REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] P 5

Poslovni broj: Us I-1784/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja 1. PE (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 2. NE (OIB: [osobni identifikacijski broj]), oboje iz [adresa], oboje zastupani po opunomoćenicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mikuličić- Lončarić-Bahun-Topić, u [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske (OIB: 95093210687), Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Pulvis d.o.o. (OIB: 33576790769), Zagreb, VI. trokut 17, kojeg zastupa opunomoćenica Tihana Miletić, odvjetnica u Zagrebu, Cernička ulica 41, radi građevinske dozvole, 25. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/24-02/263, URBROJ: 531-03-4-24-3 od 13. rujna 2024. i građevinska dozvola Primorsko- goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave u Crikvenici, KLASA: UP/I-361-03/17-06/133, URBROJ: 2170-03- 02/3-24-49 od 4. travnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je prvostupanjsko tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

II. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužiteljima trošak ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (slovima: dvije tisuće i petsto eura), u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku ovog upravnog spora.

III. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troška ovog spora.

Obrazloženje

1. Građevinskom dozvolom Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave u [adresa], KLASA: UP/I-361-03/17-06/133, URBROJ: 2170-03-02/3-24-49 od 4. travnja 2024., donesenom povodom zahtjeva investitora Pulvis d.o.o. (ovdje zainteresirane osobe) od 28. kolovoza 2015., u ponovnom postupku nakon više prethodno poništenih prvostupanjskih i drugostupanjskih rješenja, dozvoljava se rekonstrukcija postojeće poluugrađene građevine stambene namjene u višestambenu građevinu – dvojnu, građevinu 3. skupine i građenje vanjskog bazena, na građevinskoj čestici broj 645 (zk. č. 713/1) k. o. [katastarska općina], u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake 229

– gp, za koji je glavni projektant ovlašteni inženjer građevinarstva BE, struč. spec. ing. aedif., broj ovlaštenja G 5068, koji projekt je sastavni dio građevinske dozvole.

2. Protiv navedene građevinske dozvole tužitelji su izjavili žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/24-02/263, URBROJ: 531-03- 4-24-3 od 13. rujna 2024. odbijena kao neosnovana.

