REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Industrijska cesta 15, Sesvete

Posl. br. Pp-177/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Karmen Lončar Mišura uz sudjelovanje Ines Pindrić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog KM, radi djela prekršaja iz čl. 46. st. 3. uz primjenu čl. 293. st. 1. i čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine"

65/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23.), pokrenutog prigovorom okrivljenika na obavezni prekršajni nalog I postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/23-4/79122, Urbroj: 511-19-44-23-1 od 20.10.2023. nakon provedenog žurnog postupka donio je dana 25. travnja 2025., u smislu čl. 222. st 3. i čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.),

p r e s u d i o  j e

I. okrivljeni: KM, od oca K i majke B, rođen **.**.1964., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac troje djece, zaposlen, prekršajno nekažnjavan,

kriv je

1. što je dana 26. lipnja 2023. u 14:15 sati u Sesvetama, upravljao skupom vozila i to teretnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] kojem je bilo pridodano priključno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], kretao se kolnikom Savske ceste u smjeru sjevera, dolaskom do kbr. 70. nije svoje vozilo u kretanju držao na sredini obilježene prometne trake uslijed čega je prešao vozilom na lijevu stranu kolnika na prometnu traku za odvijanje prometa u suprotnom smjeru, te je lijevim bočnim dijelom priključnog vozila naletio na zadnji lijevi dio teretnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao BM, u prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, već je nastala materijalna šteta,

čime je počinio prekršaj iz čl. 46. st. 3. uz primjenu čl. 293. st. 1.Zakona o sigurnosti prometa na cestama

2. što je te iste zgode opisano pod točkom 1. napustio mjesto prometne nesreće, a da s drugim sudionikom nije popunio i potpisao Europsko izvješće, niti je na drugi način ostavio svoje osobne podatke i podatke o vozilu,

čime je počinio prekršaj iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

pa mu se na osnovu istih propisa utvrđuje

za djelo pod točkom 1. novčana kazna u iznosu od 160,00 (sto šezdeset) eura za djelo pod točkom 2. novčana kazna u iznosu od 390,00 (tristo devedeset) eura

Temeljem čl. 39. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 550,00 (petsto pedeset) eura.

II. Sukladno odredbama čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se odobrava plaćanje novčane kazne u 2 (dva) mjesečna obroka, s time da plaćanje prvog obroka dospijeva u roku od 30 dana od dana primitka ove presude, a slijedeći obrok dospijeva protekom svakih narednih mjesec dana od proteka prethodnog roka. Okrivljenik je obavezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna, putem priložene uplatnice. Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenika se upozorava da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona.

III. Temeljem čl.139. st. 3. u svezi člana 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 392,50 (tristo devedeset i dva eura i pedeset centi) eura, putem priložene uplatnice, u roku od 30 dana od dana primitka presude, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. I postaja prometne policije Zagreb donijela je obavezni prekršajni nalog gore navedenog broja protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, na koji obavezni prekršajni nalog je okrivljenik u zakonskom roku podnio prigovor, te je isti stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljeni je u svojoj obrani naveo da priznaje počinjenje djela prekršaja pod točkom 2. da je napustio mjesto prometne nesreće, a da sa drugim sudionikom nije ispunio europsko izvješće niti na drugi način ostavio svoje osobne podatke ili podatke o vozilu. Ne smatra se krivim za prekršaj iz točke 1. Naveo je da je nesporno da je došlo do kontakta njegovog kamiona i drugog vozila zagrebačkih tablica međutim isključivi krivac za nastanak prometne nezgode je to drugo vozilo, obzirom je isto pretjecalo kamion slovenskih registarskih tablica, te je do udara došlo u krivini gdje on zbog veličine kamiona nije imao manevarskog prostora da ne udari u to vozilo i to tako da je naglim skretanjem volana u desno izbjegao da vozilo ne udari u njegovu kabinu, a obzirom da nije usporio niti se zaustavio, već tek nakon udara u prikolicu se zaustavio. Čak je i vozač slovenskog kamiona vozaču tog drugog automobila rekao da do nesreće ne bi došlo da nije pretjecao njegovo vozilo. U odnosu na prekršaj napuštanja prometne nesreće bez ostavljanja osobnih podataka, naveo je de je na mjesto došao policijski automobil koji je bio u prolazu, te ga je uputio da ukloni vozilo sa ceste obzirom nije bilo velike štete. On se nastavio kretati ravno, te je odradio istovar kamiona nekih dva kilometra dalje od mjesta nesreće, ali kad se vratio za nekih sat nije više bilo sudionika prometne nezgode niti policijskih službenika. Potom se sam prijavio u policijsku postaju Zagreb, gdje je sutradan dao izjavu, te je njegovo vozilo pregledano tijekom očevida.

