Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj R1 Ob-1170/2024-27

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Kolindi Kolar kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Trešnjevka iz Zagreba, Lipovečka 1, OIB:52966791065 protiv protustranaka HN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa posebna skrbnica RN, diplomirana pravnica, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Oreškovićeva 25 i ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] uz sudjelovanje maloljetnog djeteta NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa posebna skrbnica VN, diplomirana pravnica, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Oreškovićeva 25, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, 25. travnja 2025.

    r i j e š i o  j e

    I./ Roditelji HN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ON, OIB: [osobni identifikacijski broj] lišavaju se prava na roditeljsku skrb u odnosu na maloljetno dijete NN, OIB: [osobni identifikacijski broj].

    Obrazloženje

    1. Predlagatelj je 13. svibnja 2024. podnio prijedlog u kojem je naveo da su protustranke roditelji dvoje djece, EN rođenog **.**.2021. i NN rođenog **.**.2023. Maloljetnog EN dobili su za vrijeme trajanja bračne zajednice. Njihov brak je razveden 8. rujna 2022. godine. U odnosu na maloljetnog NN ON je upisan kao otac presumpcijom bračnog očinstva. Predlagatelj u prijedlogu navodi kako je roditeljima oduzeto pravo na stanovanje s maloljetnim NN i dijete je povjereno na svakodnevnu skrb u udomiteljskoj obitelji UN gdje se i dalje nalazi. S obzirom na to da niti jedan od roditelja nije pokazivao interes za preuzimanje brige o djetetu niti je nastojao ostvarivati osobne odnose s djetetom te za vrijeme trajanja mjere oduzimanja prava na stanovanje nije došlo do pomaka u odnosu na roditelje u smislu preuzimanja adekvatne skrbi za dijete predlagatelj smatra da su stečeni uvjeti da se roditelji liše prava na roditeljsku skrb što predlaže ovim prijedlogom.

    2. Tijekom trajanja postupka majka je nedostupna sudu, a kao osobi nepoznatog boravišta imenovala joj je posebna skrbnica RN koja se protivi prijedlogu.

    3. II. protustranka, otac djeteta je u svom odgovoru na prijedlog (list 76 spisa) naveo kako je u međuvremenu podnio tužbu radi osporavanja očinstva koji postupak još nije okončan. U tom postupku nitko niti tvrdi niti dokazuje tko bi bio otac djeteta. U odnosu na ovaj prijedlog suglasan je s prijedlogom predlagatelja.

    3.1. Ovdje valja reći kako je II. protustranka otac djeteta s obzirom da je upisan u nadležne matice. Činjenica da je pokrenuo postupak radi osporavanja očinstva koji postupak još nije dovršen ne utječe na rješavanje ove pravne stvari posebno jer nitko ne tvrdi niti dokazuje tko je drugi otac djeteta.

    4. Posebna skrbnica djeteta suglasna je s prijedlogom predlagatelja jer je majka nedostupna i nepoznato je gdje se nalazi. Istaknula je kako je vidljivo da majka nije ostvarivala osobne odnose s djetetom slijedom čega je u najboljem interesu djeteta da se prihvati prijedlog predlagatelja.

    5. Sud nije utvrđivao mišljenje djeteta niti upoznavao dijete s ovim postupkom s obzirom na izrazito nisku kronološku dob djeteta, dijete je rođeno **.**.2023.

    6. Čitanjem mišljenja psihologa Zavoda (list 8 spisa) utvrđeno je da su liste za procjenu razvojnih rizika na strani djeteta i majke pokazale visoku razinu rizika. Maloljetno dijete ima zdravstvene probleme nakon rođenja dok je majka osoba narušenog zdravlja prvenstveno vezano uz psihičke probleme koja se ne liječi uvijek adekvatno i za koju je nadležni psihijatar predložio pokretanja postupka za ispitivanje njezine poslovne sposobnosti. Njezina egzistencija je ugrožena, ne riješenog je stambenog pitanja, nestabilnog stila života, nepouzdana, savjetodavno nedostupna i bez adekvatne socijalne podrške te ne skrbi i ne održava kontakte sa svojom djecom. Protekom vremena nije došlo do pozitivnog pomaka vezano uz postupanje roditelja u odnosu na izvršavanje roditeljske skrbi, niti jedan od roditelja nije pokazao interes za preuzimanje brige o djetetu niti je nastojao ostvariti osobne odnose s djetetom. Listama za procjenu sigurnosti djeteta procijenjeno je da postoji visoka rizina rizika za dijete radi obilježja na strani roditelja te da dijete nije sigurno zbog postojanja prijetnji sigurnosti i zaštitne sposobnosti primarnih skrbnika koje nisu dovoljne ili su neprikladne da zaštite dijete od prijetnji sigurnosti. Sve navedeno ukazuje na nedostatak roditeljskih kapaciteta kod roditelja za preuzimanje brige o djetetu i nemogućnosti roditelja da osiguraju adekvatne uvjete za rast i razvoj djeteta.

