K-129/2025-27

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po Ivani Peronja, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Sunčice Jaman, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika PI, zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179. a i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu: KZ/11), na temelju optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem KO-DO-52/2025 od 21. siječnja 2025., nakon javno održane rasprave 25. veljače 2025., 11. ožujka 2025., 4. travnja 2025., 23. travnja 2025. i 25. travnja 2025., a zaključene 25. travnja 2025. u nazočnosti okrivljenika osobno, branitelja okrivljenika Vjerana Paića, odvjetnika u Šibeniku i zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu Marije Mandarić, 25. travnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: VI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin P i V,  rođene VI,  rođen **.**.1968.  u [adresa],  s prebivalištem u mjestu [adresa], državljanin Republike Hrvatske, profesor, pismen, sa završnom VSS, oženjen, otac troje punoljetne djece, zaposlen u Švicarskoj i Njemačkoj, s mjesečnim primanjima od oko 2.500,00 eura, srednjeg imovnog stanja, bez vojnog čina, neodlikovan, osuđivan

k r i v  j e

I. što je u razdoblju od srpnja 2022. do 29. studenog 2024., u mjestu Gradac, [adresa], u obiteljskom stanu i na adresi [adresa], u mjesnim ugostiteljskim objektima, u osobnom vozilu te na drugim mjestima, protivno načelu solidarnosti, uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji iz čl. 4. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19) u svezi s čl. 10. toč. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22), u alkoholiziranom stanju, u nakani da svoju suprugu CI zastraši i ponizi, učestalo ju vrijeđao govoreći joj da je smeće, da je luda, da ga mora slušati, prisiljavao je da odlazi s njim u kafiće, a za božićne blagdane 2022. i 2023. joj govorio da je smeće i da ona razara obitelj, a 14. studenoga 2024. u kafiću u Gradcu, nakon što je odbila piti vino, snažno je šakom udario u lijevu stranu čela, zbog čega je ona pobjegla iz kafića, a 29. studenoga 2024., iza 18,00 sati, dok ga je supruga CI vozila u osobnom vozilu na relaciji Zaostrog - Gradac, joj govorio da nije normalna, da je luda, da ubuduće mora s njim izlaziti u kafić, uhvatio je za kosu i počupao te je najmanje dva puta udario šakom u potiljak, zbog čega je ona izgubila kontrolu nad vozilom, te joj govorio da će je ubiti i polomiti, da ga nije briga da opet leži u muriji, te je pokušao ponovno udariti rukom, ali u tome nije uspio, jer je ona podigavši svoju ruku da se zaštiti, podigla i njegovu, na koji način je suprugu doveo u ponižavajući i kod nje izazvao strah za njenu sigurnost i za njen život,

dakle, grubo, učestalo i na drugi način teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, te drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

II. čime je u stjecaju počinio dva kaznena djela, i to jedno kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji - opisano i kažnjivo po čl. 179. a Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24) i jedno kazneno djelo protiv osobne slobode

– prijetnjom - opisano po čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 2., a kažnjivo po čl. 139. st. 3. Kaznenog zakona, sve u svezi s čl. 51. Kaznenog zakona.

III. Stoga se okrivljeniku ĆI prethodno utvrđuju za svako pojedino kazneno djelo kazne zatvora kako slijedi:

- zbog kaznenog djela nasilja u obitelji, temeljem članka 179. a KZ/11, kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,

- zbog kaznenog djela prijetnje, temeljem članka 139. st. 3. KZ/11,

kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci,

IV. Potom se okrivljenik VI, temeljem članka 139. stavak 3. KZ/11, u svezi s člankom 51. KZ/11

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci

V. Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku ĆI se u jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 29. studenoga 2024. do 25. travnja 2025.

VI. Na temelju članka 70. st. 1., 2. i 3. KZ/11 okrivljeniku ĆI se izriče sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, koja će se izvršavati u ustanovi za izvršenje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom, a koja mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

VII. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi sa čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 nalaže se okrivljeniku JI u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, podmiti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.009,5 EUR (tisućudeveteuraipetcenti) od čega iznos od 409,5 EUR-a predstavlja trošak psihijatrijskog vještačenja, dok iznos od 600,00 EUR-a predstavlja paušalnu svotu.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu pod poslovnim brojem KO-DO-52/2025 od 21. siječnja 2025., protiv okrivljenika PI zbog dva kaznena djela počinjena u stjecaju, i to jednog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i jednog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 2. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11.

2. Pozvan da se u smislu čl. 416. ZKP/08 izjasni o tome kakav stav zauzima prema optužnici okrivljenik je na raspravi održanoj 25. veljače 2025., izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret optužbom.

3. Sukladno čl. 417. a. st. 5. ZKP/08 okrivljenik je iznio svoju obranu na kraju dokaznog postupka.

4. U dokaznom postupku u svojstvu svjedoka ispitana je oštećenica-žrtva CI te svjedoci NI, MI, ZI i PIS te je provedeno usmeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Željku Ključeviću.

4.1. Nadalje, u dokazne svrhe, na temelju čl. 329 st. 3. ZKP/08, pregledana je i pročitana: liječnička dokumentacija za oštećenu CI (list 20 spisa), službena zabilješka policijskog službenika Policijske postaje Makarska OI od 29. studenoga 2024. (list 26 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu od 29. studenoga 2024. (list 27 spisa) te mail HI od 23. travnja 2025.

4.2. Obrana je odustala od dokaznog prijedloga da se vještače mobilni telefoni okrivljenika i oštećene (list 298 spisa) te prijedloga da se pribavi i pregleda nadzorna kamera kafića "Arduba" za inkriminirani dan 14. studenoga 2024. (list 312 spisa).

