni jedan od pretpostavki za naknadu štete nije ostvarena pa ju niti tužiteljica nije mogla s uspjehom obrazložiti niti dokazati. Upravo je tužiteljica ta koja je dužna, jednako kao i tuženik, održavati svoju nekretninu u urednom stanju i pobrinuti se da ograda koja graniči sa susjedovom nekretninom ne trune i ne uzrokuje štetu. U tom smislu je tuženik još prije uklanjanja ostataka trule divlje vinove loze, predlagao tužiteljici da zajednički zamijene ogradu. Međutim, tužiteljica ne želi poduzeti nikakve radnje, osim bezrazložno pokretati razne neosnovane postupke protiv tuženika. Tuženikov prijedlog tužiteljici, je i dalje, dok god su u suvlasničkoj u zajednici, da svaki od njih svojim sredstvima podmiri trošak zamjene ograde sukladno suvlasničkom omjeru te da na isti način financiraju i zasade biljku koja nije divlja i koja neće istrunuti. Tužiteljica je prešutjela da je tuženik, nakon što je izrezao ostatke trule biljke s ograde, odmah posadio zimzeleni bršljan ( sam o svom trošku) pa ne da nije umanjio vrijednost nekretnine,kako tužiteljica pokušava lažno prikazati, nego ju je doveo u znatno bolje stanje nego je to bilo ranije.
3.I uređenom tužbenom zahtjevu tužiteljice tuženik se protivio iz svih gore iznesenih razloga.
4.U tijeku dokaznog postupka ovaj sud je pregledao fotografije priložene uz tužbu a sadržane na listu 10-12, pregledao izvadak iz zemljišne knjige zu 3285 K. O. [katastarska općina] od 14.02.2023.godine, pregledao potvrdu Policijske uprave Splitsko dalmatinske PP Trogir od 25.10.2022.godine, pregledao fotografije sadržane na listu 37-42 spisa, proveo očevid na licu mjesta dana 11.12.2023.godine, pregledao Nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka Dražana Grga od 11.02.2024.godine, pregledao usmeni Nalaz i mišljenje istog vještaka od 16.siječnja 2025.godine, saslušao svjedoka NĐ pok. L te saslušao tužiteljicu i tuženika kao stranke.
5.Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženik naknadi imovinsku štetu kojoj je ista nastala na način da je tuženik posjekao divlju vinovu lozu na ogradi dvorišta nekretnine a koja je služila kao zaklon od pogleda u dvorištu.
6. Naime, nesporno je da su tužiteljica i tuženik bivši bračni drugovi koji su suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] svaki za ½ dijela kao što je i nesporno da je tuženik posjekao tu divlju vinovu lozu koja je rasla uz ogradu i na ogradi s južne strane,to jest dvorišta, nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina].
7.Sporno je da li je tuženik takvim ponašanjem prouzročio štetu i kolika je ta šteta a na koju okolnost je i proveden očevid te pregledan Nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka Dražane Grga.
8.Naime, kod očevida na licu mjesta utvrđeno je da bi predmet spora bio južni ogradni zid nekretnine parničnih stranaka,koji ogradni zid odvaja nekretninu stranaka od puta Rimska ulica uz koji ogradni zid na koji se naslanjaju željezni stupovi i žičana ograda sud zatekao šest prutova divlje loze koje pruče je suho i proteže se uz i oko željezne žice a koji položaj po sredini vrta, koji dijeli južni zid od trase sa mozaikom, suvlasništva tužiteljice i tuženika. Prema riječima tužiteljice ta loza više nema svrhu koju je imala ranije, da zaštiti poglede prolaznika na vrt i kuću. Inače ,dalje ka istoku do susjedne nekretnine ( uz ogradu) bilo je još vinove loze koje je prema kazivanju tuženika zapaljena, uništena te su pokušavali s bršljanom koji se vidi u jugoistočnom dijelu da popuni prazninu umjesto loze. Prutevi se protežu ka zapadu do betonskog stupa iza kojeg započinje kapija. Vještak Dražana Grga istakla je da se radi o šest loza dužine uz južni zid 6m od čega su pet loza starije,što zaključuje po debljini korijena dok je jedno mlađe, a od istoka ka zapadu u dužini 3,70m nema divlje loze niti živice te veći dio suhih grana se nalazi na žičanoj ogradi a na koju su se splele odlomljene grane divlje loze, čija starost je 20 godina, navodeći da se uz dosta listova mladih grana obnovljenih oko ograde ima dosta suhih grana, odrezanih puno prije uz otpalo lišće.
