REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: Us I-5089/2023-18

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Meri Dominis Herman uz sudjelovanje Sanje Kobilšek Ponjan, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice JČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Zvjezdana Znidarčić Begović, odvjetnica u Zagrebu, Ksaverska cesta 35 A, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 9509321087, radi ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade, nakon objave presude, 25. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/22-26/318, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 31. kolovoza 2023. II Odbija se zahtjev za nadoknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, KLASA: UP/I-350-05/21-007/142, URBROJ: 251-10-22-1/010- 22-16 od 9. lipnja 2022., odbijen je zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu poslovnu zgradu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s jednom etažom – prizemljem, s tri prostora za usluživanje u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, izvedena protivno aktu kojim je odobrena izgradnja montažne nadstrešnice.

2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-361-05/22-26/318, URBROJ: 531-03-4- 23-2 od 31. kolovoza 2023., odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv označenog prvostupanjskog rješenja.

3. Tužiteljica osporava zakonitost pobijanog akta i u bitnome navodi kako je suglasnost Grada Zagreba, pribavljena za potrebe postupka nezakonito izgrađene poslovne zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju od 22. siječnja 2019. godine i koje je postalo izvršno 13. svibnja 2019. Smatra kako nije dopustivo od strane upravnih tijela ne priznati prava koja su joj u tijeku postupka priznata i obrazložena pa smatra da i zahtjevi za ispravkama dokumentacije nisu bili utemeljeni, a posebice ponovno ishođenje već dane suglasnosti Grada Zagreba.

4. Predlaže da Sud poništi rješenje tuženika i da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak te potražuje troškove upravnog spora.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanoga rješenja te predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

6. Podneskom zaprimljenim na ovome sudu 13. travnja 2025., tužiteljica se očitovala na odgovor tuženika. Navodi kako je prvostupanjsko rješenje doneseno nakon što je ranijom presudom ovoga suda poslovni broj: UsI-1947/19-11 od 4. lipnja 2020., a povodom tužbe OČ poništeno rješenje tuženika od 22. siječnja 2019., kojim se ozakonjuje po njenom zahtjevu predmetna poslovna zgrada. Navodi kako je prvostupanjsko tijelo pozivom na odredbu članka 44. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku donijelo zaključak koji je spojilo postupak ozakonjenja povodom zahtjeva OČ i njenog zahtjeva. Također smatra da je prvostupanjsko tijelo nakon toga pravilno zaključkom od 8. siječnja 2021., razdvojilo predmetni postupak na dva postupka nakon što je na očevidu 15. listopada 2020., te na temelju podneska OČ od 23. studenoga 2020. i 7. prosinca 2020., utvrdilo da su zahtjevi bitno različiti tj. da se njen zahtjev odnosi na ozakonjenje cijele poslovne zgrade koja se sastoji od tri prostora za usluživanje, najvećih tlocrtnih dimenzija 18,35 m x 9,46 m (548,86 m2) koja u naravi postoji i koja je izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se zahtjev OČ odnosi na ozakonjenje "središnjeg poslovnog prostora površine 80,00 m2" u toj poslovnoj zgradi koji u naravi ne postoji jer se zgrada ne sastoji od poslovnih prostora već od "tri prostora za usluživanje" opremljenih šankom, stolovima i stolicama u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost. Smatra da se poslovni prostor da i postoji ne bi se mogao samostalno ozakoniti, jer predmet ozakonjenja prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne može biti samo jedan poslovni prostor u nezakonito izgrađenoj zgradi, već predmet mora biti cijela zgrada sve kako je to pravilno i navelo tijelo u rješenju od 12. veljače 2021. i u rješenju od 13. veljače 2024., kojim je odbijena žalba OČ. Navodi kao je tijelo trebalo postupiti po presudi UsI-1947/19, i donijeti novo rješenje o izvedenom stanju ozakonjenjem predmetne poslovne zgrade kakva je prikazana u snimci izvedenog stanja od prosinca 2012., koja je bila sastavni dio rješenja o izvedenom stanju od 22. siječnja 2019., a ne upuštati se u utvrđivanje činjenica koje su u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju već bile utvrđene. Dodatno navodi kako ostaje nejasno kakva je razlika između "tri prostora za usluživanje" koji su, kako je na očevidu utvrđeno, međusobno odvijeni i u kojim se obavlja ugostiteljska djelatnost od "tri poslovna prostora" kao i zašto zasebni prostor u nekoj zgradi koji ima svoj ulaz s javne površine i opremljen je za obavljanje djelatnosti mora imati sanitarni čvor da bi se mogao smatrati poslovnim prostorom.

