REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Starom Gradu
Novo riva 3
21460 Stari Grad
Poslovni broj: 90 : P-849/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Mariji Pavlinović u pravnoj stvari tužitelja ŽP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika ŽPC, odsutna i nepoznata boravišta, zastupana po privremenom zastupniku Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno održane glavne rasprave zaključene dana 24. travnja 2025. godine u prisutnosti tužitelja uz objavu odluke 25. travnja 2025. godine
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj ŽP pok. Ž, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik i za daljih 240/69120 dijela čest. zem [katastarska čestica] upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je tužitelj ovlašten na temelju ove presude u zemljišniku Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnom odjelu u Starom Gradu, zatražiti i postići upis navedenog prava na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava sa imena:
-tužene NPC, za 1/ 288 dijela cjeline
Obrazloženje
1.Tužitelj je ovom sudu dana 04. ožujka 2025. godine podnio tužbu protiv gore navedenog tuženika, a radi utvrđenja prava vlasništva, u bitnom navodeći kako zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stanju u naravi, budući je on vlasnik predmetne nekretnine.
2.Budući da je tuženik odsutan i nepoznata boravišta, a što proizlazi iz dopisa samog tužitelja, te iz provjere evidencije Ministarstva unutarnjih poslova u kojem je utvrđeno da tuženica ima prijavljeno prebivalište na nepostojećoj adresi, te da u spisu poslovnog broja P-204/24 tuženici više puta dostava nije bila izvršena, istoj je postavljen privremeni zastupnik. Privremeni zastupnik iako je tužbu uredno zaprimio nije na istu odgovorio.
3.U dokazne svrhe sud je izvršio pregled: e- izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, ugovora, skice izmjere, te su saslušani svjedoci NP i EP.
4. Tužbeni zahtjev je pravno osnovan.
5.Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22 i 114/22 dalje:), dalje: ZPP, prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice:
Iz ovom spisu priloženih dokaza proizlazi kako je tužitelj stekao vlasništvo dosjelošću, a uzimajući u obzir i iskaze navedenih svjedoka, kojima je ovaj sud dao vjeru, a koji su iskazivali u skladu s materijalnim dokazima priloženih spisu, a koji također nisu osobno zainteresirani za ishod postupka.
Svjedok NP, navela je kako je ona susjeda pa su joj sve okolnosti vezane za predmetnu nekretninu jako dobro poznate. Da joj je poznato kako je predmetna nekretnina bila "rupa" u kojoj se držalo vapno. Predmetnu nekretninu da je ZP prodao BP, ocu tužitelja i to 80 ih godina. Da danas posjed na predmetnoj nekretnini ima isključivo ovdje tužitelj, te da nikada nije čula da bi itko ikada kako tužitelju tako i njegovim prednicima osporavao pravo na posjed. Istaknula je kako joj je poznato da je dogovorom u obitelji predmetna nekretnina pripala upravo ovdje tužitelju. Također da oko predmetne nekretnine nikada nije bilo sporova te je posjed tužitelja i prednika svo to vrijeme bio neprekidan i neometan. Također da joj je poznato kako je tužitelj zajedno sa svojim ocem 80 ih godina na predmetnoj nekretnini napravio garažu koja se i danas tamo nalazi.
.
Svjedok BP EP naveo je kako mu je poznato da je predmetnu nekretninu 80 ih godina kupio otac tužitelja BP od pok BP ZP pok N. Također da je nakon toga BP, zajedno sa ovdje tužiteljem izgradio garažu koja se i danas tamo nalazi. Posebno je naveo kako nikada oko predmetne nekretnine nije bilo nikakvih sporova niti je čuo da bi itko ikada tužitelju i njegovim prednicima osporavao pravo na posjed. Također da mu je poznato kako je dogovorom u obitelji predmetna nekretnina pripala upravo ovdje tužitelju, te da mu je također poznato kako su se njegove dvije sestre s tim složile. Također je naveo kako na predmetnoj nekretnini viđa isključivo tužitelja.
6. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a ocjenjujući dokaze sve zajedno i svakog zasebno, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan. Naime, slijedom navedenog, a što nedvojbeno proizlazi iz ovom spisu priloženih isprava, te na činjenicu kako tuženik nije osporavao ili doveo u pitanje način stjecanja vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini, a kako nedvojbeno proizlazi da je tužitelj stupio u miran i nesmetan posjed predmetnih nekretnina, u kojem se dakle slijedom svojih prednika nalaze sigurno i više od 50 godina, to je odlučeno kao u izreci.