    7. Čitanjem izvješća o osobnim i obiteljskim prilikama (list 9 spisa) utvrđeno je da je majka u višegodišnjem tretmanu predlagatelja te je radi tegoba psihičke naravi u više navrata liječenja. Majka je trojice sinova rođenih iz dva razvedena braka. Dvojica starijih sinova žive s očevima. Maloljetni EN živi s ocem MN s time da je i on radi neadekvatne roditeljske skrbi 30. travnja 2021. bio privremeno smješten u Dječji dom Zagreb da bi naposljetku brigu o djetetu preuzeo otac. Prema informacijama s kojima Zavod raspolaže majka ne ostvaruje osobne odnose s djecom. Majka je u razdoblju od 18. ožujka 2022. do 1. listopada 2022., ako osoba neriješenog stambenog pitanja smještena u prihvatilište za beskućnike u Kosnici odakle je zatraženo da joj se pronađe odgovarajući smještaj jer je bila trudna. Od listopada 2022., nakon pregleda u Klinici za ženske bolesti i porode KBC Zagreb majka je zbog pogoršanja psihičkog stanja liječenja u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan odakle je otpuštena 14. prosinca 2022. Majka tada nije imala regulirano niti zdravstveno osiguranje niti prebivalište. U prosincu 2022. majka je trebala biti smještena do poroda u majčinskom domu Dječjeg doma Zagreb gdje je smještena s danom 14. prosinca 2022. Majka je odbijala odlaziti na kontrole trudnoće i na vađenje krvi, a tijekom boravka u majčinskom domu došlo je i do pogoršanja njezinog psihičkog stanja. Majka je rodila 24. siječnja 2023. muško dijete koje je zbog narušenog zdravstvenog stanja prebačeno na Zavod za neonatologiju i neonatlanu intenzivnu medicinu Klinike za pedijatriju KBC Zagreb. U urinu novorođenčeta pronađene su psihoaktivne stvari. Majka je odbila smještaj. Dijete je zaprimljeno na jedinici intenzivnog liječenja zbog obostranog pneumotoraksa i mekonijskog asporacijskog sindroma te je tijekom boravka tamo mehanički ventilirano kroz 6 dana. Dana 10. veljače 2023. predlagatelj je uspostavio telefonski kontakt s majkom koja se nalazila kod prijatelja H. Komunikacija s majkom je bila otežana.

    7.1. Ovaj sud je 13. veljače 2023. dječaka privremeno povjerio na skrb u udomiteljskoj obitelji UN iz [adresa]. Rješenjem ovog suda od 15. svibnja 2023. roditeljima je oduzeto pravo na stanovanje s maloljetnim djetetom i dijete je povjereno na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji. Napominje se kako dječak u razdoblju hospitalizacije nakon rođenja nije imao osobno ime, OIB niti je bio zdravstveno reguliran što je sve u konačnici obavila udomiteljica. Od smještaja djeteta kod udomiteljice majka je nedostupna Zavodu. Također niti jedan od roditelja nikada nije kontaktirao udomiteljicu niti posjetio dijete.

    7.2. Zaključeno je kako je majka osoba neurednog stila života bez jasne perspektive i plana za budućnost sa zdravstvenim problemima koje ne liječi, nedostupna je savjetodavnom radu i bez adekvatne socijalne podrške, nezaposlena, egzistencijalno ugrožena i neriješenog stambenog pitanja.

    8. Lišenje prava na roditeljsku skrb je, sukladno čl. 149. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15.,98/19., 47/20., 49/23. i 156/23.; dalje: ObZ), jedna od mjera koje sud može izreći radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta.

    9. Ta se mjera određuje u posebnom izvanparničnom postupku i opća pretpostavka za određivanje te mjere je utvrđenje suda da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava (čl. 170. ObZ-a). O prijedlogu sud odlučuje rješenjem.

    10. Odredbom čl. 171. ObZ-a je propisano da sud u izvanparničnom postupku može lišiti prava na roditeljsku skrb roditelja ako je, između ostalog, napustio dijete, ako na temelju izvješća Zavoda proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio Zavod ili sud te ako na temelju izvješća i procjene Zavoda proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj.

