Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž R-24/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Mašić, predsjednice vijeća, Alenke Laptalo, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vinke Vrančić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Crnkić Gotovac & Erceg d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 30, protiv tuženika ELEKTROPROJEKT d.d., [adresa], OIB: 48197173493, zastupanog po punomoćnici Davorki Huljev, odvjetnici iz Zagreba, Miramarska 13d, radi utvrđenja nezakonitosti otkaza, povodom žalbe tužiteljice podnesene protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-82/2022-18 od 18. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-82/2022-18 od 18. prosinca 2024.

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troškova u povodu žalbe na prvostupanjsku presudu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke, odbijeni su tužbeni zahtjevi, koji glase:

"I. Utvrđuje se nedopuštenim otkaz što ga je tuženik ELEKTROPROJEKT d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 48197173493 dao tužiteljici IR s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] Odlukom o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika 1805UD- 1221DP od dana **.**.2021., potvrđenom dopisom – odgovorom punomoćnika tuženika datiranim s **.**.2021., te se utvrđuje da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao.

II. Nalaže se tuženiku ELEKTROPROJEKT d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 48197173493, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, vratiti na rad tužiteljicu IR s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na radno mjesto Samostalni referent.

III. Nalaže se tuženiku ELEKTROPROJEKT d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 48197173493 naknaditi tužiteljici IR s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do konačne isplate po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.". Pod točkom II. izreke naloženo je tužiteljici da tuženiku nadoknadi troškove postupka u iznosu od 635,00 eura, u roku od 15 dana.

2. Presudu pobija tužiteljica pravovremeno podnesenom žalbom zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.U žalbi tvrdi da tuženik nije ispunio svoju obvezu savjetovanja s radničkim vijećem iz članka 150. stavak 1. Zakona o radu , jer radničkom vijeću nije dostavio konačnu verziju odluke o otkazu, što proizlazi iz obrazloženja pobijane odluke.Smatra da radničko vijeće na propisani način nije bilo uključeno u postupak otkazivanja, da nije znalo kakav se otkaz tužiteljici daje i nije uopće primilo nacrt odluke o otkazu.Izlaže da odredba članka 150. stavak 1. ZR, ne prepoznaje dogovaranje s poslodavcem o otkazivanju ugovora o radu.Pozivom na iskaz predsjednika radničkog vijeća ističe da se tuženik s radničkim vijećem dogovarao o sporazumnom raskidu radnog odnosa i uvjetima takvog raskida, a ne o uvjetima i vrsti otkaza i uopće nije obavijestio radničko vijeće o tome kakav će otkaz dati.Smatra da postupkom kakav je proveo tuženik nije ispunjenja zakonom propisana svrha savjetovanja.Nadalje, smatra da je radi utvrđenja razloga za otkaz trebalo utvrditi konkretne okolnosti vezane za postupak tužiteljice.Tvrdi da je prvostupanjski sud propustio cijeniti navode tužiteljice da je tuženik postupio protivno članku 51. stavak 5. Pravilnika kojom su propisani uvjeti kazne za teške povrede obveza iz radnog odnosa.Ističe da njezin postupak nije bio primjeren, ali da nije imala namjeru nanijeti tuženiku štetu koja nije niti nastala.Tvrdi da je izostala zakonska pretpostavka iz članka 119. ZR, jer tužiteljica nije bila prethodno pisano upozorena na obveze iz radnog odnosa, pa je otkaz nezakonit. Predlaže drugostupanjskom sudu da prihvaćanjem žalbe preinači pobijanu presudu i usvoji tužbeni zahtjev, te obveže tuženika na naknadu parničnih troškova tužiteljici, uključujući i troškove žalbe.

3. Odgovor na žalbu je podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjska presuda nije zahvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. tog Zakona.

5.1. Presuda nije zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju se uopćeno poziva žalba. Izreka presude je jasna i razumljiva, ne proturječi sama sebi i obrazloženju u kojem su dani potpuni, jasni i neproturječni razlozi o svim odlučnim činjenicama koji ne proturječe stanju spisa.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je nedopušten redoviti otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika kojeg je tuženik dao tužiteljici odlukom od 1. prosinca 2021., te zahtjev tužiteljice za povratak na rad.

7. Iz činjeničnih utvrđenja prvostupanjske presude i isprava koje se nalaze u spisu proizlazi:

- da je tužiteljica temeljem sklopljenog ugovora o radu od 15. listopada 2018. bila zaposlena kod tuženika na poslovima samostalnog referenta, na neodređeno vrijeme,

- da je odlukom tuženika od 1. prosinca 2021. tužiteljici otkazan ugovor o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika s otkaznim rokom od dva mjeseca,

- da je u obrazloženju odluke o otkazu navedeno da je tužiteljica Kreditnoj uniji Zagreb dostavila potvrdu koju je sama sastavila i popunila podacima o plaći, potpisala imenom bivše radnice umjesto odgovorne osobe, te otisnula pečat kojim je raspolagala u radu, a koji pečat nije u službenoj uporabi za ovjeru dokumenata, čime je povrijedila odredbu članka 49. Pravilnika o radu,

- da je prethodno otkazivanju, tuženik 12. studenog 2021. zaprimio zahtjev Kreditne unije Zagreb za potvrdu vjerodostojnosti ovjerene potvrde poslodavca kao dijela kreditnog zahtjeva tužiteljice,

- da je istog dana tuženik dostavio tužiteljici zahtjev za očitovanje i pozvao tužiteljicu na iznošenje obrane,

