REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Osijeku

Prekršajni odjel

Kralja Zvonimira 3

Osijek

Broj: Pp-1356/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Hruška Premužak, uz sudjelovanje Andrijane Sedlić Tenjeri, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, i II. okrivljene ŠŠ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. točke 7. i stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 46/2023 i 64/2023; dalje u tekstu Zakon o radu) pokrenutom u povodu prigovora okrivljenika po branitelju na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, službe za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-02/24-01/491, urbroj: 443-02-01-10-24-14 od 28. ožujka 2024. godine, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 27. ožujka 2025. godine u prisutnosti braniteljice I. i II. okrivljenih, a u odsutnosti uredno pozvanih I. okrivljene pravne osobe, II. okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi i punomoćnika tužitelja, dana 01. travnja 2025. godine donio je, javno objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018 i 114/2022, u daljnjem tekstu: Prekršajni zakon)

I. okrivljena pravna osoba HRVATSKA AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDU I HRANU sa sjedištem u [adresa], OIB 35506269186, prekršajno kažnjavana, i

II. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi ŠŠ, rođena **.**.1978., OIB [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana,

krivi su

što I. okrivljena pravna osoba kao poslodavac i II. okrivljenik kao odgovorna osoba kod poslodavca nisu u Osijeku 19. ožujka 2023. godine imenovali osobu koja je, osim poslodavca, ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci radnika,

dakle, nisu imenovali osobu koja je ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci radnika,

čime su počinili prekršaj iz članka 29. stavka 6. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 7. Zakona o radu za pravnu osobu i po članku 229. stavku 2. Zakona o radu za odgovornu osobu u pravnoj osobi;

pa im se na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

I. okrivljenoj pravnoj osobi

NOVČANA KAZNA

u iznosu od 1.040,00

(slovima: tisućučetrdeset) eura,

II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi

NOVČANA KAZNA

u iznosu od 210,00

(slovima: dvjestodeset) eura.

II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti novčane kazne u roku od tri (3) mjeseca od pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske putem priloženih uplatnica, a u protivnom postupit će se prema odredbi članka 34. stavka 1. - 5. Prekršajnog zakona.

III. Temeljem članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, Sud upozorava okrivljenike da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni odnosno I. okrivljena pravna osoba Hrvatska agencija za poljoprivredi hranu iznos od 693,33 eura (slovima: šestodevedesettri eura i tridesettri centa), a II. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi ŠŠ iznos od 140,00 (slovima: stočetrdeset) eura smatrat će se da su novčane kazne u cijelosti uplaćene.

IV. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, I. okrivljena pravna osoba i II. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi dužni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od po 33,28 eura (slovima: tridesettri eura i dvadesetosam centi), svaki ponaosob, u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca od datuma pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor radnih odnosa, na temelju članka 229. u vezi članka 233. Prekršajnog zakona, izdala je Prekršajni nalog, klasa: 116-02/24-01/491, urbroj: 443-02-01-10-24-14 od 28. ožujka 2024. godine, protiv I. okrivljene pravne osobe Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i II. okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi ŠŠ, kojim je I. okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 4.110,00 eura i II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 530,00 eura te su obvezni naknaditi trošak postupka u iznosu od 13,28 eura, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, na koji Prekršajni nalog su I. i II. okrivljenici putem branitelja pravodobno podnijeli prigovor te je Sud Prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo redovan postupak.

2. U pisanoj obrani, I. okrivljena pravna osoba i II. okrivljenik odgovorna osoba u pravnoj osobi izjavili da osporavaju sve navode koji se im se stavljaju na teret Prekršajnim nalogom odnosno da na dan 19. ožujka 2023. godine nisu imenovali osobu ovlaštenu za nadziranje prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci radnika sukladno Zakonu, sve u smislu odredbe članka 29. stavka 6. Zakona o radu dodajući da je činjeni opis terećenog prekršaja netočan i da ne odgovara materijalnoj dokumentaciji koja je dostavljena Državnog inspektoratu Republike Hrvatske tijekom inspekcijskog nadzora. Nadalje su izjavili da se u točki 5. Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru navodi kako Državni inspektorat obavlja uvid u "Odluku o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka od 10. siječnja 2020. godine u osobi ŠŠ", iz koje Odluke je vidljivo da kod I. okrivljene pravne osobe dana 19. ožujka 2023. godine postoji imenovana osoba koja je ovlaštena za kontrolu zaštite osobnih podataka. To što je ta osoba imenovana temeljem članka 37. Uredbe Europskog parlamenta, a ne s pozivom na odredbu članka 29. stavka 6. Zakona o radu ne umanjuje snagu te odluke odnosno predmetnom Odlukom ispunjen je zakonski uvjet iz članka 29. stavka 6. Zakona o radu, a zaštita osobnih podataka pojedinca uređena je Općom uredbom o zaštiti podataka i Zakonom o zaštiti podataka. Opća uredba o zaštiti osobnih podataka odnose se na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka. Navedena Uredba stupila je na snagu 25. svibnja 2018. godine i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU te je na taj način implementirana u hrvatsko zakonodavstvo. Odluka o imenovanju drugog službenika ŠŠM od 20. veljače 2024. godine nebitna je za predmet ovog postupka, jer imenovanje druge osobe ne isključuje postojanje prethodne odluke pa posljedično nisu točni navodi iz prekršajnog naloga da okrivljenici nisu imenovali osobu ovlašteni za kontrolu zaštite osobnih podataka te su predložili Sudu da ih oslobodi prekršajne odgovornosti.