9.U pisanom Nalazu i mišljenju ista je navela,a s obzirom na zatečeno stanje, za koje navodi: "da uz južni ogradni zid ispred kuće, na koji se naslanja željezni stup i željezna ograda, je zatečeno šest divljih loza čije su grane sada suhe i protežu se oko željezne žice a koji položaj po sredini vrta,koji dijeli južni zid od terase sa mozaikom, suvlasništvo tužiteljice i tuženika, te da na ogradi i ispod suhih grana se nalazi suho lišče koje je otpalo sa grana, budući je divlja loza listopadna biljka tako da je ostao samo donji dio loze do kojeg je prerezana ista a u proljeće iz korijena- panja niknuti mlade grane koje je potrebno orezati i usmjeriti da rastu prema ogradi na koju će se nasloniti; dala je svoj Nalaz i mišljenje prema kojima je starost divljih loza cca 20 godina a što je zaključila po debljini korijena. Glede štete koju tužiteljica trpi na terenu je cijenila u iznosu od 1.300,00 eura jer godišnje održavanje po sadnici, po trsu divlje loze 20,00 eura, okopavanje, orezivanje suhih grana, uklanjanje istih i redovito zalijevanje puta 10 godina,kako bi se dobilo puni sklop željenog izgleda radi zatvaranja ambijenta u prostoru, jer se šteta koju tužiteljica trpi ogleda prije svega u ambijentalnom pogledu jer divlja loza stvara ugodan hlad i svojim velikim zelenim lišćem, sa razvijenim granama stvara hlad i zaklanja pogled od prolaznika.
10.S obzirom da je tuženik imao primjedbi na takav Nalaz i mišljenje u usmenom obrazloženju vještak Dražana Grga od 16.siječnja 2025.godine iskazala je da je opisala lice mjesta danom izvida te je utvrdila da je divlja loza prorezana do korijena, da je listopadna biljka a s obzirom da je očevid bio u prosincu divlja loza tada nema lišća i nakon čega je sačinila Nalaz i mišljenje, te utvrdila štetu koju trpi tužiteljica, kao što je iskazala da za takvu bujnost vinove loze, prikazane na fotografijama od 30.rujna 2024.godine i 27.10 2024.godine ,dolazi jer je ista nekontrolirano izrasla, jer je potrebno odrediti glavne i bočne strane i na taj način tu lozu tako obrezivati. Također je potvrdila da je kod očevida odsječena stabla u korijenu i kojoj je potrebno retrogradno da se oporavi da bi se formirale bočne grane i glavna grana koja mora ostati na ogradi da bi se onda bočnim granama dalo usmjerenje da pokriju bočne prostore. Navodeći nadalje da onako kako je zatečena ograda na terenu i loze se ne smatra redovitim održavanjem već se radi o nasilnom prekidu vegetacije , a potvrda da je tužitelju nastala šteta su i dokaz fotografije od 30.09.2024.godine koje su uložene u spis od strane tuženika.
11.Kako stranke nisu imale više primjedbi na nalaz i mišljenje ovog vještaka to je ovaj sud prihvatio takav nalaz kao stručni i sukladno pravilima struke jer je upravo iz njenog vještva utvrđeno da je tuženik posjekao stabla divlje vinove loze u korijenu, da je za obnovu iste potrebno cca 10-ak godina,da je takvim sječenjem šest stabala divlje vinove loze istoj narušena privatnost, a za koju obnovu i trud oko iste prije sječe stabala vinove loze, prema vještvu poljoprivrednog vještaka cijenio s 1.300,00 eura, ovaj sud je tužiteljici dosudio zatraženih 650,00 eura koja u naravi predstavlja ½ štete procijenjen od strane vještakinje a koji iznos odgovara i suvlasničkom dijelu tužiteljice na predmetnoj nekretnini uz čiju južnu ogradu se protezala i vinova loza koja je zasađena unatrag 20 godina da zaštiti nekretninu tužiteljice i tuženika od pogleda prolaznika na kuću i vrt i uljepša nekretninu, odnosno zaštiti privatnost vlasnika predmetne nekretnine. S obzirom da je iz vještva razvidno da nije moguć povrat u prijašnje stanje, kako je to tužiteljica tražila u glavnom tužbenom zahtjevu, već je jedino moguća naknada štete u novcu, ovaj sud je usvojio podredni tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 650,00 eura,za koliko je utvrđena šteta koju tužiteljica trpi ovakvim radnjama tuženika, a koji podredni tužbeni zahtjev je usvojen primjenom odredbe članka 1085. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, točno onako kao što stoji u izreci presude.
12. Odluka o trošku donesena je sukladno članku 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13) i Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad ("Narodne Novine" broj: 87/93, 16/94, 111/96, 91/04, 37/05, 148/09, 142/10, 142/12) a odnosi se na trošak punomoćnika tužitelja i to sastav tužbe 100,00 eura, zastupanje na četiri ročišta od 25.liustopda 2023.g, 30.ruijna 2024.g, 16.siječnja 2025.g, 10.ožujka 2025.g svako po 100,00 eura,zastupanje na ročištu od 11.prosinca 2023.g 150,00 eura te sastav dva podneska od 09.studenog 2023.g i 21.ožujka 2024.g svako po 100,00 eura, što daje trošak punomoćnika tužitelja od 850,00 eura, a koji dosuđeni iznos zajedno s PDV-om od 212,50 eura daje trošak punomoćnika tužitelja od 1.062,50 eura. Kada se ovim troškovima pridoda troškovi vještačenja u iznosu od 449,47 eura, te sudska pristojba za tužbu i presudu svako po 26,55 eura to je onda sveukupni trošak tužitelja 1.565,07 eura koliko je i dosuđeno u točci II. 2. izreke presude.
U Trogiru, 25. travnja 2025.
Sudac
Divna Ivančev
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na nadležni Županijski sud pisanim podneskom u 3 primjerka.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika
3. u spis
