REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, 23000 Zadar
Poslovni broj: P-91/2020-35
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Marku Baraki, u pravnoj stvari tužiteljice protutužene UR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po punomoćniku mr.sc. Ive Brkić, odvjetnik u Zadru, protiv tužene protutužiteljice VR iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćnici Dijani Brezak, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Brezak i Grabas u Zagrebu, Strojarska 2, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. ožujka 2025. godine u prisutnosti tužiteljice, zamjenika punomoćnika tužiteljice protutužene Tea Petanija, odvjetnika u Zadru, i punomoćnice tužene protutužiteljice FR, odvjetnice u [adresa], te nakon objave dana 25. travnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I.Utvrđuje se da u ostavinsku masu iza smrti pok. JR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) ne spada: ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica], oznake oranica, površine 758 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana u posjedovni list 170 k. o. [katastarska općina] pri Katastru u Zadru, te ½ dijela grobnice oznake N.G. „B", polje X, red 5, broj 77, a koja se nalazi na Gradskom groblju u Zadru, te se utvrđuje da navedena imovina predstavlja bračnu stečevinu pok. CR (OIB: [osobni identifikacijski broj]).
II.Slijedom utvrđenja pod toč. I. ove presude, utvrđuje se da je tužiteljica UR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od dana 15. listopada 2013. godine ovjeren od strane Javnog bilježnika Suzane Hrabre pod poslovnim brojem OV-8003/13 dana 17. listopada 2013. godine zaključenog sa pok. CR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) stekla valjani pravni osnov za uknjižbu prava suvlasništva na: - 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica], oznake oranica, površine 758 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana u posjedovni list 170 k. o. [katastarska općina] pri Katastru u Zadru, te 1/2 dijela grobnice oznake N.G. „B", polje X, red 5, broj 77, a koja se nalazi na Gradskom groblju u Zadru, što je tuženica VR iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) za sebe i kao pravni slijednik pok. TR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) dužna priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude ishodi upis prava suvlasništva za udio od ½ dijela na predmetnim nekretninama u zemljišnim knjigama i katastarskoj evidenciji, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
III.Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev tužene protutužiteljice koji glasi:
"I.Utvrduje se da je ništetan Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen dana 15. listopada 2013.g. između CR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao primateljice uzdržavanja i UR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao davateljice uzdržavanja, potvrđen kod javnog bilježnika Suzane Hrabra iz Zadra, Don Ive Prodana 4, pod brojem OV- 8003/13, i ne proizvodi pravne učinke.
II.Obvezuje se tužiteljica-protutužena nadoknaditi tuženoj-protutužiteljici parnični trošak u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
IV.Dužna je tužena protutužiteljica naknaditi parnični trošak tužiteljici protutuženoj u iznosu od 5.938,95 Eur-a u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužiteljica u tužbi tvrdi da je rješenjem br.O-1757/2019-20 od dana 7. siječnja 2020. godine Općinskog suda u Zadru, prekinut ostavinski postupak iza smrti pok. JR oca stranaka, te je sud uputio nasljednicu UR, ovdje tužiteljicu da protiv nasljednice VR pokrene parnicu radi utvrđenja da ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao niti ½ grobnice oznake N.G. „B“, polje X, red 5, broj 77, a koja se nalazi na Gradskom groblju u Zadru (ne predstavlja ostavinsku imovinu ostavitelja, već vlastitu imovinu temeljem bračne stečevine sada pok. CR, majke stranaka. Pok. JR umro je 27. srpnja 2013. godine. Predmet ove tužbe su: 1. nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], kuća i dvorište, površine 758 m2 upisana u posjedovni list 170 k. o. [katastarska općina] kao vanknjižno vlasništvo ostavitelja JR pok. ER, radi se o parceli koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru upisana kao: čest. zem. [katastarska čestica], oznake oranica, površine 758 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Bračni drugovi JR i CR (rođ. SR), otac i majka stranaka, vjenčali su se dana 9. srpnja 1960. godine, te niti jedno od njih u trenutku vjenčanja nije imalo vlastite imovine. Predmetnu nekretninu stekli su temeljem kupoprodajnog ugovora od dana 12. svibnja 1965. godine od prodavatelja ER. Kasnije su tijekom 1970-tih godina na navedenoj parceli napravili obiteljsku kuću. JR bio je zaposlen