REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1513/2023-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Boški Pavičić, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijaliste Lidije Đogaš Batovanja, u pravnoj stvari tužiteljice HŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ognjenu Krznariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krznarić & Alitović, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 21. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 25. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 670,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 23. ožujka 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem ista potražuje zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 21. veljače 2023. do 22. ožujka 2023.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.444,37 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. travnja 2025. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

IV Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi kako se dana 13. veljače 2023. dogodila prometna nezgoda u naselju Našički Markovac u kojoj su sudjelovali JŽ kao vozač osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] i tužiteljica kao vozačica osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] i koju prometnu nezgodu je uzrokovao JŽ jer je oduzeo prednost prolaska tužiteljici čime je ista prednjim dijelom svog vozila udarila u bočni dio vozila kojim je upravljao počinitelj. Nadalje navodi kako je vozilo kojim je upravljao JŽ u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom broj [broj police]. Tužiteljica navodi kako je u štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji čime joj je uslijed zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te da za pretrpljenu neimovinsku štetu potražuje isplatu iznosa od 600,00 eura, a na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 70,00 eura. Također, tužiteljica navodi kako se obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom u mirnom postupku. Slijedom navedenog, tužiteljica potražuje isplatu iznosa od 670,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 21. veljače 2023. do isplate, sve uz naknadu troškova postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako je nesporno da se dana 13. veljače 2023. dogodila prometna nesreća, kao i da je vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao JŽ u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika. Nadalje tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, smatra da tužiteljica u predmetnom štetnom događaju nije zadobila objektivno medicinski utvrđene tjelesne ozljede kako to tvrdi u činjeničnim navodima tužbe, čime tuženik osporava osnov i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva, te spori zatraženi tijeka kamata.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u odgovor tuženika od 18. svibnja 2023., Potvrdu MUP-a, PU Osječko-baranjska, PP Našice od 22. svibnja 2023., odštetni zahtjev tužiteljice, medicinsku dokumentaciju tužiteljice, te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Božidaru Šebečiću, kirurgu.

4. Sud nije proveo dokaz sudsko-medicinskim vještačenjem na okolnost objektivizacije zadobivenih ozljeda obzirom tuženik paušalno navodi kako tjelesne ozljede na koje tužiteljica ukazuje nisu medicinski objektivno utvrđene, dok je vještak dr. Božidar Šebečić, kirurg kao kliničar u cijelosti stručan da bi se očitovao o zadobivenim ozljedama tužiteljice u predmetnom štetnom događaju, što je isti i učinio u svom pisanom nalazu i mišljenju od 30. lipnja 2024. i koji je po provedenom medicinskom vještačenju ocijenio kako su zadobivene tjelesne ozljede objektivno utvrđene, a na koje stranke nisu stavljale daljnje prigovore i primjedbe, čime bi provođenje sudsko-medicinskog vještačenja na navedenu okolnost u cijelosti bilo u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti i pravičnosti postupka, čime je sud raspravnim rješenjem od 21. veljače 2025. odbio navedeni prijedlog tuženika kojem se i tužiteljica protivila.

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim do visine kao pod toč. I. izreke presude.

6. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja.

7. Među strankama je sporna osnova potraživanja obzirom tuženik smatra kako zadobivene ozljede nisu objektivizirane, visina predmetnog tužbenog zahtjeva te zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata.

8. Radi utvrđenja osnova i visine vezanih za zadobivene tjelesne ozljede u predmetnom štetnom događaju, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po dr. Božidaru Šebečiću, kirurgu.