3. Sud je izvršio uvid i čitao je skicu mjesta nezgode, izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, potvrdu o prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje je vidljivo da je okrivljeni prekršajno nekažnjavan, fotoelaborat, saslušao je oštećenika BM, proveo je prometno vještačenje po dipl. ing. Nevenu Erešu stalnom sudskom vještaku.

4. Svjedok BM je u svom iskazu naveo da je navedenog dana upravljao teretnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] kada se vraćao kući s posla u mjestu Sesvete, Savskom cestom u jednom momentu je bio prisiljen zaustaviti svoje vozilo, te je u trenutku nastanka prometne nesreće bio zaustavljen kod kbr. 70 u koloni vozila, gdje se ispred njega nalazilo još jedno teretno i osobno vozilo. Napomenuo je da je do navedenog zastoja upravo i došlo zbog okrivljenikovog skupa vozila kojim je upravljao, a koji se kretao ulicom gdje se nije smio kretati zbog svoje ukupne mase, ostali sudionici u prometu i on čekali su da okrivljeni izvrši manevar svojim vozilom, kako bi mogli nastaviti sa daljnjim kretanjem. Na žalost prilikom vršenja navedenog manevra, okrivljenik je prešao vozilom na lijevu stranu kolnika na prometnu traku za odvijanje prometa u suprotnom smjeru i tom prilikom lijevim bočnim dijelom priključnog vozila udario je u zadnji lijevi dio njegovog vozila, gdje ga je nastavio vući zbog čega su sva ostala vozila počela trubiti, kako bi se zaustavio. Svjedok je nadalje napomenuo da u tom trenutku nije vršio radnju pretjecanja bilo kojeg drugog vozila, te se nalazio zaustavljen u koloni, dok je na njegovom vozilu nastala materijalna šteta. Okrivljeni je zatim izašao iz svog vozila, te je počeo vikati, nakon čega je pobjegao sa mjesta nesreće, a da s njim nije popunio i potpisao europsko izvješće niti je ostavio svoje podatke i podatke o vozilu.

5. Sud je u tijeku postupka proveo dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Nevenu Erešu dipl. ing. koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je vozilo okrivljenika svojim lijevim bočnim dijelom poluprikolice naletjelo na stražnji dio lijeve bočne strane vozila oštećenika, pri čemu su uzdužne simetrale vozila u trenutku sudara zatvarale relativno mali kut tako da je mehanizam sudara bio jedna vrsta bočnog okrznuća. Mjesto sudara, gledano u smjeru kretanja vozila oštećenika nalazilo se na suprotnoj lijevoj polovini kolnika udaljeno od sredine kolnika oko 0,2m. Provedena analiza pokazuje da se neposredno prije i u trenutku sudara vozilo okrivljenika nalazilo u radnji prelaska sa sebi desne na suprotnu lijevu polovinu kolnika dok je vozilo oštećenika u trenutku sudara bilo zaustavljeno čitavom svojom širinom na sebi desnoj polovini kolnika, što znači da je radnja prelaska vozila okrivljenika sa sebi desne na suprotnu lijevu polovinu kolnika bila uzrokom nastanka prometne nesreće. Do sudara ne bi došlo da se vozilo okrivljenika kretalo svojom desnom polovinom kolnika. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka sud je u cijelosti prihvatio, cijeneći ga stručnim i objektivnim.

Na nalaz i mišljenje prometnog vještaka okrivljeni je iznio prigovor koji je naslovio kao pisanu obranu u kojoj navodi da se oslobodi krivnje, da se predmetne zgode pravilno kretao svojom desnom stranom kolnika do mu je u susret nailazilo vozilo slovenskih registarske oznake koje se također kretalo pravilno njegovom desnom stranom, te je u jednom momentu oštećenik započeo pretjecati to slovensko vozilo prešavši na njegovu traku. Kočio je, ali nije uspio zaustaviti svoje vozilo i došlo je do kontakta vozila. Predložio je da se u tijeku postupka utvrdi identitet vozača slovenskih oznaka, te je tražio da se isti sasluša na okolnost nastanka predmetnog događaja. Profesionalni je vozač.

