1

Broj: Ppž-9046/2022

                                  

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja: predsjednice vijeća Goranke Ratković te članica vijeća Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene V.K., zbog prekršaja iz članka 59. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 i 85/22), odlučujući o prigovoru okrivljenice podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split od 2. studenog 2021., broj: 511-12-36/05-3-3892-1/2021, na sjednici vijeća održanoj 15. studenog 2023.,

 

p r e s u d i o    j e

 

I.               U povodu prigovora okrivljene V.K., a po službenoj dužnosti preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni na način da se postupanje okrivljenice činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga, pravno označava kao prekršaj iz članka 59. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na („Narodne novine“, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 i 85/22 i 114/22) pa se na temelju tog zakonskog propisa izriče novčana kazna 390,00 EUR (tristo devedeset eura)[1]/2.938,46 HRK (dvije tisuće devetsto trideset osam kuna i četrdeset šest lipa), koju je dužna platiti u roku 15 dana od primitka ove presude, a ako okrivljenica u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

II.              Prigovor okrivljene V.K. odbija se kao neosnovan te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijani prekršajni nalog.

 

III.     Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona okrivljena V.K. je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 15,00 EUR (petnaest eura)/113,02 HRK (sto trinaest kuna i dvije lipe) u roku 15 dana od primitka ove presude.             

Obrazloženje

 

1.               Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenica je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz članka 59. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji joj je izrečena novčana kazna 3.000,00 kuna, koju je dužna platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, te je okrivljenici izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jednog mjeseca, a obvezana je i naknaditi trošak prekršajnog postupka 500,00 kuna.

 

2.               Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljenica je pravodobno podnijela prigovor zbog izrečene novčane kazne i zaštitne mjere, predlažući da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

 

3.               Obzirom da je prigovor podnesen iz osnove članka 237. stavka 1. točke 2. PZ-a,  Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi članka. 238. stavka 11. PZ-a, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba PZ-a o žalbenom postupku.

 

4.               Prigovor nije osnovan.             

 

5.               Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. PZ-a, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

 

6.               Okrivljenica u prigovoru izražava priznanje i svijest o počinjenom prekršaju, te moli za blagost u odnosu na kaznu i zaštitnu mjeru, ističući da nije kažnjavana niti zbog prometnih, a niti zbog drugih prekršaja. Navodi da je vozila dozvoljenom i prilagođenom brzinom, a zbog blizine semafora je procijenila da se neće moći sigurno zaustaviti. Zbog zaštitne mjere bi bila onemogućena u skrbi za sebe i svoju obitelj, te je očit nesrazmjer između prekršaja i takvih sankcija, pa predlaže da se prigovor prihvati.

 

7.               Ističe se da je u povodu prigovora, a ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrđeno da je postupanje okrivljenice pravno označeno kao prekršaj iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20). Međutim, nakon donošenja nepravomoćnog prekršajnog naloga, stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 114/22), koji je u konkretnom slučaju blaži za počinitelja, budući da za predmetni prekršaj propisuje nešto nižu novčanu kaznu kao posljedicu uvođenja eura.

 

8.               Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja i novčanoj kazni, kako je to navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

9.               Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je izrečena novčana kazna od 390,00 eura primjerena stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

 

9.1.              Naime, za predmetni prekršaj je predviđena novčana kazna od 390,00 do 920,00 eura, pa predstavlja najnižu zakonom propisanu kaznu za predmetni prekršaj.

 

9.2.              Po ocjeni ovog suda, imajući na umu da inkriminirano ponašanje okrivljenice predstavlja velik stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra, te da u konkretnom slučaju ne postoje posebno izražene olakotne okolnosti, kao i da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, to se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi se mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u prigovoru.

 

9.3.              Također, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica se upozorava da, ako na način i u roku za plaćanje novčane kazne određenom u izreci pobijanog prekršajnog naloga, a računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

 

10.               Nadalje, ispitujući odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj drugostupanjski sud smatra da inkriminirano ponašanje okrivljenice predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, zbog čega je prvostupanjsko tijelo osnovao i u skladu sa zakonom izreklo zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije.

 

10.1.              Primjena ove zaštitne mjere u konkretnom slučaju nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenice. Duljina trajanja izrečene mjere od 1 mjeseca, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, dakle, u zakonom propisanom minimalnom trajanju i više je nego primjerena težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog.

 

11.              U odnosu na navod prigovora kojima se ističe dosadašnja nekažnjavanost, treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka te da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po stavu ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati naročito izraženom olakotnom okolnosti koja bi opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne i u konkretnom slučaju je našla dovoljno odraza u izrečenoj novčanoj kazni u visini zakonom propisanog posebnog minimuma. 

 

12.               Stoga nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljeničinog prigovora.

 

13.              Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura ) pa iznos od 15 eura predstavlja gotovo  minimalno mogući iznos paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje njezino uzdržavanje.

 

14.              Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona  i članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.             

 

U Zagrebu, 15. studenog 2023.

 

     Zapisničar:                                                                               Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Robert Završki, v. r.                                                                     Goranka Ratković, v.r.                                                                  

 

              Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Postaji prometne policije Split u 2 otpravka: za spis i okrivljenicu