7.Paragrafa 1460 bivšeg OGZ-a glasi.“Da se kroz dosjelost steće nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći:nego je još potrebno da onaj koji ovim načelom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo uz to valja da mu je posjed, zakonit pošten i istinit i da trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paraf 309,316,326 i 345).“Po pravnom pravilu iz paragrafa 328 bivšeg OGZ-a presumira se da je posjed pošten. Sukladno navedenom pravnom pravilu, a i kasnije sukladno načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04. 04. 1960. godine, kojim je najdulji rok za dosjedanje skraćen na 20 godina, a temeljem kojeg su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sve do donošenja zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (NN 53/91, 9/92, 77/92 – dalje: ZOVO) nužna pretpostavka za dosjedanje uvijek je bio pošten posjed. Pošten posjed je ako posjednik u vrijeme kada ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, pri čemu se posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno. Nepošten posjednik je ona tko zna ili je mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Prema odredbi čl. 28. st. 2 i 4. ZOVO-a postojanje posjeda određenih kvaliteta kroz zakonom određeno vrijeme pretpostavka je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Također u smislu čl. 159. st. 3. ZV-a traži se pošteni posjed.
8.Odredbom članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN (91/96,68/98,137/99,22/00,73/00,129/00,114/01,79/06,141/06,146/08,38/09,153/09,1 43/12,152/14-. dalje ZV), određeno je kako se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Također je određeno da ako je njegov posjed zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, da stječe vlasništvo dosjelošću ako je samostalni posjed neprekidno trajao dvadeset godina. Nadalje je određeno da je samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. Odredbom članka 160.ZV-a određeno je kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, te da se za vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kako pošten, zakonit i istinit samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.
9. Naime, slijedom navedenog, a što nedvojbeno proizlazi iz ovom spisu priloženih dokaza, a pogotovo uzimajući u obzir iskaze navedenih svjedoka, te činjenicu kako tuženik u predmetnom postupku nije osporavo način stjecanja vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama, te polazeći od navedenih zakonskih odredbi, u pogledu pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i to: samostalan posjed određene kakvoće, neprekidno trajanje posjeda kroz zakonom određeno vrijeme, sposobnost stvari da bude objekt stjecanja, te sposobnost stjecatelja da bude vlasnikom te stvari, utvrđeno kako je tužbeni zahtjev osnovan, to je odlučeno kao u izreci. Također se ističe kako je u konkretnom slučaju nesporno utvrđeno da je tužitelji temeljem svojih pravnih prednika stupio u posjed predmetnih nekretnina to se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunalo i vrijeme koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni posjednici.
U konkretnom slučaju neminovno je utvrđeno kako je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretnini dosjelošću, i to tzv. izvanrednom dosjelošću, za koju se traži pošten i neprekidan posjed koji je trajao zakonom propisano vrijeme. Naime, pošten posjed je posjed (bona fides) odnosno posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, sukladno gore navedenim zakonskim odredbama posjed se smatra pošten dok se ne dokaže suprotno. Kako tuženici nisu tijekom postupka ničim dokazali ( a teret dokaza je na njima ukoliko su željeli osporiti poštenje posjeda tužitelja), te kako je također utvrđeno da je posjed tužitelja u konkretnom slučaju trajao neprekidno i više nego od pedeset godina to je odlučeno kao u izreci.
10. Naime, iz samih dokaza priloženih spisu te sukladno izjavi gore navedenih svjedoka koji su između ostalog naveli kako su prednici tužitelja, te sam tužitelj do danas imali /ima neprekidan posjed na predmetnim nekretninama, koji nitko nikad nije osporio, a kako tijekom postupak nije ničim dovedeno u pitanje samostalnost i poštenje posjeda, niti sposobnost vlasnika i stvari, te kako je također u predmetnom slučaju protekao vremenski rok, a uračunavajući i vrijeme prednika sadašnjeg posjednika potreban za stjecanje vlasništva na navedeni način, to je razvidno da su se u konkretnom slučaju ostvarile sve pretpostavke za stjecanje vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću. Nadalje, odredbom članka 114 i 115. ZV- a.,određeno je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, te da na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom. Slijedom navedenog, a kako je nesporno utvrđeno kako su prednici tužitelja i sam tužitelj imali neprekidno, od nikoga ne ometan pošten posjed nad predmetnoj nekretnini, a kako se sukladno gore navedenim zakonskom odredbama u vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću uračunao i vrijeme prednika tužitelja, to je između ostalog odlučeno kao u izreci.
U Starom Gradu, 25. travnja 2025.
Sutkinja:
Marija Pavlinović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste
DNA:
1. tužitelju po pun.
2. tuženiku po privremenom zastupniku
3. u spisu