7. Sud je 14. travnja 2025., održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a tuženik iako uredno pozvan nije pristupio zakazanom ročištu.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet upravnog postupka je izdavanje rješenja o izvedenom stanju po zahtjevu tužiteljice, a za nezakonito izgrađenu poslovnu zgradu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s jednom etažom – prizemljem, s tri prostora za usluživanje u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost izvedena protivno aktu kojim je odobrena izgradnja montažne nadstrešnice.

10. Prema podacima spisa proizlazi da je predmetno prvostupanjsko rješenje doneseno nakon što je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/21-26/134, URBROJ. 531-07-01-03/02-21-3 od 18. lipnja 2021., poništio rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I-350-05/20-007/267, URBROJ: 251-13-22-1/010-21-19 od 24. veljače 2021., kojim je bio odbijen zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za poslovnu zgradu s tri prostora za usluživanje s otvorenom nenatkrivenom terasom kao sastavnim dijelom prostora za konzumaciju izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je u navedenom rješenju dao uputu prvostupanjskom tijelu da u ponovnom postupku s obzirom na uz žalbu dostavljenu dokumentaciju nesporno utvrdi činjenično stanje u odnosu na predmet zahtjeva i građevinsku povezanost dograđenog dijela koja prema mišljenju tuženika nije potpuno utvrđena u prethodnom postupku. Navedeno rješenje tužiteljica nije osporavala i isto je postalo pravomoćno.

11. Postupajući po navedenom prvostupanjsko je tijelo provelo očevid 26. srpnja 2021., radi utvrđivanja je li s južne strane poslovne zgrade koja je predmet ozakonjenja uklonjen izvedeni zatvoreni prostor površine 8,55 m x 18,35 m sa kliznim staklenim stijenama i montažno demontažnom nadstrešnicom, a koji je izveden kao funkcionalna građevinska cjelina poslovne zgrade koja je predmet ozakonjenja, a koje uklanjanje je bilo određeno zaključkom prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I-350-05/20-007/267, URBROJ: 251-13-22-1/010-20-8 od 3. studenoga 2020., odnosno može li tužiteljica dokazati da taj dograđeni prostor nije konstruktivno povezan s poslovnom zgradom izgrađenom na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Očevidom je utvrđeno da je nakon demontaže dograđenog zatvorenog prostora s južne strane poslovne zgrade izvedena konstrukcija nadstrešnice s podestom, odvojena (diletirana) od poslovne zgrade koja je predmet ozakonjenja te je ujedno i utvrđeno da je na javnoj površini u naravi pješačkom trgu (Barčev trg) izvedena nezakonita poslovna zgrada ugostiteljske namjene s tri prostora za usluživanje, a ne tri poslovna prostora, jer je utvrđeno kao nesporno da je poslovna zgrada pregrađena na način da su međusobno odvojena tri prostora opremljena sa tri šanka, stolovima, stolicama bez sanitarnog čvora, koja oprema sam po sebi ne čini prostor poslovnim. Također je na tom očevidu i utvrđeno da priložena dokumentacija – snimka izvedenog stanja bez potpisa ovlaštenog projektanta te da stoga istu treba korigirati u odnosu na opis dispozicija prostora označenog na 1.3. na prvoj stranici arhitektonskog opisa.