4.3. Na kraju dokaznog postupka, pročitan je i pregledan izvadak iz evidencije za okrivljenika od 25. siječnja 2025. (list 111 spisa).

5. Iznoseći svoju obranu u prethodnom postupku (listovi 22-25, 41-45 spisa) okrivljenik VI je negirao počinjenje kaznenih djela navodeći u bitnom da se on brine za svoju obitelj, da radi u inozemstvu, te uzdržava svoju obitelj i djecu iako su djeca punoljetna. Smatra da je njegova supruga kaznenu prijavu podnijela na nagovor svoje prijateljice DI i njenog supruga GI.

5.1. Pri ovakvoj obrani okrivljenik je ostao i na raspravi (listovi 312-314 spisa) dodatno ističući kako on nije alkoholičar, pojašnjavajući da je u vremenu od 2017. pa do 1. svibnja 2022. godine izdržavao zatvorsku kaznu u Glini te da je prvo piće koje je popio nakon izlaska iz Gline bilo na njegov rođendan 24. srpnja, dakle 2 mjeseca nakon što je izašao iz Gline, a radilo se o druženju u krugu obitelji u pizzeriji "Marmont". Potom je otišao do Sarajeva i 3. kolovoza 2022. odletio je u Hamburg gdje je živio i radio jedno 2 mjeseca. Dugo vremena je radio u Njemačkoj, točnije u Berlinu u kojem gradu je boravio i radio od listopada 2022. do 15. rujna 2024., dok je samo povremeno dolazio u Hrvatsku, i to za vrijeme blagdana i godišnjih odmora, izuzev Uskrsa kada nikada ne bi dolazio u Hrvatsku, već bi to vrijeme ostavljao za rad u Njemačkoj. Istaknuo je kako je imao ozbiljan posao u njemačkoj firmi gdje je obavljao funkciju kranista i bagerista, te da nije mogao raditi i piti svo ovo vrijeme koje je živio i boravio u [adresa], stoga da su neistiniti navodi njegove supruge da je sklon prekomjernoj konzumaciji alkohola.

5.2. Poslije godišnjeg odmora u rujnu 2024. otišao je u Berlin i odjavio je broj IBAN računa, adresu, mjesečnu kartu, obzirom da je dobio ugovor za rad u Švicarskoj u firmi "Tempo x", pojašnjavajući da je položio probni rad i da je dogovor bio da od Nove godine 2025. nastavi sa tim poslom, dok mu je preko branitelja poznato da ga u Švicarskoj čekaju da tamo nastavi s radom.

5.3. Inače, svi problemi između njega i supruge krenuli su od DI i ŽI i od njihove ljubomore, točnije činjenice da je on svome sinu priuštio skuter, te mu je isfinancirao polaganje vozačkog ispita, a što je njima očito zasmetalo jer nisu htjeli da njegov sin ima ove mogućnosti. DI i njezin suprug inače su abnormalno ljubomorne osobe i u sve se petljaju. U odnosu na inkriminirani događaj od 14. studenoga 2024., istaknuo je da je toga dana zajedno sa sinom i suprugom sjedio kod kuće. Predložio je supruzi da odu na piće u kafić "Arduba" koji se nalazio u blizini stana u kojem su tada živjeli, a supruga mu je kazala da će ona ostati kod kuće. On je sa sinom otišao u spomenuti kafić. Sjedili su zajedno za visećim stolom, popili su dva/tri pića, pričali su samo o motoru/skuteru, nakon jedno pola sata došla je i njegova supruga za njihov stol te im je kazala "da je došla od kuće" kako bi ih vidjela. Ponudio joj piće, a ona je naručila sebi čaj. Počela je negodovati u vezi skutera, uvrijedila se i izašla vani. Kada se sa sinom vratio u stan nakon ovog druženja u kafiću "Arduba", supruga nije bila u stanu, a on je kasnije saznao da je prije nego što je došla u kafić bila u šetnji sa DI, iako je njemu i sinu tada kazala "kako je došla od kuće". Kada ju je sin upitao zašto nije ostala s njima tada, kazala je: "Žao mi je, ne znam što mi je bilo, ne znam što mi se dogodilo, ispričavam se".

5.4. Inkriminiranog dana 29. studenog 2024. sa suprugom je bio u stanu, on je popio kavu, a supruga je otišla na posao. On je svo to vrijeme bio i dalje u kući. Supruga se vratila s posla. Upitao ju je što će ručati, kazala mu je da je planirala napraviti "bolonjeze", ali da je zaboravila kupiti "pelatu", zbog čega joj je predložio da odu u trgovinu "Plodine" po nabavku "pelate". C je izjavio da je supruga ušla u ovu trgovinu, a on je sjeo u kafić "Roko" koji se nalazi u sklopu "Plodina". Supruga je otišla kući kako bi skuhala ručak, dok je on ostao sjediti u ovom kafiću. U međuvremenu je u nekoliko navrata nazvao suprugu i upitao je hoće li kupiti bakalar ili neku drugu potrepštinu, a ona je rekla da je ručak gotov i došla je po njega. Vozili su se u autu put kuće, kada ju je u vožnju upitao: "Što se s tobom događa, zašto si takva, zašto ti smeta što sam mu kupio skuter, u zadnje vrijeme si skroz nervozna, izgleda da te klimaks uhvatio". Tada je njegova supruga u jednom trenutku naglo zakočila auto i upalila je sva četiri žmigavca, a on joj je kazao: "Što to radiš, jesi li normalna" otvorio je vrata te je samo izašao iz auta. Istaknuo je da se njegova supruga ove prigode nije nigdje udarila. Pješice je krenuo doma te je otišao u stari stan, a suprugu je samo nazvao i upitao gdje se nalazi ključ od istog. Izjavio je da ima mogućnost da u Hrvatskoj živi na različitim adresama, odnosno u odvojenom kućanstvu od supruge, a po povratku iz inozemstva nakon što ostvari njemačku mirovinu, prioritet mu je živjeti u [adresa]. Inače, ima raznih zdravstvenih problema.

