REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-2594/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca, Roberta Završkog, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Goranke Ratković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. JC, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 16. veljače 2022., broj: 36. Pp-2194/2024, u sjednici vijeća održanoj 25. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
U povodu žalbe okr. JC, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 16. veljače 2022., broj: 36. Pp-2194/2024, okr. JC je proglašen krivim da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je na temelju tog propisa izrečena kazna zatvora 20 dana u koju kaznu je okrivljeniku uračunato vrijeme uhićenja kao jedan dan zatvora pa ima za izdržati 19 dana zatvora, koja kazna se neće izvršiti ako okrivljenik u roku 6 mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečene te je oslobođen dužnosti naknade troška prekršajnog postupka.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik po braniteljici Ivi Babić, odvjetnici u Zagrebu, uvodno naznačujući sve žalbene osnove, dok je iz sadržaja žalbe vidljivo da presudu pobija zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati i pobijana presuda preinači i okrivljenik oslobodi optužbe, a podredno, presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Rješavajući o žalbi, ovaj sud je ispitao pobijanu presudu u smislu navoda žalbe i odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a i utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.
5. Naime, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski je sud osuđujuću presudu temeljio na iskazu svjedokinje TC, okrivljenikove kćeri, ispitane na glavnoj raspravi održanoj 16. veljače 2024. Međutim, iskaz te svjedokinje na zapisniku o glavnoj raspravi nije dokaz pribavljen na zakonit način sukladno čl. 173. PZ-a u vezi odredbe čl. 285. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., i 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP/08) o ispitivanju svjedoka.
6. Odredba čl. 173. PZ-a propisuje da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o glavnoj raspravi nije razvidno da je navedena svjedokinja ispitana odnosno upozorena sukladno odredbama čl. 285. ZKP/08. Naime, čl. 285. st. 1. t. 1. ZKP/08 propisano je :"(1) Oslobođeni su obveze svjedočenja: 1) srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi do trećega stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zaključno, dok čl. 285. st. 3. ZKP/08 propisuje: "(3) Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u st. 1. t. 1. do 3. ovog članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik." Nadalje, odredbom čl. 300. st. 1. ZKP/08. propisano je: “Iskaz svjedoka se, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako: 3) upozorenje iz čl. 285. st. 3. ovoga Zakona i odricanje nije ubilježeno u zapisnik.“ Radi se o imperativnoj normi koja se odnosi na sva upozorenja sadržana u čl. 285. st. 3. ZKP-a i koja ne trpi druge izuzetke osim onog propisanog u čl. 285. st. 6. tog Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.
6.1. Iz navedenog zapisnika o glavnoj raspravi koji sadrži iskaz svjedokinje TC, okrivljenikove kćeri odnosno srodnice u prvom stupnju u ravnoj lozi, vidljivo je da u tom zapisniku, a nakon upozorenja da će se iskaz svjedokinje ako odluči svjedočiti bez obzira na njenu kasniju odluku moći koristiti kao dokaz, nije unesen odgovor svjedokinje odriče li se blagodati nesvjedočenja i nakon tog upozorenja sukladno čl. 285. st. 3. ZKP/08.
7. Budući da prvostupanjski sud odluku o krivnji okrivljenika temelji i na iskazu te svjedokinje dane na zapisniku o toj glavnoj raspravi, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Naime, navedena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. PZ-a, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada reproducira iskaz ispitane svjedokinje te navodi što je time utvrdio i navodi da je povjerovao tom iskazu dok obranu okr. JC nije prihvatio i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji okrivljenika. Stoga je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti, slijedom čega je žalba okrivljenika bespredmetna.
8. Nadalje, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu potpunosti i pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada je vidljivo da sadržaj provedenih dokaza dovodi u sumnju pravilnost utvrđenja odlučnih činjenica.
8.1. Naime, iz obrane okrivljenika proizlazi da je on gluhonijema osoba koja se sporazumijeva znakovnim jezikom (ispitan uz prisutnost sudskog prevoditelja za znakovni jezik) kojeg njegova kći TC nije u potpunosti svladala, te da je na upit suda ispitan na okolnost psihičkog nasilja prema istoj, nerazumno i neartikulirano odgovorio, dok je TC iskazala da je otac "izgovarao" predmetne riječi, zbog čega se za sada ne može s potrebnim stupnjem izvjesnosti smatrati da je stanje stvari u dovoljnoj mjeri razjašnjeno i zrelo za donošenje meritorne odluke. Naime, je li okr. JC počinio psihičko nasilje u obitelji uporabom znakovnog jezika (kao što je naznačeno u izreci) vrijeđajući kći TC riječima „luda si, lopov si, pokvarena, sebična i loša kćer, nisi normalna, luda si“, što je kod nje izazvalo osjećaj straha i uznemirenost (i primijenio tjelesnu silu prema njoj uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda) te je li to učinio na taj način ili je to učinio glasom, mora biti utvrđeno s potpunom izvjesnošću, izvan svake razumne sumnje, što je stupanj utvrđenja odlučnih činjenica potreban za donošenje osuđujuće odluke koja se može temeljiti isključivo i samo na činjenicama koje su nedvojbeno dokazane. U smislu odredbe čl. 88. st. 1. PZ-a, dužnost je suda s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje okrivljeniku idu u korist, kao i one koje mu idu na štetu, a izostanak pažljive ocjene svih provedenih dokaza sukladno čl. 185. st. 7. PZ-a, ne može dovesti do pravilne i zakonite odluke.
9. Slijedom navedenog, trebalo je ukinuti pobijanu presudu po službenoj dužnosti u povodu žalbe okrivljenika te će u ponovnom suđenju prvostupanjski sud otkloniti bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, ponovno ispitati okrivljenika, svjedokinju TC, otkloniti na valjani način moguće proturječnosti, provesti druge dokaze koji se ukažu potrebnima, te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 25. travnja 2025.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Robert Završki, v.r.
Robert Završki, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, braniteljicu, žrtvu i tužitelja.