12. Tužiteljica je u odnosu na naprijed utvrđeno pozvana zaključkom od 18. srpnja 2021., da u ostavljenom roku dostavi tri primjerka ispravljene snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koja mora sadržavati sve što je propisano odredbom članka 12. stavak 1. toč. 1. do 7., a koja je usklađena sa izvedenim stanjem nezakonito izgrađene zgrade utvrđenom na spomenutom očevidu od 26. srpnja 2021., i suglasnost Grada Zagreba, kao vlasnika postojeće površine javne namjene, u naravi pješačkog trga – Brarčev trg, da se može ozakoniti nezakonito izgrađena poslovna zgrada ugostiteljske namjene sa tri prostora za usluživanje na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a na temelju ispravljene snimke izvedenog stanja.

13. Prema podacima spisa, a što tužiteljica niti ne osporava tužbom po navedenom zaključku kao i kasnijim zaključcima kojima se tužiteljici odobravalo produljenje rokova za dostavu traženog nije u potpunosti postupljeno. Naime, tužiteljica nije dostavila tri istovjetna primjerka snimke izvedenog stanja, niti je isto naknadno ispravila na način kao je to odredilo tijelo te nije niti dostavila traženu suglasnost Grada Zagreba. Naime, tijelo je uvidom u uz žalbu dostavljenu snimku izvedenog stanja utvrdio nedostatke u smislu pogrešne oznaka projekta, pogrešnog naziv investitora i sl.

14. Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12., 143/13., 67/17., 14/19., dalje: Zakon) propisani su osnovni uvjeti ozakonjenja, a to je između ostaloga i suglasnost Grada Zagreba, ako se izgrađena zgrada nalazi na postojećoj površini javne namjene (čl. 6. st. 2. al. 3. Zakona) te je ujedno propisano što se sve prilaže zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju (čl. 12. st. 1. Zakona ), kao i što sve snimka izvedenog stanja mora sadržavati (čl. 12. st. 2. Zakona.).

15. Naime, prema ocjeni ovoga suda tijelo je nakon ranije presude ovoga suda poslovni broj: UsI-1947/19-11 od 4. lipnja 2020., a kojim je poništilo rješenje tuženika od 17. travnja 2019. i prvostupanjsko rješenje od 22. siječnja 2019. kojim se ozakonjuje po njenom zahtjevu predmetna poslovna zgrada, moglo u ponovnom postupku, nakon provedenog očevida, a radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja i donošenja zakonitog rješenja zatražiti od tužiteljice ispravljene snimke izvedenog stanja kao i suglasnost Grada Zagreba, a posebno u situaciji kada očevidom obavljenim na terenu nije zatečeno stanje kakvo je bilo prikazano u arhitektonskoj snimci izvedenog stanja koja je bila dio poništenog rješenja o izvedenom stanju od 22. siječnja 2019.

16. Stoga, obzirom tužiteljica nije postupila po traženju tijela, odnosno nije priložila potpunu i urednu dokumentaciju, iako je u tijeku postupka sukladno odredbi čl. 47. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21.), pozvana na dostavu istih u primjerenom roku uz zakonsko upozorenje na posljedice nepostupanja, Sud nalazi zakonitom odluku upravnih tijela kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Tuženik se u osporenom rješenju pozvao na sve relevantne materijalne odredbe iz kojih proizlazi da je rješenje doneseno u okviru zakonskih ovlaštenja.

17. Budući da ni ostali prigovori sadržani u tužbi nisu od utjecaja na zakonitost osporenoga rješenja te s obzirom na sve naprijed navedeno i u postupku utvrđeno, Sud nalazi da osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

18. Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I izreke.

19. Odluka o troškovima utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a (točka II izreke).

U Zagrebu, 25. travnja 2025.

Sutkinja

Meri Dominis Herman

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. Odvjetnica Zvjezdana Znidarčić Begović, Zagreb, Ksaverska cesta 35 A

2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20

3. U spis