6. Prije nego što je sud utvrdio završetak dokaznog postupka, stranke su navele kako nemaju primjedbi na tijek dokaznog postupka niti drugih dokaznih prijedloga.

7. Po provedenom dokaznom postupku sud je, analizirajući svaki dokaz zasebno te ga dovodeći u vezu s drugim dokazima, cijeneći dokaze metodom slobodne ocjene dokaza, utvrdio da je okrivljenik počinio dva kaznena djela u stjecaju, i to jedno kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i jedno kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 2. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11, na način kako je to činjenično i pravno opisano te označeno u izreci ove presude.

8. S obzirom da je okrivljenik negirao počinjenje utuženih kaznenih djela, kao sporno u postupku valjalo je raspraviti i utvrditi je li on u naprijed navedenom razdoblju svojim ponašanjem ostvario bitna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji u vremenskom periodu od srpnja 2022. do 29. studenoga 2024. te kaznenog djela prijetnje 29. studenoga 2024. na štetu supruge CI.

9. Iz navoda obrane okrivljenika proizlazi da isti u potpunosti osporava da bi na bilo koji način verbalno i fizički zlostavljao svoju suprugu CI te da bi istoj prijetio smrću.

9.1. Takva okrivljenikova obrana dijametralno je suprotna navodima iz iskaza oštećenice žrtve CI.

10. Ispitana u svojstvu svjedoka na dokaznom ročištu pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu u predmetu Kir-1918/2024 od 12. prosinca 2024. (listovi 87-90 spisa) oštećenica-žrtva CI izjavila je da ju je okrivljenik u periodu od 2022. verbalno zlostavljao, a da su od 2024. počela i fizička zlostavljanja. Okrivljeniku je prigovarala njegov alkoholizam, a on bi je uvjeravao da ne pije i tako bi počeli sukobi. Najviše ju je povrijedilo to što bi je suprug često znao pozivati da ide s njim u kafić na piće, a ona je to uglavnom odbijala. Tada bi joj okrivljenik govorio da ga mora slušati i bila je prisiljena više puta s njim odlaziti u kafić. Znao joj je govoriti da nije normalna, da je luda i slično. To bi govorio i radio u alkoholiziranom stanju. Nikakvih drugih poniženja osim toga u tom periodu nije bilo. Nije istina da bi joj u periodu prije 2024. govorio da joj jebe majku poremećenu, niti je istina da bi ju udario šakom u glavu ili vukao za kosu. Međutim, tijekom 2024. godine dogodila su se dva incidenta. Dana 14. studenoga 2024. je došla u kafić u Gradcu, a okrivljenik je bio sretan što je došla, pitao je što će popiti, ona je naručila čaj te ju je okrivljenik cijelo vrijeme grlio i ljubio. U međuvremenu je u kafić došao i njihov sin ZI. Suprug je inzistirao da ona popije vino, te je konobar donio cijelu bocu vina. Ona je odbila piti vino, te ju je okrivljenik u jednom trenutku snažno udario šakom u lijevu stranu čela, a sve na očigled sina, konobara i još nekoliko gostiju iz kafića. Odmah se pokupila i odjurila kući. Bila je sva uplašena, pod velikim stresom, te joj je to bila velika trauma i šok, cijelu noć je držala hladne obloge na čelu, ali se nikome nije požalila na ovo. Dana 29. studenoga 2024. došla je do kafića po okrivljenika, koji ju je pozvao unutra, što je ona odbila. Kad je okrivljenik došao, krenuli su vozilom prema Gradcu. Ona je upravljala vozilom, a VI je sjedio na mjestu suvozača. Govorio joj je da nema pojma što se s njom u životu događa, da je bio u kafiću gdje je bilo 18 žena i 6 muškaraca, da ona nije normalna i pitao je zašto ne izlazi vani, te rekao da ubuduće mora izlaziti s njim u kafić. Bio je jako pijan i ona nije mogla procijeniti do kojeg sve stupnja njegova agresivnost može ići, jer ona samo mora šutjeti, dok je on u takvom stanju. Govorio joj je da nije normalna, da je luda, da ne zna što se s njom događa. U jednom trenutku, dok je ona vozila, VI ju je najprije uhvatio za kosu i počupao, te je šakom udario u potiljak nekoliko puta, dva ili tri puta. Uslijed toga je ona izgubila kontrolu nad upravljanjem vozilom, tako da je vozilo na cesti išlo lijevo – desno te je molila okrivljenika da prestane. Srećom iz suprotnog pravca nisu nailazila druga vozila. Cijelo vrijeme joj je prijetio vičući da će je ubiti i polomiti, da ga nije briga da opet leži u muriji. Nekako je uspjela zaustaviti vozilo, te su ostali s vozilom na cesti. Ove prijetnje joj je okrivljenik upućivao u vozilu. Ponovno ju je išao udariti, ali je ona podigla desnu ruku da bi se zaštitila, a isto tako i njegovu ruku. Okrivljenik je konačno izašao iz automobila, a da to nije učinio, ne zna bi li više bila živa ili bi autom uletjeli u provaliju ili bi dobila kakav udarac od njega koji ne bi preživjela. Ovaj događaj je doživjela kao izuzetno veliku traumu i šok, bila je danima uplašena te je zbog toga podnijela kaznenu prijavu. I danas je u istom stanju, sva preplašena i pod stresom, zbog čega je i na bolovanju. Događaji iz 2022. i 2023. bi se odvijali možda dva puta tjedno.