3. Tužitelji su u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijeli tužbu ovom Sudu, a u tužbi i u tijeku spora navode, u bitnome, kako se potvrđenom građevinskom dozvolom dozvoljava zainteresiranoj osobi kao investitoru rekonstrukcija - prenamjena postojeće dvojne stambene građevine u dvojnu višestambenu građevinu. Međutim smatraju da tuženik pogrešno tumači da se prilikom rekonstrukcije postojeće dvojne stambene građevine može izvršiti prenamjena u dvojnu višestambenu građevinu izvan gabarita postojeće građevine kada površina građevne čestice na kojoj se planira rekonstrukcija ne odgovara minimalno propisanoj površini za gradnju i/ili rekonstrukciju ni dvojnih obiteljskih kuća od minimalno 350 m2, niti višestambenih zgrada od 400 m2. Pojašnjavaju da je površina predmetne građevne čestice (navodno 303 m2 iako iz katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka proizlazi manje od 300 m2) manja od minimalno dopuštene površine građevne čestice za gradnju višestambenih građevina, ali da unatoč tome tuženik smatra da se postojeća građevina smije prenamijeniti u višestambenu dvojnu građevinu izvan postojećih gabarita građevine, jer da je tu u pitanju rekonstrukcija a ne nova gradnja. Navode kako tuženik smatra da je minimalna površina za gradnju višestambenih građevina propisana samo za slučaj nove gradnje, ali ne i ako na parceli koja je manja od minimalne već postoji manja građevina koju da je dopušteno rekonstrukcijom prenamijeniti u višestambenu zgradu koja prelazi postojeće gabarite zgrade. Navedeni stav tuženika smatraju protivnim čl. 34. Prostornog plana uređenja Grada [adresa] ("Službene novine Primorsko- goranske županije", broj 25/07, 18/08, 49/11, 02/12, 17/14 i 39/14, dalje: PPU Grada Crikvenice) te pojašnjavaju kako tuženik i prvostupanjsko tijelo ne razlikuju različita pravila iz čl. 34 PPU Grada Crikvenice koja su propisana za „rekonstrukciju postojećih građevina“ od pravila propisanih za „prenamjenu postojećih građevina drugih namjena u dvojne višestambene građevine“. Navode da je kod "rekonstrukcije postojeće dvojne višestambene građevine" kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, ista moguća do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu, a kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom da je tada moguća rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine. Kod "prenamjene postojećih građevina drugih namjena u dvojne višestambene građevine" ista je moguća pod istim uvjetima propisanim Planom za izgradnju novih dvojnih višestambenih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice. Navode kako se u konkretnom slučaju ne radi o rekonstrukciji već postojeće višestambene građevine nego o prenamjeni postojeće dvojne građevine u višestambenu dvojnu građevinu, a za takvu prenamjenu da iz odredbe čl. 34. PPU Grada [adresa] nedvojbeno proizlazi da je ista moguća samo pod istim uvjetima propisanim za gradnju novih dvojnih višestambenih građevina, a da u situaciji kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice. Smatraju da sporna građevinska dozvola predviđa prenamjenu postojeće dvojne građevine u višestambenu dvojnu građevinu koja prelazi postojeće legalne gabarite građevine pa da je ista protivna prostorno-planskim propisima. Tužitelji su dalje u tužbi osporavali ostale elemente gradnje iz građevinske dozvole, međutim s obzirom na način na koji je riješen ovaj spor, nije bilo potrebno navoditi te ostale navode. Slijedom navedenog, tužitelji predlažu da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje (građevinsku dozvolu) te da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Tužitelji su ujedno zatražili naknadu troška ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Zainteresirana osoba u svom odgovoru na tužbu navela je kako tužitelji u nedostatku činjenične i pravne osnove te očitog nerazumijevanja prostorno planske dokumentacije, na pogrešan način iznose i konstruiraju pogrešno tumačenje prostornog plana. Navodi da su ovaj Sud u presudi poslovni broj Us I-193/2022 i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-3325/22, u ovoj upravnoj stvari uputili na primjenu čl. 34. PPU Grada [adresa], te da se tužitelji pogrešno pozivaju na primjenu čl. 30. PPUG [adresa], te se je dalje očitovala na ostale prigovore iz tužbe u vezi elemenata gradnje iz građevinske dozvole. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja i da mu se naknadi trošak ovog spora.

6. U tijeku spora održana je rasprava 25. ožujka 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je opunomoćenik tužitelja i zakonski zastupnik zainteresirane osobe, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika. Na navedenoj raspravi nazočne stranke su ustrajale kod navoda iznijetih u tužbi i u odgovoru na tužbu.

7. Dakle, u sporu nije sporno da se građevinskom dozvolom odobrava rekonstrukcija postojeće dvojne stambene građevine P+1 (prizemlje + 1. kat) sa dvije stambene jedinice u dvojnu višestambenu građevinu Po+P+1 (podzemna etaža + prizemlje + 1. kat + 2. kat) s četiri stambene jedinice. Također nije sporno da površina građevne čestice na kojoj se nalazi dio dvojne građevine koja se rekonstruira iznosi cca 303 m2, dakle manje od 400 m2 koliko je najmanja dopuštena površina građevne čestice za višestambenu dvojnu građevinu prema čl. 34. PPU Grada [adresa].

8. Sporno je, je li prema odredbama PPU Grada [adresa] i Urbanističkog plana uređenja [adresa] centar ("Službene novine Primorsko-goranske županije", broj 18/08 i 34/14, dalje: UPU [adresa] Centar) dopuštena rekonstrukcija postojeće dvojne stambene građevine u dvojnu višestambenu građevinu izvan tlocrtnih i vertikalnih gabarita postojeće građevine koja se rekonstruira ako je površina građevne čestice manja od najmanje dopuštene površine za novu gradnju.

9. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora. Druge dokaze nije bilo potrebno provoditi u sporu jer je u sporu prvenstveno bilo sporno tumačenje čl. 34. PPU Grada [adresa].

10. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

11. Čl. 8.a. PPU Grada [adresa] propisuje da je dvojna građevina (poluugrađena) građevina čija se jedna strana nalazi na granici građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu s kojom čini arhitektonsko-oblikovnu cjelinu, a sa ostalih strana ima neizgrađen prostor.

