Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-589/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice ZC, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vice Mandrić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mandarić & Einwalter iz Zagreba, protiv 1. ovršenika TC, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 2. ovršenice ŠC., OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Mariju Vujiću, odvjetniku u Zagrebu, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr- 4053/2024-3 od 3. prosinca 2024., dana 25. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-4053/2024-3 od 3. prosinca 2024., izvan žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 93/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ).
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi na temelju ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 11567/2019-27 radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditeljice u iznosu od 8.339,09 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog i ovršnog postupka određena je ovrha na suvlasničkim dijelovima nekretnine ovršenika – u naravi peterosobnog stana s nusprostorijama površine 100,78 m2, koji se nalazi u kući broj 7, [adresa], sagrađenoj na zk.č.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], njegovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom.
2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi žalbu su podnijeli ovršenici iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), a ističe i žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. t. 7. i 9. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 93/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ), uz prijedlog da se rješenje o ovrsi ukine i prijedlog za ovrhu odbaci, ili podredno da se ovršenike uputi u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, uz naknadu troškova žalbe.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi i postupak koji mu je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.
5. Pobijano rješenje o ovrsi doneseno je na temelju ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1156//2019- 27 od 22. ožujka 2022., koja u smislu odredbe čl. 23. toč. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine,“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20 i 114/22 – dalje: OZ) predstavlja valjanu ovršnu ispravu.
6. Ovršenici u žalbi ističu žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ uz tvrdnju da je dio tražbine podmiren i da ovrhovoditeljica nije ovlaštena temeljem navedene ovršene isprave tražiti ovrhu za iznos naveden u ovršnoj isprave. Iznose i prigovor narušene pravične ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja iz čl. 80.b st. 2., 3. i 4. OZ uz tvrdnju da je vrijednost nekretnine daleko veća od vrijednosti tražbine ovrhovoditeljice, zatim da ovrhovoditeljica nije učinila vjerojatnim da je pokušala svoje potraživanje namiriti na drugim predmetima ovrhe, niti da je ono bilo bezuspješno, niti da je navela bilo koji opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine. Osim toga ističu da je predmetna nekretnina jedina nekretnina u kojoj žive i koja im služi za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, čime sadržajno ističu prigovor prava na dom, te predlažu odgodu ovrhe.
7. Iznijeti žalbeni navodi ovršenika nisu osnovani.
8. U konkretnom slučaju ovrha je određena na temelju ovršne isprave - pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 1156//2019-27 od 22. ožujka 2022., koja je donesena u parnici radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, kojom je utvrđeno da Izjava o odricanju od nasljedstva koju je u ostavinskom postupku iza pok. ZCE u predmetu O- 5857/2018 dao tamo 1. tuženik NC gubi učinak prema tužiteljici ZC (ovdje ovrhovoditeljici) u dijelu potrebnom za namirenje njezine dospjele tražbine prema 1. tuženiku NC, a koja tražbina je utvrđena ovršnom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-3520/2015-83 od 13.6.2016., u ukupnom iznosu od 8.339,07 EUR/62.830,73 kn sa zateznim kamatama tekućim na iznos od 6.483,51 EUR/48.850,00 kn) od 23.11.1999. do isplate, te na iznos od 1.855,56 EUR/13.980,73 kn od 16. srpnja 2000. do isplate, te da su 2. tuženik TC i 3. tužena ŠC (ovdje ovršenici) kao sunasljednici dužni dopustiti namirenje tužiteljice (ovdje ovrhovoditeljice) prodajom suvlasničkih dijelova nekretnine ovršenika (svaki u 1/6 dijela) na kojoj je predložena i određena predmetna ovrha.
9. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu na kojoj je pobijanim rješenjem o ovrsi određena ovrha (list 25 spisa) proizlazi da je 28.12.2020. (predmet Z-59143/2020) izvršena zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, koja je zaprimljena na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu 6.9.2019.
10. Zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji u smislu odredbe čl. 91. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19 i 128/22) ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv svih kasnijih nositelja knjižnog prava, pa će se ovrha moći provesti neposredno bez obzira na to tko je u međuvremenu postao nositelj knjižnog prava.
11. Kako je prema prednje navedenoj ovršnoj ispravi proizišloj iz parnice radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji ovrhovoditeljica (tamo tužiteljica) ovlaštena zahtijevati ovrhu upravo na nekretnini koja je bila predmet pravnog posla - Izjave o odricanju od nasljedstva, koja je bila dana u ostavinskom postupku i koja je izgubila učinak u dijelu koji je potreban radi namirenja njezine tražbine, to iz navedenih razloga ovrhovoditeljica nije niti ovlaštena zahtijevati ovrhu na drugom predmetu ili sredstvu ovrhe radi namirenja svoje tražbine, jer bi u tom slučaju parnica koju je ovrhovoditeljica vodila radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji izgubila svoj smisao i svrhu.
12. Iz navedenih razloga u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe čl. 80.b st. 2. – 4. OZ, a posljedično tome neosnovanim se ukazuje i prigovor ovršenika da je ovrha određena na njihovoj jedinoj nekretnini u kojoj stanuju i koja im služi za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba i tvrdnje da bi prodajom te nekretnine bilo povrijeđeno njihovo pravo na dom.
13. U odnosu na žalbene navode ovršenika da je dio tražbine podmiren i da ovrhovoditeljica nije ovlaštena tražiti ovrhu za iznos naveden u ovršnoj ispravi, te prigovori kojima osporava obračun zateznih kamata, sadržajno predstavljaju žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ, o kojima u smislu odredbe čl. 52. OZ odluku donosi sud prvog stupnja. Isto tako, ovaj sud nije odlučivao niti o prijedlogu za odgodu ovrhe, jer i o tom prijedlogu odlučuje prvostupanjski sud.
14. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je žalbu ovršenika temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje o ovrsi izvan žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ, te odlučiti kao u izreci ovoga drugostupanjskog rješenja.
U Zagrebu, 25. travnja 2025.
Sutkinja:
Ksenija Grgić