10.1. Žrtva CI (list 266-267 spisa) je na raspravi svjedočila na način da je ustrajala u svim navodima iz svog iskaza s dokaznog ročišta. Ista je, nadalje, u svom iskazu navela da više nije zainteresirana za kazneni progon protiv okrivljenika. Izjavila je da je od podnošenja kaznene prijave prošlo već nekoliko mjeseci i u međuvremenu su njezini osjećaji proradili, pojašnjavajući da u vrijeme kada je u PP podnijela kaznenu prijavu nije razmišljala o nikakvim posljedicama, već je tada bila vođena isključivo svojom nesigurnošću i strahom. Kako je vrijeme odmicalo, ujedno je osjećala, a i sada djelomično osjeća, vlastitu krivicu zbog toga što je otac njezine djece u zatvoru, ovo tim više jer ne želi nikome biti uzrok oduzimanja slobode. Inače, samo želi da okrivljenik neko vrijeme bude udaljen od nje, i da se ostavi alkohola, ističući da okrivljenik nikada ništa loše nije napravio u trijeznom stanju te da je njegov isključivi problem konzumacija alkohola. Dalje je izjavila sa se ne bi bojala da se okrivljenik vrati u stan u kojem i ona boravi u situaciji kada je okrivljenik u trijeznom stanju, međutim, misli da je za njih dvoje najbolje da se jedan dugi period razdvoje.

11. Ocjenjujući dokaznu snagu i vjerodostojnost iskaza oštećenice-žrtve CI sud smatra da ista vrlo uvjerljivo iskazuje o opisanom psihičkom i fizičkom zlostavljanju te upućenoj prijetnji od strane okrivljenika inkriminiranog dana, vrlo je detaljna u svom iskazivanju, te čitav njen iskaz odiše životnošću i autentičnošću, a ista nema razloga lažno teretiti okrivljenika, štoviše, ispitana na raspravi je izrijekom navela da nije zainteresirana na njegov kazneni progon, pa sud njen iskaz ocjenjuje istinitim i uvjerljivim, dok je obranu okrivljenika sud ocijenio nevjerodostojnom i usmjerenom isključivo izbjegavanju svoje kaznene odgovornosti.

11.1. Nastavno, iskaz žrtve CI u bitnom potvrđuje svjedokinja SI, čiji iskaz s dokaznog ročišta je pročitan na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t. 4. ZKP/08. U tom iskazu svjedokinja MI (listovi 83-84 spisa), kći okrivljenika i žrtve, koja živi u [adresa], je navela da se sjeća događaja na Božić 2022. kada se otac posvađao s njom i majkom. I jednoj i drugoj je izgovarao veoma ružne riječi, a njoj (svjedokinji) je rekao da je za tri godine vidi negdje obješenu, da će sama sebe likvidirati, da je za njega mrtva i da se može ubiti, a da je on više nikada neće financirati. Majci je govorio da je ona smeće i da ona cijelu obitelj okreće protiv njega, da je ona ta osoba koja razara obitelj. Također se sjetila i božićnih blagdana 2023. kad se dogodila ista kazna i isto vrijeđanje kao i godinu ranije, s tim da je ovu godinu bilo blaže nego ranije. Nekih drugih događaja kojim bi ona prisustvovala nije bilo. U vrijeme dok je bila u Nizozemskoj, 18. studenog 2024. nazvala ju je majka na telefon te joj rekla da ju je otac udario u jednom kafiću, a samo iz razloga što ona nije htjela u kafiću zajedno s njim piti alkohol. Otac da je rekao konobaru da donese bocu vina, a ona da je rekla da ona vino neće piti. Oca da je to naljutilo, da joj je počeo govoriti da kako se to ponaša, da on ne zna što joj je i odjednom da ju je nešto udarilo u glavu i zacrnilo joj se u očima. Rekla joj je da je dobila više udaraca i da su udarci bili u potiljak. Da je otišla kući, na glavi da je dobila veliku čvorugu i da je stavljala hladne obloge, da je slikala tu povredu, ali da se dobro ne vidi na slici, te da taj događaj nije nikome prijavljivala iako je sva bila u šoku i strahu. Sljedeći događaj kad je otac fizički napao majku je bio 29. studenog 2024., a o tome joj je poznato jer ju je majka te večeri oko ponoći nazvala i rekla da ju je otac udario tijekom vožnje. Rekla joj je da je tog poslijepodneva otac otišao u jedan kafić u Zaostrogu, da ga je odvezla majka i da joj je kazao da se navečer vrati po njega da će je zvati. Nakon što ju je nazvao da je majka otišla automobilom iz Gradca u Zaostrog po oca, a kad su se vraćali u vozilu da je otac majci svašta govorio, da ne zna što se s njom događa, da je ona totalno luda i nenormalna i da se potpuno promijenila. Kad su skrenuli ulicom prema Gradcu da je otac na nju nasrnuo dok je vozila, stao čupati za kosu i udarati po glavi te da je bila sva u strahu i izgubila kontrolu nad upravljačem te je jedva uspjela nekako zaustaviti vozilo. Rekla joj je da je otac bio sav bijesan i da joj je prijetio smrću. Kad je zaustavila automobil da joj je otac rekao da bi joj sad svašta napravio, ali da je ipak izašao iz automobila, a ona je otišla vozilom prema kući, te ga je prijavila policiji. Nakon toga da je odvedena na hitnu pomoć. Majka joj je rekla da je bila sva uplašena i da se bojala za svoju sigurnost, a otac da joj je slao poruke da će joj razvaliti vrata od stana. Inače, uobičajeno je ponašanje oca da njih članove obitelji poziva da idu na piće.

