Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-554/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Zagrebačka banka d.d., OIB: 92963223473, sa sjedištem u Zagrebu, Trg bana Josipa Jelačića 10, kojega zastupa punomoćnik Josip Mađarić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika IĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-59/2025 od 14. veljače 2025., dana 24. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-59/2025 od 14. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja određena je ovrha, temeljem ovršne isprave, ugovora o namjenskom kreditu od 22. ožujka 2016. solemniziranog kod javnog bilježnika Mirjane Popovac u Splitu pod brojem OV-1612/16 od 29. ožujka 2016., ovršnog 25. listopada 2024., radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 127.215,73 eura i troškova ovršnog postupka u iznosu od 3.198,61 eura, sve sa pripadajućom zateznom kamatom na pojedine iznose kako je pobliže određeno u rješenju, na nekretnini ovršenika upisanoj u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kat. čest. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, površine 1113 m2 i na nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], suvlasnički dio s neodređenim omjerom k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. zgr. [katastarska čestica], povezano s vlasništvom posebnog dijela, etažno vlasništvo E-104, u naravi stan na VIII katu označen brojem 39, pobliže opisan u rješenju.

2. Protiv toga rješenja ovršenik je izjavio žalbu u kojoj se protivi prijedlogu za ovrhu kao nepotrebnom i iznosi okolnosti zbog kojih ne može ispunjavati obveze, ukazuje i na drugi ovršni postupak koji se vodi na istoj nekretnini.

3. Ovrhovoditelj je osporio osnovanost žalbe i predložio njeno odbijanje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz sadržaja ovršne isprave, priloženog ugovora kreditu, proizlazi da je ovršenik ugovor zaključio kao korisnik kredita te su za ovaj postupak neodlučni navodi o tome da je jamac platac i založni dužnik pravnoj osobi nad kojom je otvoren stečajni postupak te je on blokiran od strane kreditora te pravne osobe. Naime, kada je ovrhovoditelj već podnio prijedlog za ovrhu, za zakonitost rješenja o ovrsi nisu odlučni razlozi zbog kojih ovršenik nije u mogućnosti otplaćivati kredit.

6. Pobijano rješenje o ovrsi je donijeto na temelju valjane ovršne isprave u smislu odredbe čl. 23. toč. 5. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka USRH, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje: OZ), javnobilježničke isprave, ovršnog ugovora o kreditu temeljem kojeg je u korist ovrhovoditelja upisano i založno pravo na predmetnim nekretninama.

7. Nije sporno i iz ugovora o kreditu i priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka proizlazi da su ga kao založni dužnici potpisali ondašnji vlasnici predmetnih nekretnina I L (za nekretninu upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) i društvo ROIBOS d.o.o. (za nekretninu upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) te je ovršenik upisan kao njihov vlasnik nakon upisa založnog prava u korist ovrhovoditelja.

8. U smislu odredbe čl. 83. OZ ako se promijeni osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo,ovrhovoditelj ima pravo na temelju ovršne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik nekretnine u vrijeme stjecanja založnog prava i izvatka iz zemljišne knjige kojim se dokazuje ovaj prijenos vlasništva zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika.

9. Okolnost da se na istoj nekretnini (upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) već vodi ovrha u postupku koji je pokrenuo kreditor trgovačkog društva kojem je ovršenik jamac platac i založni dužnik nije od utjecaja na zakonitost rješenja o ovrsi jer je riječ o namirenju različitih tražbina, iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je u drugom postupku ovrhovoditelj Hrvatska banka za obnovu i razvoj te su neosnovane tvrdnje da će se u tom postupku naplatiti tražbina ovrhovoditelja iz ovog postupka.

10. Neodlučni su i navodi žalitelja da druga nekretnina, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja jedini stan njega i obitelji.

11. Naime, iz nespornih činjenica proizlazi da je on tu nekretninu stekao kada je već bila opterečena založnim pravom upisanim u korist ovrhovoditelja temeljem pravnog posla s ondašnjim vlasnikom. Stoga prema već citiranoj odredbi čl. 83. OZ ovršenik kao osoba koja je naknadno stekla pravo vlasništva stupa u pravnu poziciju ranijeg vlasnika kao založnog dužnika.

12. Nadalje, prema odredbi čl. 77. st. 1. OZ ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz čl. 75. st. 1. OZ te na druge odredbe ovoga zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe čl. 4. st. 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

13. Kako je ovrhovoditelj stekao založno pravo radi osiguranja predmetne novčane tražbine na nekretnini koja je predmet ovrhe temeljem suglasnosti ranijeg vlasnika i kao takvo je upisano u zemljišnoj knjizi, u smislu odredbe čl. 77. st. 1. OZ neosnovano je pušalno pozivanje ovršenika na navodnu činjenicu da je predmetni stan jedini dom njegove obitelji. Stoga u ovom postupku nema mjesta ocjeni je li narušena pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelja i interesa ovršenika u smislu odredbi čl. 80.b st. 2. i 3. OZ u svezi s čl. 77. st. 1. OZ.

14. Ukazuje se i da je na sastanku predsjednika Građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, održanom 11. ožujka 2022. (Su IV-87/2022-2), zaključeno je da žalbene navode ovršenika o tome da je narušena pravična ravnoteža pozivom na odredbu čl. 80.b OZ nepotrebno ocjenjivati primjenom čl. 80.b st. 3. OZ u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.

15. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 50. st. 5. OZ, prvostupanjsko je rješenje valjalo potvrditi na temelju čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/03) u svezi čl. 21. st. 1. OZ.

U Zagrebu, 24. travnja 2025.

Sudac:

Jasenka Grgić