REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-98/2025-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja ČO iz Alexander Heights, 6064, 71 The Avenue, Zapadna Australija, Australija, OIB: [osobni identifikacijski broj] (datum rođenja: **.**.1968.), protiv protustranke HO iz [adresa], Zapadna Australija, Australija, OIB: / (datum rođenja: **.**.1966.), radi priznanja strane sudske odluke, bez održavanja ročišta, 25. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog od 13. veljače 2025. za priznanje strane sudske odluke Australije – rješenja Magistratskog suda u Perthu, broj: (P)PTW6160/2007 od 14. travnja 2008., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 13.02.2025. podnio ovom sudu prijedlog za priznanje strane sudske odluke Australije – rješenja Magistratskog suda u Perthu, broj: (P)PTW6160/2007 od 14.04.2008.

2. Predlagatelj tvrdi da je odlukom čije se priznanje traži razveden brak između predlagatelja ČO i protustranke HO, sklopljen 05.08.1989.

3. Prijedlog za priznanje strane sudske odluke je neosnovan.

4. Zakon o međunarodnom privatnom pravu u čl.2. (Narodne novine broj: 101/2017 i 67/2023 – ZMPP) propisuje da se navedeni zakon primjenjuje na odnose kojima se uređuju pojedina pitanja iz čl.1. Zakona o međunarodnom privatnom pravu, između ostalog priznanje i ovrha stranih sudskih odluka, ako nisu uređeni pravno obvezujućim aktima Europske unije, međunarodnim ugovorima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i drugim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

4.1. Strana sudska odluka izjednačuje se s odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni učinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske (čl.66.st.1. ZMPP).

4.2. Stranom sudskom odlukom smatra se i nagodba sklopljena pred sudom – sudska nagodba (čl.66.st.2. ZMPP).

4.3. Stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog tijela koja je u državi u kojoj je donesena izjednačena sa sudskom odlukom, odnosno sudskom nagodbom, ako su njezin predmet odnosi iz čl.1. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (čl.66.st.3. ZMPP).

4.4. Zakon o međunarodnom privatnom pravu primjenjuje na odnose kojima se uređuju pojedina pitanja iz čl.1. Zakona, ako nisu uređeni pravno obvezujućim aktima Europske unije, međunarodnim ugovorima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i drugim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj (čl.2. ZMPP).

5. U ovoj pravnoj stvari primjenjuju se odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu (čl.66. – 73.). Naime, Australija nije država članica Europske unije, niti se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje neka od višestranih (multilateralnih) međunarodnih ugovora – konvencija navedenih u čl.65. ZMPP – a. Također, Republika Hrvatska nije potpisnica Konvencije o priznanju razvoda braka i pravno uređenih rastava od 1. lipnja 1970. Nadalje, Republika Hrvatska i Australija nisu potpisnice nekog od dvostranih (bilateralnih) ugovora kojim bi uredile međusobno pružanje međunarodne pravne pomoći, a koji bi uredio pitanje međusobnog priznanja (i ovrhe) sudskih odluka koje donosu sudovi te dvije država.

6. Pozitivne pretpostavke za priznanje strane sudske odluke:

- podnositelj zahtjeva za priznanje strane sudske odluke – predlagatelj, uz odluku čije priznanje traži, mora podnijeti i dokaz o pravomoćnosti te odluke po pravu države u kojoj je donesena (čl.67.st.1. ZMPP).