kao vozač u Autotransportu, a CR u poduzećima Boris Kidrič i Bagat sve do mirovine, te su sve u lipu zajednički, u bračnoj zajednici stekli i zajedno ulagali i gradili. O tome može posvjedočiti i veći broj svjedoka. Grobnica oznake N.G. B", polje X, red 5, broj 77, a koja se nalazi na Gradskom groblju u Zadru, također predstavlja bračnu stečevinu stranaka, jer je ista stečena u braku i zajedničkim sredstvima bračnih drugova i to kupoprodajom od dana 20. listopada 1974. godine. Sve ove činjenice su nesporne i tuženica je svjesna da su nesporne, pa je tužiteljici nejasno što to točno tuženica osporava, budući da nema nikakve dvojbe da obje nekretnine predstavljaju zajedničku bračnu stečevinu stranaka. Majka stranaka pok. CR umrla je 1. ožujka 2014. godine, prema tome, umrla je nakon pok. JR. Između tužiteljice UR i sada pok. CR zaključen je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju kojim je sada pok. CR prenijela u vlasništvo tužiteljici svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu, a izričito je navedeno da se u vlasništvo tužiteljice prenosi nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], kuća i dvorište, površine 758 m2 upisana u posjedovni list 170 k. o. [katastarska općina] i to za 1/2 dijela koja čini bračnu stečevinu pok. CR, te naravno njezin zakonski nasljedni dio na preostalom dijelu od ½ dijela koji predstavlja ostavinsku imovinu. Isto je izričito napisano i za Grobnicu oznake N.G. „B", polje X, red 5, broj 77, a koja se nalazi na Gradskom groblju u Zadru. Tuženica je u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem P-597/2018 (P- 1734/2014) osporavala valjanost navedenog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ali je pravomoćno izgubila taj spor. Kako je tuženica u ostavinskom postupku iza smrti pok. JR bez valjanog razloga osporila osnovane tvrdnje nasljednice UR: da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu i da je 1/2 navedenih nekretnina kao bračna stečevina CR izuzeta od ostavinske mase, te da je temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od dana 15. listopada 2013. godine ovjeren od strane Javnog bilježnika Suzane Hrabre pod poslovnim brojem OV-8003/13 dana 17. listopada 2013. godine tužiteljica vlasnica 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica], kuća i dvorište, površine 758 m2 upisana u posjedovni list 170 k. o. [katastarska općina], te ½ dijela grobnice oznake N.G. „B", polje X, red 5, broj 77, a koja se nalazi na Gradskom [adresa] u [adresa], to da tužiteljica predlaže da sud provede sve predložene dokaze i donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev.
2.U odgovoru na tužbu tužena je navela da se tužena protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Naime, roditelji stranaka zaključili su brak dana 09. srpnja 1960.g. Točno je da su nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva stečene za vrijeme braka istih. S obzirom da su za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini, mjerodavni propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja (Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 57/2005-2, od 14. prosinca 2005. godine), na predmetnu imovinu primjenjuje se Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj: 11/1978, 27/1978, 45/1989, 59/1990, 25/1994, 162/1998; dalje: ZBPO). Prema odredbi iz čl. 287. Zakona o braku i porodičnim odnosima kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova bračnih drugova udio bračnih drugova u zajedničkoj imovini određuje se prema njihovom doprinosu u stjecanju te imovine. Dakle, u predmetnom slučaju sud treba utvrditi kada je sporna imovina stečena, da li je stečena radom za vrijeme bračne zajednice ili predstavlja posebnu imovinu jednog bračnog druga, koliki je bio udio svakog bračnog druga u stjecanju te imovine, te s time u svezi koliki su njihovi suvlasnički omjeri u tako stečenoj imovini. Naime, pok. CR je kratko vrijeme bila zaposlena, a naknadno je radila samo kao sezonska radnica, dok je pok. JR radio cijeli svoj radni vijek. S obzirom na isto prvenstveno je potrebno zatražiti od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Tvrtkova 5, podatke o visini primanja koja su pok. JR i pok. CR ostvarivali od dana zaključenja braka pa do stjecanja predmetne imovine. Navedeno nije moguće dokazivati saslušanjem bilo kakvih svjedoka, već jedino službenom dokumentacijom. Isto tako, potrebno je utvrditi da li je JR unio određenu imovinu ili novčana sredstava u brak, pa bi ta sredstva, odnosno samim time i nekretnine koje su tim sredstvima stečene, temeljem st. 1. čl. 278. Zakona o braku i porodičnim odnosima ostale njegova posebna imovina i za vrijeme trajanja braka. Navedeno iz razloga što imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina, odnosno imovina koja je stečena sredstvima koja potječu iz