12. Nadalje, svjedokinja NI je u svom iskazu na raspravi (list 296 spisa) navela da ne želi svjedočiti te da smatra da je sve rekla što je imala reći prilikom svog ispitivanja na dokaznom ročištu pred sucem istrage u Županijskom sudu u Splitu zbog čega je na raspravi pročitan njen iskaz s dokaznog ročišta pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu u predmetu Kir-1918/24 od 12. prosinca 2024. U navedenom iskazu ista je izjavila da nije svjedočila fizičkom nasilju od strane njenog oca prema majci. Majka joj je govorila da otac ima ispade agresivnosti prema njoj. U studenom 2024. ju je majka nazvala na telefon i požalila se na očevo ponašanje, te joj je rekla da ju je dva puta udario. Zapravo majka je nije nazvala već joj je napisala poruku da ju je otac dva puta udario i to u kafiću, a drugi put u vozilu. U odnosu na drugi događaj kad ju je otac udario, da su bili zajedno u vozilu i tada ju je majka nazvala i detaljno joj ispričala što se dogodilo. Navela je da su se vraćali vozilom i Zaostroga u Gradac te da je majka upravljala vozilom, a da je otac vikao na majku govoreći da je luda, da nije normalna, da ne zna što joj je, zašto ga ne sluša jer da to mora, a za vrijeme vožnje da ju je uhvatio za kosu i počeo čupati te ju je potom tri puta šakom udario u potiljak uslijed čega je ona izgubila kontrolu nad vozilom, te se na jedvite jade sabrala i zaustavila vozilo. Otac da se i dalje derao na nju, te ju je ponovno pokušao udariti, ali da je ipak izašao iz vozila te je nije udario, a ona da je vozilom pobjegla kući. Majka joj je spominjala da se oca izuzetno boji, a posebno kad izađe vani da bi joj mogao napraviti neko zlo. Njen otac nažalost puno pije, sklon je alkoholu, a da ne pije misli da se ovakve stvari ne bi nikada događale.

13. Svjedokinje MI i NI suglasno iskazuju o okolnostima inkriminiranih događaja koje su im poznate te sud njihove iskaze cijeni vjerodostojnim i uvjerljivim jer su međusobno podudarni u odnosu na odlučne činjenice i nadopunjuju se.

14. Svjedok ZI, sin okrivljenika i oštećenice-žrtve, je ispitan na raspravi ( 297-298 spisa) u svom svjedočkom iskazu izjavio da nikada nije bio svjedok incidentnih situacija između oca i majke, pa tako ni u inkriminiranom razdoblju. Pojasnio je da živi sa majkom, a otac periodično živi sa njima, obzirom da je isti boravio i radio u Njemačkoj. Za svoga oca ima samo riječi hvale, a otac da je cijeli život brinuo o njemu te da njemu nikada ništa nije nedostajalo. Istaknuo je da je njegov otac cijeli život i prema drugim članovima obitelji, dakle, i njegovim sestrama te majkom, bio jako dobar, te ih financira. Inače, on samo želi da mu otac što prije izađe iz istražnog zatvora jer ga čega posao u Švicarskoj, a čeka ga i vozilo od firme koje se trenutno nalazi u Gradcu. Izjavio je da je inkriminiranog dana bio u društvu majke i oca u "Caffe baru Arduba" ali nije vidio da bi okrivljenik udario njegovu majku. Inače, okrivljenik da se svo to vrijeme dok je on bio s njima u društvu ponašao normalno te da je sve bilo u redu.

14.1. Iskazu svjedoka UI sud ne poklanja vjeru jer je njegov iskaz neuvjerljiv, proturječan i suprotan iskazu oštećenice-žrtve ĐI te svjedokinja MI i NI. Naime, imenovani svjedok svojim iskazom očito želi pomoći svome ocu, što je uvažavajući odnose bliskosti dijelom i očekivano, međutim, isti je vidno uznemireno i uplašeno iskazivao o okolnostima inkriminiranog događaja te je u svom kazivanju bio i proturječan kada je upitan da li ga je itko kontaktirao u svezi predmetnog kaznenog postupka, izjavio da jest, dok je na daljnji upit tko ga je kontaktirao, izjavio da ga nitko nije kontaktirao. Stoga sud iskazu imenovanog svjedoka nije poklonio vjeru.

15. Nadalje, na raspravi ispitani svjedok PIS (listovi 306-307 spisa) izjavio je da poznaje okrivljenika i okrivljenikovu suprugu, obzirom da su svi troje iz istog mjesta. Inkriminiranog dana, misli da se radilo o mjesecu studenom ili prosincu, mijenjao je u kafiću svoga prijatelja ŠI koji radi u kafiću „Arduba“ i koji ga je zamolio da ga zamijeni jedan dan kao konobar. Tog dana dok je odrađivao smjenu umjesto svoga prijatelja, u kafiću su bili okrivljenik i njegova supruga-oštećena, a u njihovom društvu bio je i njihov sin. Inače, okrivljenik je toga dana bio u društvu svoga sina, možda par sati, dok misli da nisu bili u društvu skupa cijelu noć. Raspoloženje za stolom za kojim su sjedili okrivljenik i oštećena kritične prigode da je bilo veselo.