3 U dokaznom postupku, Sud je pročitao i izvršio uvid u presliku e-dopisa LŠM upućenog LŠ od 19. ožujka 2024. godine sa privitkom, Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja ustanove Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu od 21. ožujka 2024. godine, Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja ustanove Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu od 21. ožujka 2024. godine, Izvadak iz sudskog registra za pravnu osobu od 27. ožujka 2025. godine, Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 26. ožujka 2025. godine za okrivljenu pravnu osobu, iz koje je vidljivo da je pravna osoba prekršajno kažnjavana Odlukom službe RGP Jankomir i Sl. Zona, broj: 5/203 od 08. ožujka 2023. godine, zbog prekršaja iz članka 64. stavka 1. točke 2. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije novčanom kaznom u iznosu od 400,00 eura, koja Odluka je postala pravomoćna 29. ožujka 2023. godine, i Presudom Općinskog suda u Osijeku, broj: 2599/2022 od 17. siječnja 2023. godine, zbog prekršaja iz članka 94. stavka 1. točke 8. i članka 94. stavka 1. točke 5. Zakona o tržištu rada novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 eura, a koja Presuda je postala pravomoćna 27. rujna 2023. godine, i Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 26. ožujka 2025. godine za okrivljenu odgovornu osobu, iz koje je vidljivo da ista nije prekršajno kažnjavana.

4. U završnom govoru, braniteljica I. i II. okrivljenih je navela da u dokaznom postupku nije dokazano da bi I. i II. okrivljeni počinili prekršaj koji im Prekršajnim nalogom stavlja na teret te je predložila Sudu da sukladno iznesenim obrana I. i II. okrivljenih u ovom predmetu donese oslobađajuću presudu, a ukoliko Sud donese osuđujuću presudu, predložila je što blaže kažnjavanje, a posebno da Sud uzme u obzir da II. okrivljena nikada nije prekršajno kažnjavana.

5. U ovom postupku na temelju obrane okrivljenika nije sporno da okrivljenici nisu imenovali osobu ovlaštenu nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci radnika u skladu s Zakonom o radu, a nije sporno niti da okrivljenici jesu imenovali službenika za zaštitu podataka pojedinaca na temelju Uredbe Europskog parlamenta.

6. Sud je analizirajući pisanu obranu okrivljenika i provedene materijalne dokaze u spisu, nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici doista počinili prekršaj koji im se stavlja na teret na način činjenično i pravno opisan u izreci ove presude, odnosno da su postupili protivno članku 29. stavku 6. Zakona o radu i time počinili prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 7. i stavka 2. Zakona o radu, za koji ih je Sud proglasio krivim, jer nije utvrdio postojanje okolnosti koje bi isključivale njihovu prekršajnu odgovornost.

7. Suprotno navodima obrane stav je Suda da se ispunjenje obveze sukladno Uredbi Europskog parlamenta o zaštiti osobnih podataka imenovanjem službenika za zaštitu osobnih podataka ne može smatrati zamjenom za ispunjenje obveze poslodavcu nametnute Zakonom o radu o imenovanju osobe koja je, osim poslodavca, ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci radnika. Okrivljenici su kao poslodavci bili dužni postupati u skladu sa svim odredbama Zakona o radu i ne postoji ovlast Suda da konvalidira selektivnu primjenu odredbi bilo kojeg važećeg zakona na temelju vlastitih tumačenja okrivljenika (poslodavca) o potencijalnom preklapanju dijela opisa poslova službenika za zaštitu osobnih podataka i osobe koja je, osim poslodavca, ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci radnika.

8. Sud je u konkretnom slučaju, prilikom odmjeravanja kazne cijenio kao naročito olakotnu okolnost na strani okrivljenika da je počinjenje ovog djela posljedica stava okrivljenika kako su ispunili svoju obvezu imenovanjem službenika za zaštitu osobnih podataka kao i da nisu nastupile štetne posljedice za radnike za vrijeme za koje I. okrivljena nije imala imenovanu osobu koja je, osim poslodavca, ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci radnika, a olakotnim im je cijenio II. okrivljenoj što nije prekršajno kažnjavana, a I. okrivljenoj što nije kažnjavana za prekršajna djela iz Zakona o radu uz izostanak otegotnih okolnosti na strani II. okrivljene, a na strani I. okrivljene kao otegotnu okolnost Sud je cijenio raniju prekršajnu kažnjavanost, pa je prema svakom okrivljeniku nakon ocjene svih navedenih okolnosti, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona primijenio institut ublažavanja kazne i izrekao novčane kazne ispod Zakonom propisane smatrajući da će se upravo izrečenim kaznama postići svrha kažnjavanja, a izrečene novčane kazne ujedno predstavljaju i društvenu osudu za počinjeno djelo prekršaja pa se istima postiže svrha generalne, a i specijalne prevencije jer se utječe na okrivljenike da ubuduće ne čine prekršaje.

9. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona, okrivljenici su upozoreni da će se ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, smatrati da su novčane kazne u cijelosti uplaćena.

10. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivima dužni su na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona naknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka, u ukupnom iznosu od 33,28 eura, svaki ponaosob, a koji trošak se od paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna), a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka, i trošak prekršajnog postupka tužitelja u iznosu od 13,28 eura, u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.

U Osijeku, 01. travnja 2025. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Andrijana Sedlić Tenjeri, v.r.

Ivana Hruška Premužak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.

DOSTAVITI:

1. I. okrivljenoj pravnoj osobi,

2. II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi,

3. Branitelju I. i II. okrivljenih,

4. Tužitelju

5. Arhiv