    11. Na temelju svih navedenih utvrđenja sud smatra kako je prijedlog predlagatelja osnovan. U odnosu na majku djeteta ističe se kako je nepoznato gdje se nalazi, a udomiteljicu kod koje je dijete smješteno nije kontaktirala ni jednom. Majka ni na koji način ne pokazuje bilo kakvu želju ili spremnost za preuzimanje skrbi o djetetu. Otac također ni na koji način ne sudjeluje u skrbi za dijete, ni jednom nije posjetio dijete i suglasan je s prijedlogom predlagatelja.

    11.1. Stoga sud smatra kako nisu ispunjeni preduvjeti za vraćanje djeteta roditeljima, procjenom razvojnih i sigurnosnih rizika za dijete utvrđeno je da su ti rizici iznimno visoki te je u najboljem interesu djeteta da roditelji budu lišeni prava na roditeljsku skrb.

    11.2. Ističe se da je postupak radi lišenja prava na roditeljsku složen i posebno osjetljiv s gledišta prava na poštivanje obiteljskog života protustranaka kao roditelja zajamčenog odredbom članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj: 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99., 14/02., 1/06., dalje: EKLJP) i članka 35. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 5/14., dalje: Ustav), ali i s gledišta obveze države da u okolnostima konkretnog slučaja osigura ostvarivanje najboljih interesa djeteta u skladu s odredbom članka 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj: 12/92., dalje: Konvencija) imajući na umu i načelnu zabranu odvajanja djeteta od roditelja u skladu s odredbom članka 9. Konvencije koje je dopušteno samo iznimno, i to uz uvažavanje najboljih od interesa djeteta. Lišenjem prava na roditeljsku skrb sud se kao tijelo javne vlasti na sasvim izravan i vrlo ozbiljan način miješa u pravo protustranaka na njihov obiteljski život jer je smisao ove mjere potpuno onemogućiti roditelja u njegovoj skrbi za djecu kada je njegovo postupanje štetno za djecu i kada je to nužno za zaštitu djetetovih najboljih interesa jer je najbolji interes djeteta temeljno načelo u pitanju odlučivanja o pravima djeteta. Određivanje takve mjere je, međutim, prihvatljivo jedino ukoliko je nužno pa je u tom smislu u ovom postupku potrebno naći pravičnu ravnotežu između pojedinačnog interesa protustranaka kao roditelja, s jedne strane i interesa države da zaštiti najbolji interes djeteta, s druge. Pritom valja imati na umu da se ova krajnja mjera ograničavanja roditelja na ostvarivanje prava na roditeljsku skrb određuje u slučajevima u kojima aktivnosti i mjere svih nadležnih tijela prema roditelju nisu dale rezultat koji bi zadovoljio zahtjeve najboljeg interesa djeteta jer određivanje ove mjere znači da roditelji doista ne izvršavaju sadržaj roditeljske skrbi na način na koji su dužni to činiti. U tom smislu lišenje prava na roditeljsku skrb nije sankcija roditelju nego mjera kojom se štiti najbolji interes i dobrobit djeteta.

    11.3. Nadalje, Obiteljski zakon se temelji, između ostalih, i na načelu razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život (članak 7.) prema kojem su mjere kojima se zadire u obiteljski život prihvatljive ako su nužne te se njihova svrha ne može uspješno ostvariti poduzimanjem blažih mjera uključujući i preventivnu pomoć, odnosno potporu obitelji. U svezi s mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta ovo je načelo detaljnije razrađeno u odredbi članka 128. ObZ-a koja tijelu koje provodi postupak prilikom izbora mjere prikladne za zaštitu prava i dobrobiti djeteta nameće obvezu voditi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom moguće zaštiti prava i dobrobit djeteta.

    11.4. Roditelji su u tretmanu Zavoda duži niz godina, uloženi su napori i od strane Zavoda i od strane suda u promjenu na strani roditelja, no navedene mjere nisu polučile odgovarajuće rezultate. Majka je odbila pomoć kako u pogledu liječenja tako i u pogledu smještaja te je potpuno nedostupna i sudu i Zavodu, a otac s druge strane ne pokazuje nikakav interes za bilo kakav kontakt s djetetom niti za preuzimanje skrbi o djetetu. Slijedom svega navedenog sud smatra kako je potrebno odrediti mjeru lišenja roditeljske skrbi roditeljima jer je upravo to odgovarajuća mjera kojom će se zaštiti najbolji interes i dobrobit djeteta za koje je nužno da mu se osigura stabilno i sigurno okruženje za rast i razvoj što u obitelji roditelja nije moguće.

    U Zagrebu 25. travnja 2025.

    Sutkinja:

    Kolinda Kolar

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 3 dana od dostave pisanog otpravka rješenja, a koja se podnosi ovom sudu, u 5 istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje županijski sud.

    Dostaviti:

    - predlagatelju

    - I. protustranci po posebnoj skrbnici

    - II. protustranici

    - djetetu po posebnoj skrbnici

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.