15.1. U njegovoj nazočnosti predmetnog dana nije bilo nikakvih incidentnih situacija između okrivljenika i oštećene, niti mu je poznato išta o njihovom osobnom odnosu, niti ga to zanima, jer se ne miješa u tuđe živote. Ponovio je da on kritičnog dana nije primijetio nikakve incidentne situacije od strane okrivljenika, a niti je to vidio ni ovih drugih prigoda kada bi bio u kafiću, odnosno da nikada nije primijetio nikakvu incidentnu situaciju između okrivljenika i njegove supruge, oštećene, ističući da nije ni obraćao pozornost na okrivljenika. Poznato mu je da bi okrivljenik znao počastiti prijatelje i poznanike koji bi se našli u ovom kafiću, a nije mu poznato da li je okrivljenik ikada ikog prisiljavao da pije piće po njegovoj želi, a protiv volje druge strane.

15.2. Inače, kafić "Arduba" ima više prostorija, točnije jednu prostoriju unutra, te drugu prostoriju, točnije, ostavu koja se nalazi iza šanka desno. Oštećenica je po njegovom sjećanju kratko vremenski provela u kafiću kritične prigode, s tim da je njegovo bivanje u kafiću "Arduba" u odnosu na izbivanje iz kafića u puno većem omjeru, a koje izbivanje može opisati kao "trzajno izbivanje". U bitnome je izjavio da on nije svo vrijeme bio u istoj prostoriji u kojoj su se nalazili okrivljeni i oštećena, pojašnjavajući da je izašao jesti i da je još par puta izašao, a ne može se sjetiti koliko je ovo sve skupa vremenski trajalo. Misli da je u kafiću osim okrivljenika, njegovog sina i oštećene bio još koji gost, možda dva, zna da je bilo malo ljudi, ali ne može se sjetiti tko je još bio u kafiću od gostiju.

16. Naime, svjedok Ć je životno i okolnosno iskazivao o okolnostima inkriminiranog događaja koje su mu poznate, međutim, iako je imenovani svjedok, bio nazočan kritičnog dana u kafiću, kako i sam navodi u svom iskazu, nije obraćao pažnju na ponašanje gostiju u kafiću, te je u više navrata kratko izbivao iz kafića, stoga takav iskaz s obzirom na okolnosti o kojima je svjedok govorio, nije bio relevantan za utvrđenje činjeničnog stanja, osim na okolnost da su okrivljenik i oštećenica-žrtva inkriminirane prigode bili u kafiću "Arduba" u društvu svoga sina. Stoga iskaz svjedoka Ć nije bio od odlučnog značaja za ovaj postupak te sud nije temeljio odluku na iskazu imenovanog svjedoka.

17. Pregledom zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu od 29. studenoga 2024. (list 27 spisa) razvidno je da je kod okrivljenika kritičnog dana utvrđena koncentracija alkohola 1,32 g/kg.

18. Dakle, analizirajući i dovodeći u međusobnu vezu naprijed navedene dokaze te ih ujedno dovodeći u vezu s okrivljenikovom obranom valja naglasiti da je sud, kako je to prethodno obrazloženo, u cijelosti poklonio vjeru iskazu oštećenice-žrtve CI, ocijenivši njen iskaz vjerodostojnim, detaljnim, potresnim i izuzetno uvjerljivim, pri čemu valja naglasiti da sud ne nalazi razuman razlog zbog kojeg bi žrtva CI lažno teretila okrivljenika u okolnostima kada u svom iskazu navodi da uopće nije zainteresirana za njegov kazneni progon.

19. Stoga je sud na temelju iskaza naprijed navedene žrtve CI, a koji je u odnosu na pojedine odlučne činjenice potkrijepljen iskazom svjedokinje MI koja je osobno svjedočila verbalnom zlostavljanju od strane oca prema majci u vrijeme božićnih blagdana tijekom 2022. i 2023., na nedvojben način utvrdio da je okrivljenik u inkriminiranom vremenskom razdoblju od srpnja 2022. do 29. studenog 2024. počinio kazneno djelo nasilja u obitelji i prijetnju na štetu svoje supruge CI, kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci presude.

20. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela – KZ/11, koji propis se naknadno nije mijenjao.

21. U odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji treba napomenuti da se radi o kaznenom djelu koje ima blanketnu odnosno upućujuću dispoziciju odnosno koja se poziva na propise o zaštiti od nasilja u obitelji, a u konkretnom slučaju se radi o tempore criminis važećem Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine“ br. 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22).

Čl. 10. spomenutog Zakona nasilje u obitelji je definirano kao

1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

22. U postupku je utvrđeno da je okrivljenik u konkretnom slučaju teško prekršio upravo citirani čl. 10. toč. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, jer je nad žrtvom CI prakticirao psihičko i tjelesno nasilje na način kako je to opisano u činjeničnom opisu izreke ove presude, čime je kod iste izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo ju u ponižavajući položaj, a takvim svojim ponašanjem nije počinio neko drugo teže kazneno djelo.

23. Također je u postupku dokazano da je okrivljenik VI počinio i kazneno djelo prijetnje na štetu svoje supruge, oštećenice-žrtve CI.

23.1. Nastavno, u postupku je analizom prethodno iznesenih dokaza utvrđeno da je okrivljenik 29. studenoga 2024. u stjecaju počinio na štetu svoje supruge CI kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11. Naime, u postupku je dokazano da je okrivljenik 29. studenoga 2024., iza 18,00 sati, dok ga je supruga CI vozila u osobnom vozilu na relaciji Zaostrog - Gradac, istoj govorio da nije normalna, da je luda, da ubuduće mora s njim izlaziti u kafić, uhvatio je za kosu i počupao te je najmanje dva puta udario šakom u potiljak, zbog čega je ona izgubila kontrolu nad vozilom, te joj govorio da će je ubiti i polomiti, da ga nije briga da opet leži u muriji, te je pokušao ponovno udariti rukom, ali u tome nije uspio, jer je ona podigavši svoju ruku da se zaštiti, podigla i njegovu.