12. Čl. 27. st. 1. PPU Grada [adresa] propisano je da je obiteljska kuća građevina stambene namjene s najviše dva stana (stambene jedinice), uz mogućnost smještaja pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš (unutar treće jedinice - poslovne), površine do najviše 20% građevinske (brutto) površine građevine. Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu.

St. 2. istog članka propisano je da je višestambena građevina, građevina stambene namjene unutar koje je moguć smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 30 % građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji razlikuju se višestambene građevine (slobodnostojeće ili dvojne) sa 3 do 4 stambene, odnosno poslovne jedinice, te višestambene građevine (slobodnostojeće) sa 5 do 8 stambenih ili poslovnih jedinica.

13. Čl. 30. PPU Grada [adresa] propisani su lokacijski uvjeti za rekonstrukciju dvojne obiteljske kuće te je između ostaloga propisano:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 350 m2,

- rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši se u skladu s uvjetima za nove građevine,

- prenamjena postojećih građevina drugih namjena u obiteljske kuće – dvojne, moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih obiteljskih kuća – dvojnih, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice,

- rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine,

14. Čl. 34. PPU Grada [adresa] propisani su lokacijski uvjeti za rekonstrukciju dvojnih višestambenih građevina te je između ostaloga propisano:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice (jednog dijela dvojne građevine) iznosi 400m2,

- rekonstrukcija postojećih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši se u skladu s uvjetima za nove građevine,

- prenamjena postojećih građevina drugih namjena u dvojne višestambene građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih dvojnih višestambenih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice,

- rekonstrukcija postojećih građevina u slučaju kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu gradnju, moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

15. Iz stanja spisa predmeta upravnog postupka slijedi da je navedeno prvostupanjsko rješenje doneseno u izvršenju prethodnih presuda i to: presude ovog Suda poslovni broj Us I-889/16 od 18. srpnja 2017. kojom je presuđeno da je tuženik pogrešno zaključio kako nije bilo mjesta izradi glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole u pogledu lokacijskih uvjeta primjenom odredbama UPU [adresa] centar, već samo primjenom odredaba PPU Grad [adresa], jer da UPU [adresa] centar ne sadrži odredbe za rekonstrukciju radi čega je predmet vraćen na ponovni postupak kako bi se primijenila odredba čl. 39. UPU [adresa] centar kojom je definirana rekonstrukcija postojećih građevina; zatim presude ovog Suda poslovni broj Us I-1319/17 od 22. kolovoza 2018. koja je potvrđena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-4763/18 od 7. rujna 2020. i kojom je također presuđeno da se imaju primijeniti odredbe UPU [adresa] centar, a u nedostatku odredbi UPU [adresa] centar za rekonstrukciju građevine da se imaju primijeniti odredbe PPU Grada [adresa]; zatim presude ovog Suda poslovni broj UsI-193/22 od 27. lipnja 2022. koja je poništena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3325/22 od 24. siječnja 2023. a potonjom presudom je presuđeno da je pravilno postupio tuženik kada je poništio građevinsku dozvolu i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak jer da se u konkretnom slučaju imaju primijeniti odredbe čl. 34. PPU Grada [adresa] i čl. 41. UPU [adresa] centar, a ne odredbe čl. 30. PPU Grada [adresa] i čl. 40. UPU [adresa] centar, te da u postupku nije pravilno i u potpunosti utvrđeno da li se na zatraženoj lokaciji može izvesti predloženi zahvat u prostoru (točka 11. obrazloženja presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 3325/22).

16. Dakle, iz navedenih presuda slijedi da su u ranijim sporovima bila sporna pitanja koji se prostorni plan ima primijeniti (PPU Grada [adresa] ili UPU [adresa] centar) i koja odredba prostornog plana se ima primijeniti pri ocjeni lokacijskih uvjeta za predmetnu rekonstrukciji (da li čl. 30. PPU Grada [adresa] koji se odnosi na dvojnu obiteljsku kuću ili čl. 34. PPU Grada [adresa] koji se odnosi na dvojnu višestambenu građevinu). O navedenim spornim pitanjima Sud je zauzeo stavove da se radi o rekonstrukciji dvojne obiteljske kuće u dvojnu višestambenu građevinu pa da stoga za ocjenu dopuštenosti zahvata treba primijeniti lokacijske uvjete koji su propisani za dvojne višestambene građevine u čl. 34. PPU Grada [adresa]. Međutim, iz zadnje presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Usž-3325/22, slijedi da je ostalo sporno pitanje je li prema odredbama PPU Grada [adresa] uopće moguća prenamjena postojeće dvojne stambene građevine (obiteljske kuće) u dvojnu višestambenu građevinu na opisani način odnosno izvan tlocrtnih i vertikalnih gabarita postojeće dvojne stambene građevine koja se rekonstruira ako je površina građevne čestice manja od najmanje dopuštene površine za novu gradnju.