7. Negativne pretpostavke za priznanje strane sudske odluke – razlozi za odbijanje priznanja strane sudske odluke:

- ako se u povodu prigovora stranke protiv koje se priznanje traži utvrdi da je u postupku u kojem je odluka donesena bilo povrijeđeno pravo te stranke na sudjelovanje (čl.68. ZMPP),

- ako u pravnoj stvari o kojoj je odlučeno stranom sudskom odlukom postoji isključiva nadležnost suda ili drugog tijela Republike Hrvatske (čl.69.st.1. ZMPP),

- ako je sud koji je donio odluku čije se priznanje traži svoju nadležnost utemeljio isključivo na prisutnosti tuženika ili njegove imovine u državi suda, a ta prisutnost nije u neposrednoj vezi s predmetom postupka (čl.69.st.2. ZMPP),

- ako je sud koji je donio odluku čije se priznanje traži svoju nadležnost utemeljio protivno odredbama Uredbe EU broj: 1215/2012 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima koje uređuju pitanje nadležnosti u stvarima koje se odnose na osiguranje, potrošačke ugovore i/ili pojedinačne ugovore u radu (čl.69.st.3. ZMPP),

- ako u istoj stvari i među istim strankama postoji pravomoćna presuda suda Republike Hrvatske ili odluka stranoga suda koja je ranije postala pravomoćna, a priznata je ili je podobna za priznanje u Republici Hrvatskoj (čl.70.st.st.1. ZMPP),

- ako bi priznanje strane sudske odluke očito bilo protivno javnom poretku Republike Hrvatske (čl.71. ZMPP).

8. Uvidom u prijedlog za priznanje strane sudske odluke i ovjereni prijevod izvornika isprave koja je uz prijedlog priložena – Potvrda o razvodu braka Magistratskog suda u Perthu, broj: (P)PTW6160/2007 od 05.12.2024. (list 4. spisa), sud je utvrdio da istom nije priložen izvornik sudske odluke o razvodu braka od 14.04.2008. (na koji se potvrda od 05.12.2024. poziva). Naime, predlagatelj je uz prijedlog priložio navedenu potvrdu suda, kojom se "potvrđuje da je rješenje o razvodu koje je Sud donio četrnaestog travnja 2008 da brak bude poništen petnaestog svibnja 2008.". Međutim, predlagatelj nije, sukladno čl.67.st.1. ZMPP – a, sudu dostavio odluku čije priznanje traži, tj. sudsku odluku kojom je australski sud brak između predlagatelja i protustranke razveo.

8.1. Iz potvrde proizlazi da je navedena odluka suda donesena 14.04.2008., a da je stupila na snagu, tj. postala pravomoćna 15.05.2008. U tom smislu za napomenuti je da je dio potvrde od 05.12.2024. pogrešno preveden. Brak između predlagatelja i protustranke nije "poništen" kako se to u prijevodu (list 6. spisa) pogrešno navodi ("…da brak bude poništen petnaestog svibnja 2008."), već je odluka o razvodu braka (divorce order) koju je donio sud 14.04.2008. stupila na snagu (took effect) 15.05.2008. Iz navedenog proizlazi da se potvrda koju je dostavio predlagatelj može razmatrati kao potvrda o pravomoćnosti odluke o razvodu braka (u smislu čl.67.st.1. ZMPP – a). Međutim, ne radi se odluci suda kojom je brak razveden. Na kraju i sam naziv isprave koju je priložio predlagatelj glasi "Potvrda o razvodu", a ne presuda / rješenje o razvodu braka.

9. S obzirom da nisu ispunjene pretpostavke za priznanje strane sudske odluke propisane čl.67.st.1. ZMPP – a, sud je odbio prijedlog predlagatelja za priznanje strane sudske odluke, kao neosnovan.

9.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

10. S obzirom da je predlagatelj pravno neuka osoba za napomenuti je da je predlagatelj u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke dužan navesti podatke o točnoj adresi protustranke, njenom OIB [osobni identifikacijski broj] u (ako ga ima) ili datumu rođenja. Naime, prijedlog za priznanje strane sudske odluke sud je dužan dostaviti protustranci na odgovor i omogućiti joj da u odgovoru iznese prigovore na prijedlog predlagatelja (u slučaju da se prijedlogu protivi). Prijedlog za priznanje strane sudske odluke sud neće dostavljati protustranci na odgovor samo u slučaju da su predlagatelj i protustranka suglasno podnijeli prijedlog. Međutim, rješenje kojim je prihvaćen prijedlog predlagatelja za priznanje strane sudske odluke mora se dostaviti protustranci kako bi protustranka mogla podnijeti žalbu protiv navedenog rješenja u slučaju da smatra da rješenje suda nije zakonito i / ili pravilno. Tek nakon proteka roka za žalbu (i u slučaju da žalba nije podnesena) rješenje o priznanju strane sudske odluke može postati pravomoćno i stvarati pravne učinke.