9. Tako vještak u svom nalazu i mišljenju navodi kako je tužiteljica HŽ dana 13. veljače 2023. stradala u prometnoj nesreći kao vozač osobnog automobila u sudaru s drugim osobnim automobilom. Vještak navodi kako je tom prilikom tužiteljica zadobila natučenje lijeve strane prsnog koša i natučenje oba koljena te da se radi o lakim tjelesnim ozljedama. Vještak navodi da tužiteljica, a prema preslici zdravstvenog kartona, do štetnog događaja nije imala ozljede niti se liječila zbog tegoba s prsnim košem i koljenima. Nakon ozljeđivanja je pregledana u Općoj županijskoj bolnici Našice, preporučeno joj je mirovanje kod kuće i uzimanje analgetika po potrebi. Nakon dva dana je bila na pregledu kod obiteljskog liječnika, tada se žalila na bolove u prsima i leđima te koljenima. Učinjen je i EKG da se isključe bolovi uslijed bolesti srca, nalaz je bio uredan. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice, po završetku liječenja kod iste nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do umanjenja životne aktivnosti. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpila fizičke bolove jačeg inteziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 2 dana i manjeg intenziteta 10 dana kumulativno. Tužiteljica je trpila primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpila je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 2 dana, manjeg intenziteta 7 dana kumulativno. Tuđa pomoć u opsegu 2 sata dnevno bila je potrebna 2 dana (preporučeno mirovanje) za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i slično. Vještak navodi kako je liječenje tužiteljice završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 3 tjedna iza predmetnog štetnog događaja.

10. Obzirom na istaknute prigovore tuženika, vještak dr. Božidar Šebečić se usmeno očitovao na ročištu održanom dana 21. veljače 2025. kojom prilikom je istaknuo kako je nakon ozljeđivanja odnosno štetnog događaja tužiteljica pregledana u Općoj županijskoj bolnici Našice i tada se žalila na bolnost u oba koljena te u leđima. Pri pregledu je utvrđena palpacijska bolnost lijevog hemotoraksa što je dovoljno za utvrđenje natučenja lijevog hemotoraksa. Tijekom pregleda su utvrđene i terminalno bolni pokreti u lijevom koljenu što vještak navodi da je uz subjektivni navod da osjeća bolove u koljenu dovoljno za postavljanje dijagnoze natučenja koljena. Navodi kako je vještačenje učinio na temelju priložene medicinske dokumentacije, te smatra da su ozljede objektivno utvrđene čime u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Radi pojašnjenja je li tužiteljica radila određenu obradu radi objektivizacije ozljede vještak navodi da je uradila RTG snimke vratne kralježnice, lijevog hemotoraksa i oba koljena, a da joj nije preporučena daljnja medicinska obrada, a pri tome navodi i da se radi lakim tjelesnim ozljedama. na tom ročištu sam odbila sudsko-medicinsko vještačenje

11. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Božidara Šebečića, kako pisani tako i usmeni, obzirom je isti izrađen po stručnoj osobi nakon izvršenog uvida u potrebnu dokumentaciju i pregled tužiteljice kao i zdravstveni karton tužiteljice, a nalaz i mišljenje, valjano je obrazložen, dan u suglasju sa suvremenim dostignućima medicinske znanosti.

12. Naime, vještak je detaljno opisao ozljede koje je tužiteljica zadobila nalazeći uporište za ocjenu istih u medicinskoj dokumentaciji i pregledu tužiteljice te je na temelju nedvojbeno utvrđenih ozljeda dao ocjenu fizičkih bolova, straha, te potrebom i opsegom tuđe pomoći, slijedom čega je predmetno vještačenje u cijelosti objektivno i prihvatljivo. Sud također napominje, kako stranke nisu isticale daljnje prigovore i primjedbe na navedeni nalaz i mišljenje, a da je istaknute prigovore vještak usmenim obrazloženjem u cijelosti otklonio.

13. Slijedom svega navedenog i dokumentacije koja prileži spisu te iz provedenih dokaza, proizlazi da je povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime je istoj nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u svezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO).

14. Utvrđena težina povreda i okolnosti u slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su u konkretnom slučaju pravo na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane i isprepletene oblike tih povreda, ukazuje se opravdanim dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete.