posebne imovine, predstavlja posebnu imovinu tog bračnog druga. Dakle, predlaže se sudu da provede postupak, te utvrdi da je utužena imovina predstavljala posebnu imovinu pok. JR, i odbije tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz obvezu iste da tuženoj naknadi parnični trošak. Tužiteljica-protutužena kao davateljica uzdržavanja sklopila je dana 15. listopada 2013.g., Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa CR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao primateljicom uzdržavanja, koji je potvrđen dana 17.10.2013. kod javnog bilježnika Suzane Hrabra iz [adresa], pod brojem OV-8003/13. U članku 1. navedenog ugovora navodi se da CR (primateljica uzdržavanja) ostavlja u nasljedstvo kćeri UR (ovdje tužiteljici-protutuženoj) svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu u koju ulazi obiteljska kuća u [adresa], u [adresa], izgrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te imovinu koju će naslijediti iza pok. supruga JR u ostavinskom predmetu koji je u tijeku kod Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem O-1343/13, a u rješavanju kod javne bilježnice Silvane Grdović iz [adresa] pod br. UPP-OS-242/13, grobno mjesto na Gradskom groblju u Zadru smješteno u predjelu N.G. "B", polje X, red V, roj 77, te svu svoju pokretnu imovinu koja će se naći nakon smrti primateljice uzdržavanja, kao i da se predaja u vlasništvo predmetne imovine ugovara odmah po sklapanju, potpisu i ovjeri Ugovora. Imovina kojom je predmetnim Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju davateljica uzdržavanja CR raspolagala u trenutku raspolaganja nije bila njezina imovina. U trenutku sklapanja predmetnog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju još nisu bili utvrđeni dijelovi nasljednog prava koji pripadaju pojedinim nasljednicima iza pok JR. Stoga je u trenutku sklapanja spornog ugovora postojala glede navedenih nekretnina nasljednička zajednica koja obuhvaća sve nasljednike pok. JR, suprugu CR i kćeri UR i VR, sukladno čl. 141. Zakona o nasljeđivanju, te se na raspolaganje istima primjenjuju pravila o raspolaganju zajedničkim vlasništvom. Sukladno čl. 61. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravna raspolaganja predmetom zajedničkog vlasništva nasljedničke zajednice mogu valjano učiniti samo svi sunasljednici - zajedničari zajedno; pojedini od njih mogu stvarju raspolagati samo na temelju ovlasti koju su mu za to dali svi ostali, a u ovom konkretnom slučaju CR nije imala suglasnost svih sunasljednika za raspolaganje. Samostalno raspolaganje CR nekretninama koje su predmet nasljedničke zajednice iza pok. BR protivna je prisilnom propisu i to čl.141 Zakona o nasljeđivanju, te je stoga temeljem čl. 322. Zakona o obveznim odnosima, ništetno. Nasljednička zajednica iza pok. JR još nije prestala. Navedeni pravni stav da potvrđuje sudska praksa u brojnim presudama, npr. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-1094/2001 od 24.03.2004.g. presuda, Županijskog suda u Splitu br. Gžst- 190/2015 od 14.01.2016.g., presuda Županijskog suda u Splitu Gž-3313/2015 od 25.02.2016.g, presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-637/2008 od 12.11.2008.g. itd., te se predlaže uvid u iste.
3. Sud je u ovoj pravnoj stvari izveo dokaz uvidom u priložene isprave i to u:rješenje Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Biogradu na Moru 65O-1757/2019-20 od 7.siječnja 2020.g. (l.s.5-7), vjenčani list Matičnog ureda Zadar za JR i SR od 15.01.2020.g. Klasa:223-03/20-003/61,Ur,broj:2198- 19-0302-20-1(l.s.8), kupoprodajni ugovor sklopljen između ER pok. U kao prodavatelja i RR od 12.svibnja 1965.g. ovjeren od Općinskog suda u Zadru pod brojem Ov.broj 1914/1965 (l.s.9-10), kupoprodajni ugovor od 20.listopada 1974.g. za grobnicu na gradskom groblju u [adresa] koja je smještena u predjelu N.G. „B", polje X, red 5, broj 77 (l.s.12), Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 15. listopada 2013. godine ovjeren od strane javnog bilježnice u [adresa] Suzane Hrabre pod poslovnim brojem OV-8003/13 dana 17. listopada 2013. godine zaključen između CR kao primateljice uzdržavanja i UR kao davateljice uzdržavanja (l.s.13-15), dopis HZMO Područni ured u Zadru Klasa:140-
01/23-64/42 Urbroj:341-24-15/10-23-2 od 18.listopada 2023.g. (l.s.50-59), saslušao svjedoka KR (l.s.61-62), svjedok IR (l.s.63-64), svjedoka ŠR (l.s.64-65), izveo dokaz stranačkog saslušanja tužiteljice protutužene UR (l.s.66-68), izveo dokaz stranačkog saslušanja tužene protutužiteljice VR (l.s.68-69), proveo financijsko vještačenje po vještaku Leonu Bataljaku dipl.oec. (l.s.69-70,73-130), saslušao vještaka Leona Bataljakua dipl.oec. (l.s.153-154), izvršio uvid u ostavinski predmet O-1757/19 iza smrti JR, ostavinski predmet O-398/2014 iza smrti CR, i u predmet Općinskog suda u Zadru P-597/18.