17. Prvostupanjsko tijelo i tuženik su stava da se ovdje radi o rekonstrukciji (a ne o prenamjeni kako to smatraju tužitelji) i da je rekonstrukcija moguća izvan postojećih legalnih tlocrtnih i vertikalnih gabarita postojeće građevine iako je površina građevne čestice manja od 400 m2, jer da se površina od 400 m2 odnosi samo kada je u pitanju nova gradnja ali ne kada je u pitanju rekonstrukcija.

18. Međutim po ocjeni Suda iz citirane odredbe čl. 34. PPU Grada Crikvenice slijedi, kako to pravilno ukazuju tužitelji, da ta odredba razlikuje rekonstrukciju postojeće dvojne višestambne građevine i prenamjenu postojeće građevine druge namjene u dvojnu višestambenu građevinu.

19. U konkretnom slučaju radi se o prenamjeni postojeće dvojne stambene građevine koja sukladno citiranom čl. 27. st. 1. PPU Grada [adresa] predstavlja obiteljsku kuću u dvojnu višestambenu građevinu iz citiranog čl. 27. st. 2. PPU Grada [adresa], dakle radi se o prenamjeni postojeće obiteljske kuće u višestambenu građevinu, a takva prenamjena sukladno citiranoj odredbi čl. 34. PPU Grada [adresa] je moguća samo pod istim uvjetima propisanim za gradnju novih dvojnih višestambenih građevina, a u situaciji kada uvjeti ne zadovoljavaju tada je takva prenamjena moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

20. Rekonstrukcija postojeće građevine kako je definirana u citiranom čl. 34. PPU Grda [adresa] odnosi se na rekonstrukciju postojeće višestambene građevine, a ne na rekonstrukciju postojeće obiteljske kuće. Sukladno citiranom čl. 30. PPU Grada [adresa] rekonstrukcija postojeće građevine – obiteljske kuće moguća je do zadanih elemenata za novu gradnju obiteljskih kuća, a ne do zadanih elemenata za novu gradnju višestambenih građevina.

21. Stoga u konkretnom slučaju, s obzirom da je površina građevne čestice manja od najmanje dopuštene za gradnju nove dvojne višestambene građevine, to nije moguća prenamjena postojeće dvojne obiteljske kuće u dvojnu višestambenu građevinu izvan legalnih tlocrtnih i vertikalnih gabarita postojeće građevine.

22. Slijedom svega navedenoga, potrebno je u ponovnom postupku pozvati zainteresiranu osobu da izmjeni projekt na način da ga uskladi s odredbom čl. 34. PPU Grada Crikvenice na način kako je pojašnjeno u točki 19. obrazloženja ove presude. U suprotnom treba odbiti predmetni zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.

23. U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je vezano pravnim shvaćanjima i primjedbama ovog Suda izraženima u obrazloženju ove odluke, te je obvezno donijeti odluku u ponovnom postupku u roku u od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude sukladno odredbi čl. 151. st. 2. ZUS.

24. Odluka Suda o troškovima spora iz točke II. i III. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stoga je tuženik dužan naknaditi tužiteljima trošak koji im je nastao u povodu ovog spora, dok zainteresirana osoba sama snosi svoje troškove ovog spora.

25. Budući da se prema čl. 144. st. 3. ZUS vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom to je tužiteljima sukladno Tbr. 27. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23) priznat trošak za sastav tužbe i za zastupanje na raspravi održanoj u ovom sporu putem opunomoćenika u iznosu od 1.000,00 eura po radnji, sve uvećano za PDV, što sveukupno iznosi 2.500,00 eura.

26. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelju nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 25. travnja 2025.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 127. st. 1. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužitelja, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mikuličić-Lončarić-

N, u [adresa]

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike

Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

- opunomoćenici zainteresirane osobe Tihani Miletić, odvjetnici u Zagrebu, Cernička ulica 41