24. Kazneno djelo prijetnje čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, a kvalificirani oblik tog kaznenog djela predstavlja kada zlo kojem se prijeti predstavlja usmrćenje. Ključno je da su riječi koje imaju karakter ozbiljne prijetnje zlom objektivno prikladne da kod oštećenika izazovu osjećaj straha i uznemirenosti, što se procjenjuje s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja.

24.1. Prema čl. 87. st. 9. KZ/11 bliske osobe su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

24.2. Prema čl. 87. st. 8. KZ/11 članovi obitelji su bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

24.3. Za počinjenje kaznenog djela prijetnje nije odlučno je li počinitelj upućujući drugome prijetnju ozbiljno mislio, već je bitno da je prijetnja takva da je s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja objektivno prikladna da kod osobe kojoj je upućena izazove strah, uznemirenost, nesigurnost ili osobnu ugroženost. Ujedno je bitno napomenuti da su elementi kaznenog djela prijetnje ostvareni već samim upućivanjem ozbiljne prijetnje drugoj osobi, budući da se radi o kaznenom djelu apstraktnog ugrožavanja tako da nije potrebno da je tom ozbiljnom prijetnjom kod oštećenika ujedno stvoren osjećaj straha i osobne nesigurnosti.

24.4. Prema ocjeni ovog suda okrivljenikove riječi upućene supruzi da će je ubiti i polomiti, da ga nije briga da opet leži u muriji, a koje je izgovorio dok je oštećena-žrtva upravljala vozilom, u oklonostima kada ju je prethodno uhvatio za kosu i počupao te je najmanje dva puta udario šakom u potiljak, zbog čega je ona izgubila kontrolu nad vozilom, te imajući u vidu da je isti već i prije iskazivao psihičko i fizičko nasilje prema supruzi nedvojbeno su bile objektivno prikladne da kod iste izazovu strah, uznemirenost odnosno osobnu ugroženost.

24.5. Stoga je u postupku dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 spram svoje supruge koja kao član obitelji predstavlja blisku osobu u smislu čl. 87. st. 9. KZ/11.

25. Naime, s obzirom da je nasilje u obitelji između ostalog definirano i kao psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, u konkretnom slučaju radi se o realnom stjecaju između kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 i kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179. a. KZ/11 na štetu iste žrtve, pri čemu valja cijeniti je li cjelokupno nepravo iscrpljeno samo u kaznenom djelu nasilja u obitelji te predstavlja li počinjenje tog drugog djela neznatnu kriminalnu količinu u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji ili predstavlja novi oblik napada na zaštićeno dobro i stvara novu kriminalnu količinu. Nastavno, u konkretnom slučaju okrivljenikovo inkriminirano ponašanje na dan 29. studenoga 2024. spram žrtve supruge osim što su njime ostvarena sva zakonska obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji predstavlja ujedno i napad na još jedno zaštićeno dobro (osobna sloboda) te je okrivljenik uputivši žrtvi inkriminirane riječi stvorio novu kriminalnu količinu.

26. Prema ocjeni ovog suda okrivljenik je biće kaznenih djela nasilja u obitelji i prijetnje ostvario s izravnom namjerom budući da je bio svjestan svih obilježja tih kaznenih djela i htio je njihovo ostvarenje, a ujedno je, kao odrasla poslovno sposobna osoba bio svjestan protupravnosti svojih djela.

27. Što se tiče ubrojivosti okrivljenika tempore criminis sud je na tu okolnost izveo dokaz psihijatrijskim vještačenjem.

27.1. Iz pisanog i usmenog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Željka Ključevića (listovi 95-97, 265 spisa), a kojem vještvu sud u cijelosti poklanja vjeru kao stručnom, argumentiranom i sačinjenom lege artis, proizlazi da okrivljenik VI ne boluje od duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti i nedovoljnog duševnog razvitka. Njegovo intelektualno funkcioniranje da se odvija u granicama prosječnih mogućnosti, bez odstupanja u smislu eventualnog organskog oštećenja psihičkih funkcija. Vještak je naveo da se nalazi objektivnih pokazatelja da je okrivljenik na dan 29. studenoga 2024. bio pod odlučujućim utjecajem alkohola u smislu štetne uporabe za zdravlje, te je mogućnost shvaćanja značenja postupaka i upravljanja njima u takvom stanju bila smanjena, odnosno da je okrivljenik bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno. U odnosu na prethodno razdoblje, vještak je naveo da nema podataka o unosu alkohola u tom razdoblju, osim heteroanamnestičkih, ali zbog afirmativnog stava okrivljenika prema konzumaciji alkohola, postoji vjerojatnost visoke razine mogućnosti da je bio pod odlučujućim djelovanjem alkohola te je iz tih razloga bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno. U skladu s navedenim, vještak smatra da postoji opasnost od ponavljanja istovjetnih djela te predlaže provođenje psihosocijalnog tretmana.

28. Dakle, iz naprijed navedenog psihijatrijskog vještačenja nedvojbeno proizlazi da je tempore criminis okrivljenik bio ubrojiv.

29. Nakon što je utvrđeno da je okrivljenik počinio kaznena djela za koja je proglašen krivim, valjalo je odlučiti o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije te izreći upravo onu koja će biti primjerena svim okolnostima počinjenih kaznenih djela, stupnju ugroze zaštićenog društvenog dobra, interesima oštećenika te kojom će se ujedno ostvariti svrha iz čl. 41. KZ/11.

