Posl.broj: Pp-1868/2024-7
prijepis
Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Opatiji
Maršala Tita 4
Opatija
U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji po sucu Lori Košak uz sudjelovanje zapisničarke Slavice Hentić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Mi Gradnja d.o.o. kao pravne osobe i ZC kao odgovorne osobe, zastupani po branitelju Zlatku Šmitran odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 229. stavak 1. točka 3. u svezi stavka 2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), prekršaja iz članka 172. stavak 2. točka 5. u svezi stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN157/13,151/14,33/15,93/15,120/16, 18/18,62/18,115/18,102/19,84/21,119/22) i prekršaja iz članka 247.stavak 2. i 5. točka 1. Zakona o strancima (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25), temeljem optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I-116-02/24-01/89, urbroj: 443-02-02-11-24-5 od 03.svibnja 2024., nakon provedenog žurnog postupka dana 26.ožujka 2025. u prisutnosti predstavnika pravne osobe i branitelja okrivljene odgovorne osobe, temeljem članka 222. Prekršajnog zakona, dana 25.travnja 2025. donio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljena pravna osoba MI Gradnja d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB 15812204426, sa oko 63 zaposlenika, s poslovnim računom otvorenim kod Erste banke, posluju pozitivno, registrirani za građevinarstvo i dr., prekršajno kažnjavana za promet, ne vodi se drugi prekršajni postupak protiv pravne osobe, pravna osoba zastupana po NC - prokuristu
Okrivljena odgovorna osoba BC, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1969. u Kamenici BIH, s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, član uprave TD Mi Gradnja d.o.o. i zastupa istu samostalno i pojedinačno, prekršajno kažnjavan za promet, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak
Krivi su
I/ što su inspekcijskim nadzorom dana 12.veljače 2024. u 12,30 sati zatečeni u svojstvu poslodavca da koriste rad IC, državljanina BIH, koji je započeo s radom dana 12.veljače 2024. u 08,00 sati na poslovima pomoćnog građevinskog radnika, čišćenja gradilišta, iznošenje najlona, otpada i melte na privremenom radilištu izgradnje stambene građevine na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koje radove je obavljao tijekom cijelog inspekcijskog nadzora a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos:
a) a da protivno odredbi članka 14.stavak 3. Zakona o radu nisu sa istim sklopili ugovor o radu prije početka rada u pisanom obliku niti su prije početka rada uručili istom pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu
dakle, kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada radniku nisu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,
čime je pravna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavak 1. podstavak 3. Zakona o radu a odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršaj iz članka 229.stavak 1. podstavak 3 u svezi stavka 2. istog Zakona.
b) te protivno odredbi članka 88.stavak 1. Zakona o strancima koristili rad državljanina treće zemlje bez izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada imaju obilježje posla za koje je potrebna dozvola za boravak i rad u Republici Hrvatskoj
dakle, koristili rad jednog državljanina treće zemlje koji nema izdanu dozvolu za boravak i rad u RH sukladno članku 88.stavak 1. Zakona o strancima čime je pravna osoba počinila prekršaj iz članka 247. stavak 2. točka 1. Zakona o strancima, a odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršaj iz članka 247. stavak 5. točka 1. istog Zakona, pa se temeljem istih propisa utvrđuje:
Okrivljenoj pravnoj osobi za prekršaj pod:
Ia) novčana kazna u iznosu od 1.500,00 (tisuću petsto/00) eura, Ib) novčana kazna u iznosu od 1.500,00 (tisuću petsto/00) eura.
Okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi za prekršaj pod
Ia) novčana kazna u iznosu od 150,00 (sto pedeset/00) eura,
Ib) novčana kazna u iznosu od 150,00 (sto pedeset/00) eura.
Temeljem članka 39. Prekršajnog zakona se
i z r i č e
Okrivljenoj pravnoj osobi ukupna novčana kazna u iznosu od novčana kazna u iznosu od 3.000,00 (tri tisuće/00) eura.
Okrivljenoj odgovornoj osobi ukupna novčana kazna u iznosu od novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo/00) eura.
Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom prisilno izvršiti.
Temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako svaka osuđena osoba plati 2/3 izrečene novčane u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena.
II/ Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik dužan je platiti paušalne troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset/00) eura u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude jer će se u protivnom prisilno naplatiti.