- da je tužiteljica u pisanom očitovanju od 17. studenog 2021. priznala sastavljanje potvrde kako se to opisuje u odluci o otkazu, navodeći da je njezino postupanje neprimjerno i izražavajući pri tome žaljenje

- da se tuženik prije donošenja odluke o otkazu savjetovao s radničkim vijećem, time da je prethodno savjetovanju dostavio radničkom vijeću pisani prijedlog kojim je predložio otkazivanje ugovora o radu izvanrednim ili redovitim otkazom,

- da je savjetovanje održano 21.studenog 2021. tijekom kojeg je sastavljen zapisnik o savjetovanju s poslodavcem i zapisnik o savjetovanju s tužiteljicom,

- da iz zapisnika o savjetovanju s poslodavcem proizlazi da je postignuta suglasnost o prijedlogu otkazivanja redovitim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, odnosno sklapanje Sporazuma o raskidu zbog skrivljenog ponašanja radnika, ako tužiteljica pristane na takav sporazum,

- da iz zapisnika o savjetovanju s tužiteljicom proizlazi da je tužiteljica pristala na sklapanje sporazuma o raskidu radnog odnosa dogovorenog za 26. studeni 2021., a ukoliko tog dana sporazum ne bude sklopljen, da će poslodavac donijeti odluku o izvanrednom otkazu,

- da tužiteljica nije pristupila sklapanju sporazuma.

8. Na temelju tako utvrđenih odlučnih činjenica, prvostupanjski sud je zaključio da je tuženik dokazao postojanje opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu.

9. Pravilno je ocijenjeno da postupanje tužiteljice unošenjem neistinitog sadržaja u ispravu koja predstavlja službeni dokument tuženika, potpisivanje imenom i prezimenom bivše djelatnice i ovjeravanje pečatom kojim poslodavac ne ovjerava svoje isprave u pravnom prometu s trećima, predstavlja takvo skrivljeno ponašanje koje sadržava zlouporabu ovlasti i narušava poslovni ugled poslodavca, što sve rezultira gubitkom povjerenja od strane poslodavca i čini nastavak radnog odnosa nemogućim, čime su ispunjene zakonske pretpostavke u smislu odredbe članka 115. stavak 1. točka 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR).Prema navedenoj odredbi poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

9.1. I prema shvaćanju ovog suda tužiteljica je opisanim postupanjem počinila povredu obveza iz radnog odnosa u smislu članka 49. Pravilnika o radu, što je zakonska pretpostavka za davanje redovitog ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika.Naime, člankom 50. Pravilnika o radu pripasana je kao teška povreda obveza iz radnog odnosa krivotvorenje, kopiranje i nabavljanje isprava koje nisu vezene za radnikovo mjesto i radne zadatke bez znanja poslodavca.

10. Žalbeni navodi tužiteljice svode se na tvrdnju da postupak otkazivanja nije bio zakonit, jer nacrt odluke o otkazu nije dostavljen zaposleničkom vijeću.Suprotno ovim žalbenim tvrdnjama, tuženik je u potpunosti ispunio svoju obvezu obavještavanja i savjetovanja s radničkim vijećem u smislu članka 150. stavak 1. ZR.Naime, tuženik je o svojoj namjeri otkazivanja ugovora o radu izvanrednim ili redovitim otkazom uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika , pravodobno prethodno obavijestio radničko vijeće pri čemu je opisao postupanje tužiteljice i naveo razloge takve namjere i time radničkom vijeću pružio realnu mogućnost da nakon upoznavanja s razlozima izrazi svoje shvaćanje o namjeravanim odlukama. Iz oba zapisnika o provedenom savjetovanju jasno proizlazi da se raspravljalo o namjeravanim odlukama, a po provedenoj raspravi radničko vijeće je izrazilo svoje shvaćanje o namjeravanoj odluci tako da je p ostignuta suglasnost o prijedlogu otkazivanja redovitim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, odnosno sklapanje Sporazuma o raskidu zbog skrivljenog ponašanja radnika.Tuženik je kod odlučivanja o pravu tužiteljice imao u vidu ishod provedenog savjetovanja, te upravo slijedom zaključka donesenog na provedenom savjetovanju i donio odluku o redovnom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem tužiteljice.

11. Neodlučne su žalbene tvrdnje da tužiteljica prije otkazivanja u smislu članka 119. stavak 2. ZR, nije pisano upozorena na obveze iz radnog odnosa i da joj nije ukazano na mogućnost otkazivanja u slučaju nastavka povrede.Prema odredbi članka 119. stavak 2. ZR, prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem, poslodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.Tužiteljica je pozvana na iznošenje svoje obrane odmah nakon što je tuženik saznao za sadržaj isprave koju je tužiteljica dostavila bez njegovog znanja trećoj osobi.Priroda i karakter počinjene povrede radne obveze, koje su i u Pravilniku opisane kao teške povrede obveze, predstavljaju okolnost koja isključuje obvezu tuženika na davanje opomene i upozorenja prethodno redovitom otkazivanju.

12. Iz ovih razloga je temeljem članka 368. ZPP odbijena žalba i potvrđena prvostupanjska presuda.

12.1. Budući tužiteljica nije uspjela sa žalbom, temeljem članka 154. stavak 1. u vezi članka 166. stavak 1. ZPP, odbijena je sa zahtjevom za naknadu troškova u povodu žalbe.

U Karlovcu 25. travnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivana Mašić