29.1. Kod odmjeravanja vrste i visine sankcije, sud je okrivljeniku cijenio sve okolnosti koje bi mogle imati utjecaja na pravilan izbor iste, pa mu je kao olakotne okolnosti cijenio nezainteresiranost žrtve za njegov kazneni progon te smanjenu ubrojivost u vrijeme počinjenja kaznenih djela. Nasuprot tome, sud je okrivljeniku kao otegotnom cijenio upornost u počinjenju predmetnih kaznenih djela te raniju višestruku kaznenu osuđivanost (list 111-112 spisa) zbog istovrsnih i drugih kaznenih djela, i to presudom Općinskog suda u Splitu br. K-1049/09 od 27. veljače 2009. (pravomoćna 27. ožujka 2009.) zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 129. st. 2. KZ/97 na kaznu zatvora u trajanju od 3 mjeseca, uvjetno na 1 godinu, presudom suda u Antwerpenu (Kraljevina Belgija) br. 11/776 od 8. veljače 2011. (pravomoćna 8. veljače 2011.) zbog kaznenog djela krađe iz čl. 461-467. SWB na kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci, uvjetno na 5 godina, presudom suda u Antwerpenu (Kraljevina Belgija) br. 11/776 od 8. veljače 2011. (pravomoćna 9. ožujka 2011.) zbog kaznenog djela pranja imovinske koristi stečene kaznenim djelom iz čl. 505. i kaznenog djela krađe po nezakonitom ulasku u tuđi posjed iz čl. 463. i čl. 467. na djelomičnu uvjetnu osudu (bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od 10 mjeseci i uvjetna kazna zatvora u trajanju od 7 mjeseci), presudom Općinskog suda u Splitu br. IK-135/06 od 5. siječnja 2011. (pravomoćna 3. svibnja 2011.) zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz čl. 99. st. 1. KZ/97 na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci, uvjetno na 2 godine, presudom Županijskog suda u Bjelovaru br. Kv-5/11 od 9. veljače 2011. (pravomoćna 26. svibnja 2011.) zbog kaznenog djela silovanja iz čl. 188. st. 1. KZ/97 i kaznenog djela prisile na spolni odnošaj iz čl. 190. KZ/97 na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 4 godine i 6 mjeseci te presudom Općinskog suda u Splitu br. K-1239/12 od 24. svibnja 2016. (pravomoćna 18. srpnja 2016.) zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 129. st. 2. KZ/97 na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, uvjetno na 2 godine.

29.2. Pri tome je ovaj sud okrivljeniku utvrdio pojedinačne kazne zatvora i to zbog kaznenog djela nasilja u obitelji, temeljem članka 179. a KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine te zbog kaznenog djela prijetnje, temeljem članka 139. st. 3. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, a potom je okrivljenika ĆI, temeljem članka 139. stavak 3. KZ/11, u svezi s člankom 51. KZ/11, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 mjeseci.

29.3. Prema ocjeni ovog suda, navedena sankcija se ukazuje primjerenom težini počinjenih kaznenih djela i ličnosti okrivljenika te je na tragu proklamiranog načela individualizacije u kažnjavanju te će se njenim izricanjem postići sve one svrhe kažnjavanja koje su predviđene u čl. 41. KZ/11, a posebno svrha specijalne prevencije, kao i svrha generalne prevencije koja se ogleda u utjecaju ove presude na okrivljenika, ali i na sve druge da ne čine kaznena djela te kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

30. Budući da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. Željka Ključevića proizlazi da je okrivljenik osoba sklona štetnoj uporabi alkohola za zdravlje i da zbog toga postoji opasnost za počinjenje istovjetnih kaznenih djela, a imajući u vidu da je okrivljenik počinio kaznena djela s obilježjem nasilja, to je sud okrivljeniku na temelju čl. 70. KZ/11 izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, koja mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

30.1. Pri tome, posebno cijeneći stav oštećenice koja nije zainteresirana za kazneni progon protiv okrivljenika te činjenicu da okrivljenik samo povremeno dolazi u Republiku Hrvatsku, ovaj sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju nisu ostvareni uvjeti za izricanje predložene sigurnosne mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva iz čl. 74. KZ/11, zbog čega okrivljeniku nije izrečena ta sigurnosna mjera.

31. Kako je okrivljenik određeno vrijeme proveo u istražnom zatvoru, tako će mu se na temelju članka 54. KZ/11 vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 29. studenoga 2024. do 25. travnja 2025. uračunati u prethodno izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora.

32. Tijekom ovog postupka nastali su troškovi koji se odnose na troškove sudsko- psihijatrijskog vještačenja, koji se naplaćuju sukladno odredbama iz članka 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08, a koji ukupno iznose 409,5 EUR.

32.1. Prema članku 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 troškovi postupka predstavljaju i paušalnu svotu, a koja se odmjerava zavisno o složenosti postupka i osobnim prilikama okrivljenika. U konkretnom slučaju ovaj sud je paušalnu svotu odmjerio u iznosu od 600,00 EUR. Budući da je okrivljenik proglašen krivim i ima primanja, to je po članku 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 odlučeno da naknadi troškove kaznenog postupka, koji ukupno iznose 1.009,5 EUR (tisućudeveteuraipetcenti) od čega iznos od 409,5 EUR-a predstavlja trošak sudsko-psihijatrijskog vještačenja, dok iznos od 600,00 EUR-a predstavlja paušalnu svotu, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

U Splitu, 25. travnja 2025.

SUDAC:

Ivana Peronja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

- okrivljeniku (ĆI)

- branitelju okrivljenika (Vjeranu Paiću, odvjetniku u Šibeniku)

- ODO-u Split,

- oštećeniku-žrtvi (CI, [adresa], po pravomoćnosti),

- u spis.