10.1. Predlagatelj je u prijedlogu dužan navesti razlog zbog kojeg traži priznanje strane sudske odluke kako bi sud mogao utvrditi ima li predlagatelj pravni interes za pokretanje i vođenje postupka za priznanje strane sudske odluke. U tom smislu uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke predlagatelj je dužan sudu dostaviti dokaz da je državljanin Republike Hrvatske ili učiniti vjerojatnim da sudska odluka čije se priznanje traži utječe na njegov pravni položaj u Republici Hrvatskoj (sukladno hrvatskom pravu), tj. na njegovo osobno stanje (osobno ime, bračno stanje / životno partnerstvo, roditeljsku skrb, majčinstvo / očinstvo, skrbništvo za punoljetne osobe, poslovnu sposobnost i dr.) ili na ostvarivanje drugih prava ili zaštitu interesa (stjecanje prava vlasništva ili drugog stvarnog ili obveznog prava, osiguranje ili naplatu tražbine, nasljeđivanje, stjecanje prava vlasništva i dr.) ili drugi pravni interes zbog kojeg traži priznanje strane sudske odluke. U slučaju da nije učinio vjerojatnim postojanje pravnog interesa za vođenje postupka radi priznanja strane sudske odluke, sud će njegov prijedlog odbaciti.

10.2. Predlagatelj je u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke, ako isti nema prebivalište ili boravište u [adresa] niti punomoćnika u Republici Hrvatskoj, dužan navesti i podatke o punomoćniku za primanje pismena (ime i prezime i adresu prebivališta u [adresa]). Punomoćnik za primanje pismena ne zastupa stranku u postupku i ne može podnositi podneske sudu (prijedloge, žalbe i dr.) u ime i za račun stranke, niti može zastupati stranku na ročištu pred sudom. Punomoćnik za primanje pismena ne mora biti odvjetnik već bilo koja punoljetna i poslovno sposobna osoba u koju predlagatelj ima povjerenje i s kojom može nesmetano komunicirati, tj. koja će ga obavještavati o pismenima koja mu sud šalje, budući da se dostavom sudskog pismena punomoćniku za primanje pismena smatra da je sudsko pismeno dostavljeno samoj stranci.

10.3. Predlagatelj je u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke dužan navesti i podatak o tome koji jezik razumije protustranka jer u slučaju da protustranka ne razumije hrvatski jezik, tj. jezik na kojem je sastavljen prijedlog za priznanje strane sudske odluke (i na kojem će se provoditi izvanparnični postupak priznanja strane sudske odluke pred hrvatskim sudom), sud će pozvati predlagatelja da na svoj trošak prevede prijedlog za priznanje strane sudske odluke i rješenje suda (kojim se poziva protustranka odgovoriti na prijedlog predlagatelja) na jezik koji protustranka razumije, a kako bi ista mogla sudjelovati u predmetnom postupku.

10.4. Predlagatelj je dužan sudu, uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke, dostaviti izvornik ili ovjerenu presliku strane sudske odluke kao i prijevod strane sudske odluke čije priznanje traži na hrvatski jezik po ovlaštenom sudskom tumaču u Republici Hrvatskoj te potvrdu o pravomoćnosti navedene odluke, tj. dokaz da je odluka čije priznanje traži od točno određenog dana počela stvarati pravne učinke.

11. Odbijanje prijedloga za priznanje strane sudske odluke u ovoj pravnoj stvari ne priječi predlagatelja u podnošenju novog prijedloga.

U Zagrebu, 25. travnja 2025.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.72.st.2. ZMPP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, putem K RH u Perthu, uz Dopis Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne Transformacije

2. U spis