Na raspravi koja je zakazana po zaprimljenom podnesku okrivljenika vještak je naveo da je on svoj pisani nalaz i mišljenje izradio na temelju stanja spisa, pri čemu je u konačnici utvrdio da se neposredno prije i u trenutku sudara vozilo okrivljenika nalazio u radnji prelaska sa sebi desne na suprotnu lijevu polovinu kolika, dok je vozilo oštećenika u trenutku sudara bilo zaustavljeno čitavom svojom širinom na sebi desnoj polovini kolnika, pa je stoga radnja prelaska vozila okrivljenika sa sebi desne na suprotnu lijevu polovinu kolnika bila uzrokom nastanka ove prometne nezgode. Ovakav zaključak utemeljen je na položaju i obliku nastalih oštećenja na oba vozila, te utvrđenim materijalnim tragovima na kolniku, kao i zatečenom položaju vozila oštećenika na način kako je to detaljno opisano u njegovom nalazu, pa je stoga tehnički isključena mogućnost da se neposredno prije i u trenutku sudara vozilo okrivljenika čitavom svom širinom nalazilo na svojoj desnoj polovini kolnika, a vozilo oštećenika u radnji pretjecanja na način kako je to iskazao okrivljenik u svojoj obrani i kako to navodi u navedenom podnesku. Nastavno je samo ispravio omašku u pisanom nalazu i mišljenju u prvom odlomku dinamike nesreće i u trećem odlomku mišljenja na način da se neposredno prije i u trenutku sudara vozilo okrivljenika, a ne oštećenika kako je omaškom navedeno u nalazu, nalazio u radnji prelaska sa sebi desne na suprotnu lijevu polovinu kolnika. Slijedom navedenog u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja, te današnje dopune nalaza.

6. Nakon ovako provedenog prekršajnog postupka sud je utvrdio da je okrivljeni počinio prekršaj opisan u izreci ove presude.

7. Naime, po mišljenju ovog suda nesporno je da je uzrok nastanka prometne nezgode to što je vozilom prešao na lijevu stranu kolnika, u kretanju se nije držao obilježene prometne trake i tada je lijevim bočnim dijelom vozila naletio na zadnji lijevi dio teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka]. Sud je u cijelosti uzeo u obzir iskaz saslušanog svjedoka BM koji je izjavio da je nakon nezgode okrivljeni počeo vikati, te da je pobjegao s mjesta nezgode bez da mu je ostavio svoje podatke i podatke o vozilu. Iskaz oštećenika je jasan, detaljan i uvjerljiv. Sam okrivljenik je naveo da je nakon nezgode otišao nekih 2 km na istovar, da se vratio nakon cca sat vremena i da je očevid završio. Po mišljenju ovoga suda okrivljeni je trebao pričekati dolazak policije koja bi obavila očevid odnosno o nezgodi bi trebao obavijestiti policijsku postaju, a ne mjesto nezgode napustiti zbog istovara. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog okrivljenika za saslušanjem vozača teretnog vozila, mišljenja je da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno i bez provođenja tog dokaza, te bi isto samo dovelo do odugovlačenju prekršajnog postupka.

8. Stoga je Sud okrivljenog proglasio krivim i donio je presudu kao u izreci, budući da nije utvrdio okolnosti koje bi isključivale njegovu prekršajnu odgovornost i izrekao mu je kaznu za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju njegove odgovornosti.

9. Prilikom odmjeravanje visine novčane kazne, sudac je okrivljeniku kao olakotno uzeo u obzir činjenicu da je okrivljenik do sada nekažnjavan i nije nastupila znatnija materijalna šteta, dok mu otegotnih okolnosti nije našao.

10. S obzirom na visinu izrečene novčane kazne sud smatra opravdanim plaćanje novčane kazne u obrocima, sukladno odredbi čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona u svezi čl. 58. st. 3. Prekršajnog zakona.

11. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 80,00 eura, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, te njegovom imovnom stanju. Isto tako dužan je platiti trošak vještačenja u iznosu od 312,50 eura.

U Sesvetama 25. travnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Ines Pindrić, v.r.

Karmen Lončar Mišura, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.