Temeljem članka 181. stavak 5. Prekršajnog zakona protiv oba okrivljenika
odbija se optužba
III/ da su inspekcijskim nadzorom izvršenim dana 12.veljače 2024. u 12,30 sati zatečeni u svojstvu poslodavca da koriste rad IC, državljanina BIH, koji je započeo s radom dana 12.veljače 2024. u 08,00 sati na poslovima pomoćnog građevinskog radnika, čišćenja gradilišta, iznošenje najlona, otpada i malte na privremenom radilištu izgradnje stambene građevine na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koje radove je obavljao tijekom cijelog inspekcijskog nadzora a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, a da istog nisu prijavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u zakonom propisanom roku, najranije 8 dana prije početka rada dakle najranije dana 05.veljače 2024. odnosno najkasnije prije početka rada dana 12.veljače 2024 u 07,59 sati, već su prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje izvršili dana 19.veljače 2024. na temelju donesenog rješenja klasa UP/I 116-02/24-01/90, urbroj 443-02-02-11-24-1 od 15.veljače 2024 kojim je nedvojbeno utvrđen neprijavljen rad radnika
pa da su time počinili prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 5. u vezi stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika Mi Gradnja d.o.o. kao pravne osobe i ZC, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 229. stavak 1. točka 3. u svezi stavka 2. Zakona o radu, prekršaja iz članka 172. stavak 2. točka 5. u svezi stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i prekršaja iz članka 247. stavak 2. i 5. točka 1. Zakona o strancima, a za djela opisana u izreci presude.
2. Iz pisane obrane okrivljene pravne i odgovorne osobe u bitnom proizlazi da isti ne negiraju počinjenje prekršaja koji im se stavljaju na teret, međutim da su isti posljedica spleta nesretnih okolnosti. SC, koji inače živi i radi u Republici Sloveniji, je prethodnog dana došao u Rijeku u posjet svom bratu MC inače njihovom dugogodišnjem radniku i za vrijeme posjeta se ponudio bratu MC pomoći pri izvođenju radova na gradilištu na kojem je trenutno radio. MC, olako držeći da to neće odgovornoj pravnoj osobi prouzročiti negativne posljedice je brata IC doveo na predmetno gradilište radi izvođenja pomoćnih poslova, čišćenje gradilišta. SC je na predmetnom gradilištu radio samo 12.veljače 2024. u vremenu od 8,00 do0 12,30 sati što su potvrdili i ostali radnici zatečeni na gradilištu. Inače okrivljena pravna osoba posluje od 2008. i do sada nije prekršajno kažnjavana za djela iz područja radnih odnosa i rada državljana trećih zemalja. Imaju veći broj zaposlenika i posluju sukladno propisima RH. Za vrijeme inspekcijskog nadzora platili su sve novčane kazne što potvrđuju i zapisnici o obavljenom nadzoru. Zbog svega navedenog predlažu da se okrivljenike oslobodi od kazne primjenom članka 38.stavak 2. točka 3. Prekršajnog zakona ili primijeni institut ublažavanja kazne iz članka 37. istog Zakona.
3.U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitane su obavijesti, zapisnici Državnog inspektorata od 12.veljače 2024., 04.ožujka 2024., 27.veljače 2024., 15.veljače 2024., fotografija koja prikazuje prostor u kojem se izvode građevinski radovi s radnicima, radnici prijavljeni kod MI Gradnja d.o.o. – stanje na dan obrane u bazama HZMO-a od 12.veljače 2024., rješenje Državnog inspektorata od 15.veljače 2024., izvještaj za stavke izvoda Fine o 26.veljače 2024., obrazac eM-1P HZMO, izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Rijeci za okrivljenu pravnu osobu te potvrde Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije iz kojih proizlazi da su okrivljenici prekršajno kažnjavani za prometne prekršaje.
3.1.Iz usmenog rješenja Državnog inspektorata od 15.veljače 2024. proizlazi da je okrivljenicima – Mi gradnja d.o.o. određena privremena mjera zabrane obavljanja djelatnosti ukoliko okrivljenici kao poslodavci ne plate novčani iznos od 3981,68 eura za svakog stranca u korist Državnog proračuna, a iz pisanog rješenje od 15. veljače 2024. Državnog inspektorata proizlazi da je naloženo okrivljenicima- Mi gradnja d.o.o. da prijave radnika IC na obvezno mirovinsko osiguranje te da uplate iznos od 2.650,00 eura u korist Državnog proračuna za svakog neprijavljenog radnika.
3.2.Iz izvještaja za stavke izvoda FINE proizlazi da je na Državni proračun RH dana 23.veljače 2024. MI Gradnja d.o.o. uplatila 2.650,00 eura.
4.Branitelj okrivljenika je u završnoj riječi istaknuo da su okrivljenici imali na gradilištu predmetnog radnika – stranca koji je brat jednog od radnika i koji je došao na poziv brata bez znanja odgovorne osobe i našao se na gradilištu. Po nalogu inspekcije taj radnik je prijavljen kod nadležnih tijela 12.veljače 2024. i isti dan odjavljen jer isti nije ni htio biti zaposlen jer živi i radi u R.Sloveniji. Naglasio je da su okrivljenici postupili po rješenju Državnog inspektorata i pravovremeno platili iznos od 2.650,00 € pa smatra da su time već kažnjeni. Osim toga izdan je prekršajni nalog kako to proizlazi iz stranice 3. zapisnika od 15.veljače 2024. pa su sukladno tom nalogu okrivljenici platili iznos od 613,33 € pa s tim uvezi smatraju da su već kažnjeni i za povredu odredbe članka 88. Zakona o strancima. Budući da okrivljenici do sada nisu prekršajno kažnjavani za djela koja im se optužbom stavljaju na teret, da su priznali počinjenje djela, da su postupili po nalogu Državnog inspektorata, predlaže se sve to uzeti kao olakotne okolnosti te ih osloboditi od plaćanja kazne ili alternativno primijeniti mjeru ublažavanja kazne.