15. Sud je raspravljao i utvrdio činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke bolove, te strah, budući su one u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

16. Naime, kada je riječ o dosuđenju pravične novčane naknadne neimovinske štete, za istaknuti je da pravična novčana naknada nema samo kompenzacijsku već i satisfakcijsku funkciju, gdje su navedene funkcije pravične novčane naknade fokusirane na oštećenika i potrebu da se on barem približno dovede u stanje u kojem je bio prije poduzimanja štetne radnje i nastupanja njezinih štetnih posljedica.

17. Za istaknuti je kako je tužiteljica nedvojbeno bila sudionikom predmetnog štetnog događaja, da je ista zadobila tjelesne ozljede pobliže opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji te da je za predmetni štetni događaj isključivo odgovoran osiguranik tuženika, kao i da je ista zadobila ozljede koje su zahtijevale od tužiteljice mirovanje i primjenu adekvatnog liječenja kako bi došla u stanje u kojem je bila prije nastupanja štetnih posljedica predmetnog događaja, odnosno prije zadobivenih ozljeda, pretrpljenog straha i fizičkih bolova.

18. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, a posebice vrstu ozljeda, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, te pretrpljeni strah prema utvrđenju vještaka dr. Božidara Šebečića, a čiji je nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvatio kako je to prethodno pojašnjeno, neugodnosti koje je tužiteljica trpila tijekom liječenja, kao i trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, to sud smatra kako tužiteljici pripada pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede na duševno i tjelesno zdravlje temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, u ukupnom iznosu od 600,00 eura, slijedom čega je odlučeno kao u točki I. izreke.

19. Temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove oko liječenja i druge troškove u vezi s time.

20. Time je sud našao osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice s osnova neimovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u visini od 70,00 eura. Prema odredbama čl. 1089. st. 2. ZOO-a tužiteljica ima pravo na naknadu troškova neophodne tuđe pomoći i njege prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružana bila sposobna pružiti takvu uslugu. Tužiteljica ima pravo na naknadu štete za tuđu pomoć i njegu i onda kada je ta pomoć pružena besplatno, što je ovdje slučaj (tužiteljica nije dostavila račun ovlaštene ustanove za pružanje takvih usluga) uz naznaku da se radilo o pružanju tuđe pomoći i njege nakon liječničke obrade te otpusta kući, a po zadobivenim ozljedama.

21. Sud je prema slobodnoj ocjeni, a primjenom čl. 223. ZPP-a i čl. 10. ZPP-a, jer bi svaki drugi način utvrđivanja uzrokovao nerazmjerne troškove, a također bi postupak u ovoj pravnoj stvari bio nepotrebno produžen, imajući u vidu domicil tužiteljice i cijenu radne snage koja je sposobna pružiti slične usluge, a sve bez poreznog opterećenja, uzimajući u obzir drastična povećanja troškova života unatrag zadnjih nekoliko godina utvrdio da je cijena jednog sata za pružanje pomoći i njege primjerena u iznosu od 5,00 eura.

22. Iz nalaza i mišljenja utvrđeno je kako je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 14 sati, a koju pomoć su istoj pružali ukućani, što tuženik nije sporio, te se ista sastojala u pomoći pri obavljanju osobne higijene, odijevanja, hranjenja, dok je cijenu sata u visini od 5,00 eura utvrdio sud, kako je to prethodno navedeno, to tužiteljici, a temeljem čl. 1089. st. 2. ZOO-a u svezi odredbe čl. 223. ZPP-a pripada pravo na iznos naknade štete za tuđu pomoć u visini od 70,00 eura, čime je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

23. Člankom 12. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23, dalje ZOOP), koji je lex specialis u odnosu na ZOO, određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva: obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Odredbom čl. 12. st. 3. ZOOP-a određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz st. 1. ovog članka, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete.

