Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-3383/2025

Zagreb

U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĐČ i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/2017., 126/2019., 84/2021. i 114/2022.) odlučujući o žalbi okr. ĐČ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini od 15. siječnja 2025., broj: Pp- 1034/2024-12, u sjednici vijeća održanoj 25. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba okr. ĐČ, preinačuje se pobijana presuda u osuđujućem dijelu te odluci o kazni na način da se okr. ĐČ, za prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je tom presudom proglašen krivim, na temelju tog zakonskog propisa, uz primjenu članka 37. stavak 1. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), izriče novčana kazna 199,08 eura (sto devedesetdevet eura i osam centi), koju je dužan platiti u roku 30 dana od primitka ove presude, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

II. U ostalom dijelu odbija se žalba okr. ĐČ kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijana presuda u osuđujućem dijelu.

III. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okr. ĐČ je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 50,00 (pedeset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini od 15. siječnja 2025., broj: Pp-1034/2024-12, proglašen je krivim okr. ĐČ, da je na način činjenično opisan u osuđujućem dijelu izreke prvostupanjske presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbi o ublažavanju, izrečena novčana kazna 400,00 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 20,00 eura.

2. Istom presudom, okr. PČ, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, oslobođena je optužbe da bi na način činjenično opisan pod točkom VII. oslobađajućeg dijela izreke pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Protiv te presude okr. ĐČ pravodobno je po branitelju Ivanu Zubiću, odvjetniku u Krapini podnio žalbu naznačujući da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnim sankcijama, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7, 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

4.1. Tako je, ovaj sud je, ispitivanjem po službenoj dužnosti kao i u povodu žalbe okrivljenika utvrdio da je prvostupanjski sud, počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 9. Prekršajnog zakona.

4.2. Naime, u ovom prekršajnom predmetu, presudom ovog drugostupanjskog suda od 27. ožujka 2024., broj: Ppž-11617/2022 ukinuta je presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 27. rujna 2022., broj: 30. Pp-1473/2021-19, kojom je okrivljenik ĐČ proglašen krivim da je počinio prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te mu je, uz primjenu odredbi o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 1.500,00 kuna/199,08 eura.

4.3. Nakon presude ovog drugostupanjskog suda od 27. ožujka 2024., broj: Ppž-11617/2022 prvostupanjski sud je proveo ponovni postupak te donio novu odluku kojom je okrivljeniku izrečena novčana kazna 400,00 eura.

4.4. Opisanim postupanjem prvostupanjski sud je povrijedio jedno od bitnih načela postupka „reformatio in peius“, obzirom da se presuda ne može izmijeniti na štetu okrivljenika ako je podnesena samo žalba u njegovu korist, a sukladno odredbi članka 202. stavak 4. Prekršajnog zakona, kojom je propisano;

„(4) Ako je podnesena samo u korist okrivljenika žalba, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu“.

4.5. Dakle, u pravu je okrivljenik kada ističe da je izricanjem novčane kazne 400,00 eura, prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 9. Prekršajnog zakona, obzirom da je presudom od 27. rujna 2022., broj: 30. Pp-1473/2021-19, okr. ĐČ bila izrečena novčana kazna 1.500,00 kuna /199,08 eura.

5. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okr. ĐČ ističe da je pogrešno prvostupanjski sud njegovu obranu ocijenio neuvjerljivom budući da iz njegove obrane upravo proizlazi da je postupao u nužnoj obrani jer ga je okr. PČ napala na način da ga je rukama primila za njegovo tijelo i fizički izgurala iz etažnog dijela kuće pa je očito da je on postupao u nužnoj obrani odnosno da se na etažnom dijelu kuće samo branio od ničim izazvanog napada okr. PČ te da je naguravanje samo logičan slijed u odnosu na protupravni i neskrivljeni napad okr. PČ.

5.1. Međutim, prvenstveno se ističe da sukladno odredbi članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, citirani žalbeni navodi, ne mogu biti s uspjehom isticani u žalbenom postupku.

5.2. Naime, odredbom članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona propisano je:

„(5) U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi samo ako te činjenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao.“

5.3. U ovom prekršajnom predmetu, okr. ĐČ u svojoj obrani nije iskazivao o postupanju u nužnoj obrani odnosno da bi se branio od napada okr. PČ budući da je iskazao „…2. okrivljena (okr. PČ) ga je uhvatila za leđa i odgurala ga je kroz ulazna vrata van, a nakon što me je gurnula, odmah je zaključala ulazna vrata…Ja nisam 2. Okrivljenu udario vratima u nogu, ali se ona udarila kada je gurala vrata…“. Iz takve obrane okr. ĆČ proizlazi da isti poriče bilo kakvu aktivnu tjelesnu radnju prema okr. PČ pa samim time, suprotno žalbenim navodima okr. ĆČ nema mjesta niti pozivanju na postupanje u nužnoj obrani.

5.4. Isto tako, suprotnim žalbenim navodima okr. ĆČ, pravilno je prvostupanjski sud obranu okr. PČ nasuprot obrani okr. ĆČ cijenio vjerodostojnijom, obzirom da je ista iskazivala uvjerljivo, objektivno, detaljno u opisu tijeka događaja inkriminirane prilike te u bitnom suglasno svom iskazu koji je dala na Zapisnik o ispitivanja osumnjičenika u Policijskoj postaji Krapina kada je iskazivala neposredno nakon samog događaja inkriminirane prilike. Vjerodostojnost obrane okr. PČ žrtve proizlazi i iz izvedenog dokaza suočenja između okr. ĆČ i okr. PČ, nakon čega je prvostupanjski sud imao dovoljno osnova za zaključak da je okrivljenik predmetne zgode ostvario sva bitna obilježja prekršaja iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

5.5. Stoga, po ocjeni ovog suda, nema mjesta nikakvoj dvojbi glede odlučnih činjenica i postojanja krivnje okr. KČ pa žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

6. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je sukladno odredbi članka 202. stavak 5. Prekršajnog zakona te povodom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 9. Prekršajnog zakona, što je obrazloženo u odlomcima 4.1., 4.2., 4.3., 4.4. i 4.5. obrazloženja ove drugostupanjske odluke.

6.1. Po ocjeni ovog Suda, novčana kazna izrečena 199,08 eura, primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja te predstavlja novčanu kaznu izrečenu u ublaženom iznosu, kao blažu vrstu kazne, obzirom da je za prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zakonom propisana novčana kazna od najmanje 6.000,00 kuna, odnosno kao teža kazna, kazna zatvora od najmanje 15 dana.

6.2. Ističe se da je nakon donošenja nepravomoćne presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 114/22.) kao posljedica stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/2022., 88/2022.), a koji u konkretnom koji zbog konverzije novčane valute propisuje nižu novčanu kaznu odnosno manji iznos najniže i najviše novčane kazne. Međutim, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, a imajući u vidu da je, u konkretnom slučaju izrečena ublažena novčana kazna 1.500,00 kuna/199,08 eura, dakle, ispod zakonom propisanog minimalnog iznosa od 790,00 eura po Zakonu o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, novčana kazna je pravilno odmjerena i primjerena svim okolnostima slučaja, zbog čega, u konkretnom slučaju, novi zakon nije primijenjen.

7. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura ) pa iznos od 50,00 eura predstavlja iznos iznad minimalno mogućeg iznos paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okr. ĆČ niti osoba koje je isti eventualno dužan uzdržavati.

8. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 25. travnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić,v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 4 otpravaka: za spis, okr. GČ i tužitelja.