5.Provedenim dokaznim postupkom, temeljem priznanja i obrane okrivljenika te analizom dokumentacije u koju je izvršen uvid i ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj iz članka 229.stavak 1. podstavak 3 Zakona o radu, jer su koristili rad radnika IC sa kojim nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, niti su radniku prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, te prekršaj iz članka 247. stavak 2. točka 1. u vezi stavka 5. Zakona o strancima jer su koristili rad jednog državljanina treće zemlje koji nema izdanu dozvolu za boravak i rad u RH, pa ih je valjalo proglasiti krivima i kazniti po zakonu.
6.Okrivljenici su u cijelosti priznali da su koristili rad radnika SC te da su počinili prekršaje iz optužbe, a to proizlazi i iz dokumentacije u koju je izvršen uvid i koja se nalazi u spisu.
7.Okrivljenici su bili dužni znati da je na gradilištu gdje su oni izvođači radova osoba koja kod njih nije zaposlena i koja obavlja poslove pomoćnog građevinskog radnika.
8.Odredbom članka 229 stavak 1. Zakona o radu propisano je da će se za počinjeni prekršaj kazniti novčanom kaznom pravna osoba u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura, a stavkom 2 istog Zakona propisano je da će se kazniti novčanom kaznom i odgovorna osoba u pravnoj osobi u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura
8.1.Odredbom članka 247. stavak 2. Zakona o strancima propisano je da će se „novčanom kaznom od 6630,00 eura do 13.270,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kazniti poslodavac-pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad: ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada(članak 88.stavak 1. )“Stavkom 5. istog članka propisano je da će se „novčanom kaznom u iznosu od 1320,00eura do 6630,00 eura kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“
9.Prilikom izbora vrste i visine svake kazne opisane pod I izreke presude, a primjenom članka 36.Prekršajnog zakona, okrivljenicima posebne otegotne okolnosti nisu utvrđene dok je olakotnim cijenjeno iskreno priznanje, dosadašnja nekažnjavanost, da su počinili prekršaj zbog spleta okolnosti odnosno evidentno pristali da za njih radi stranac kojeg je njihov radnik doveo na gradilište, a posebno da su koristili rad tog stranca vrlo kratko vrijeme, odnosno samo taj dan, u ime tog stranca su platili novčanu kaznu temeljem prekršajnog naloga, te da su istog prijavili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za dan kada su koristili njegov rad, stoga je okrivljenicima primjenom članka 37.stavak 2.točka 1.i 2. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna ispod najniže zakonom propisane kazne jer će se i tako ublaženim novčanim kaznama dovoljno utjecati na svakog okrivljenika da ubuduće neće ponoviti djela prekršaja.
10.Tijekom postupka utvrđeno je da je u upravnom postupku inspektorica izdala okrivljenicima usmeno rješenje od 15.veljače 2024. s privremenom mjerom zabrane obavljanja djelatnosti ukoliko ne plate u rješenju navedenu naknadu za korištenje rada stranca. Okrivljenici su dana 23.veljače 2024.izvršili uplatu iznos od 2.650,00 eura za neprijavljenog stranca u korist Državnog proračuna RH, dakle izvršili su rješenje. S tim u vezi Sud je, postupajući s praksom Evropskog suda za ljudska prava i stajališta o povredi načela ne bis in idem, kao i odluke Ustavnog suda broj: U-III-5981/2016 od 27. lipnja 2017. te stajališta Visokog prekršajnog suda RH, prema kojem izvršena mjera zabrane obavljanja određene djelatnosti predstavlja prepreku za daljnje vođenje prekršajnog postupka za inkriminaciju, odbio optužbu protiv okrivljenika za prekršaj iz članka 172. stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju opisan pod III izreke presude, a koje im se stavlja na teret i zbog kojeg je navedena mjera primijenjena, smatrajući da se radi o presuđenoj stvari, pa je protiv okrivljenika primjenom članka 181. stavak 4. Prekršajnog zakona, donesena presuda kojom se optužba odbija. Ukoliko okrivljenici nisu platili cijeli iznos rješenjem određene administrativne kazne, tužitelj može taj dio potraživati neovisno o ovom prekršajnom postupku.
11.Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je dužan platiti paušalne troškove prekršajnog postupka u iznosu koji su primjereni složenosti i trajanju postupka.
U Opatiji, 25.travnja 2025.
Sudac:
Lori Košak,v.r.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se dostavlja ovom sudu u 2 (dva) istovjetna primjerka i oslobođena je takse.
Presudu dostaviti:
1.okrivljeniku I i II
2.branitelju
3.tužitelju – Državni inspektorat Rijeka
4.u spis