24. Nadalje, stavkom 4. istog članka ZOOP-a određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. ovog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

25. Da bi tuženik mogao isplatiti tužiteljici naknadu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć, mora mu biti poznat, kako opseg, tako i visina njegove obveze, a za to je nužno da je tuženiku dostavljena relevantna medicinska dokumentacija na temelju koje se može utvrditi u kojem opsegu je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja tužiteljice te koji je opseg potrebne tuđe pomoći. Sud ukazuje kako u spisu prileži odštetni zahtjev od 20. veljače 2023., a čiji primitak je potvrdio i tuženik u obrazloženom odgovoru sa lista 4 spisa no navodi kako se radi o odštetnom zahtjevu od 22. ožujka 2023., a ne kako to tužiteljica navodi 20. veljače 2023. Također, tužiteljica ne prilaže u spis dokaz o trenutku primitka navedenog odštetnog zahtjeva tuženiku čime sud smatra dan primitka odštetnog zahtjeva kod tuženika upravo 22. ožujka 2023.

26. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka proizlazi da je liječenje tužiteljice završeno odnosno da je nastupila stabilizacija 3 tjedna iza štetnog događaja. Nadalje, sud ističe da je zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog u Šibeniku, broj Su-IV-155/16 zaključeno da zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete teku od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguratelju, a ako takav zahtjev nije bio podnesen, onda od podnošenja tužbe, i to za onu štetu koja je u tom trenutku nastala, odnosno, koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva (tako i Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021. i Rev-1721/2015 od 23. ožujka 2022.). Slijedom navedenog, obzirom na izražena mišljenja u odlukama Vrhovnog suda RH, sud ukazuje kako time tužiteljica ima pravo na zatezne kamate na neimovinsku štetu od trenutka podnošenja odštetnog zahtjeva kako je to tužiteljica pravilno i zatražio, no koje kamate se imaju računati od 23. ožujka 2023. kako je to prethodno obrazloženo čime je odlučeno kao u točki I. izreke presude i u odnosu na zatraženi tijek kamata od 21. veljače 2023. do 22. ožujka 2023. kao u točki II. izreke.

27. Nadalje, tužiteljica ima pravo na zatezne kamate na imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega) sukladno čl. 1086. ZOO-a, dakle od trenutka nastanka štete, no kako tužiteljica navedene kamate za imovinsku štetu potražuje i od kasnijeg datuma, od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a što je povoljnije za tuženika, to je sud predmetne kamate dosudio od 23. ožujka 2023. kao u točki I. i II. izreke presude.

28. Stopa zatezne kamate na dosuđeni iznos utvrđena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, te odredbi čl. 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 156/22) i čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 155/23).

29. Odluka o troškovima, temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, čl. 155. ZPP- a, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika rad (Narodne novine broj 142/12, 108/14, 126/22, 138/23, dalje Tarifa) te priloženim troškovnicima, sve sukladno vrijednosti predmeta spora od 670,00 eura dok je stopa zatezne kamate na trošak određena sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a. Tužitelju je tako priznat trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.444,37 eura i to na ime sastava odštetnog zahtjeva, potom tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. te podnesaka 13.11.2023., 11.7.2023., potom za pristup na ročište dana 13.2.2024. i 21.2.2025. za svaku radnju u iznosu od po 150,00 eura, kao i za pristup na ročišta 7.10.2024. i 21.1.2025. koja su odgođena prije početka raspravljanja u iznosu od po 37,50 eura, te sve uz pripadajući PDV 25%, čemu je valjalo pridodati i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu svaka u iznosu od po 13,27 eura sve sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11 i 9/21), što ukupno iznosi 1.444,37 eura, čime je odlučeno kao pod toč. III. ru odnosu na trošak tužiteljice i u točki IV. u odnosu na trošak tuženika sukladno čl. 154. st. 4. ZPP-a.

30. Odluka o tijeku zateznih kamata na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 25. travnja 2025.

Sudac:

Boška Pavičić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužiteljici po pun. uz sudsku pristojbu na tužbu i presudu

2. tuženiku po pun.

U Zagrebu, dana 25. travnja 2025. godine

Viši sudski savjetnik-specijalist: Lidija Đogaš Batovanja