4.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan, dok protutužbeni zahtjev tužene protutužiteljice nije osnovan.
5.1. Čl. 276. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ 117/78, 51/89 i 59/90-dalje ZBPO) propisuje da imovina bračnih drugova može biti zajednička i posebna, dok čl. 277. ZBPO propisuje da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina.
5.2.Čl. 283. st. 1. ZBPO propisuje da zajedničkom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumno, a st. 2. tog čl. je propisano da svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan bračni drug ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima.
5.3.Čl. 284. st. 1. ZBPO propisuje da bračni drugovi mogu sporazumno podijeliti zajedničku imovinu tako da odrede suvlasničke dijelove u čitavoj ili u jednom dijelu imovine, ili na pojedinoj stvari, kao i da svakom bračnom drugu pripadnu pojedine stvari ili prava iz te imovine.
5.4.Čl. 285. ZBPO propisuje da svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka, tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliki je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iz te imovine.
5.5.Čl. 287. st. 1. ZBPO propisuje da kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, a st. 2. istog čl. određeno je da u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.
6.Prvenstveno se naglašava da je u konkretnom slučaju bilo riječ o izuzetno dugoj bračnoj zajednici, brak sklopljen 9. srpnja 1960.godine, koji je prestao smrću JR **.**.2013., dakle bilo je riječ o bračnoj zajednici od 53 godine, u kojem braku je rođeno dvoje djece tužiteljica UR i tužena VR, te da je majka stranaka CR preminula **.**.2014., a u kojoj bračnoj zajednici su kupljeni teren za kuću od Šime Gregova 1965.godine prema kupoprodajnom ugovoru sklopljenom između ER pok. U kao prodavatelja i RR od 12.svibnja 1965.g. ovjerenom od Općinskog suda u Zadru pod brojem Ov.broj 1914/1965 i na kojem terenu je kasnije sagrađena i useljena kuća prizemnica negdje početkom 1970.-ih u kojoj kući su živjeli JR, CR JR i kćeri UR i VR kao obitelj, kako to opisuju svjedoci KR i IR, a za vrijeme trajanja bračne zajednice je kupljena i grobnica na gradskom groblju u [adresa], prema kupoprodajnom ugovoru od 20.listopada 1974.g. za grobnicu na gradskom groblju u [adresa] koja je smještena u predjelu N.G. „B", polje X, red 5, broj 77, također je u prvostupanjskom postupku utvrđeno da je pok. JR privređivao kao vozač autobusa u "Autotransportu" do svoje mirovine, dok je pok. CR bila domaćica, majka dvoje djece, radila u poduzećima "Bagat" i "Boris Kidrič", bavila se poljoprivredom u svom vrtu u okućnici i te poljoprivredne proizvode prodavala na gradskoj tržnici i u svojoj ulici, te se bavila i poslovima čišćenja i održavanja nekretnina, što su opisali svjedoci KR, IR i HR, te tužiteljica UR u stranačkom iskazu, same financijske relacije je vještak Leon Bataljaku dip.oec. u svom nalazu i mišljenju od 1.kolovoza 2024.g. ocijenio tako da ukupna primanja pok. JR, što uključuje i plaću i mirovinu u periodu od 1971. do kraja srpnja 2013. godine iznose 665.023,67 HRK/88.263,81 EUR, što iznosi 68,75% ukupnih zajedničkih primanja roditelja stranaka, ukupna primanja pok. CR, što uključuje i plaću i mirovinu u periodu od 1972. do kraja srpnja 2013. godine iznose 302.255,31 HRK/40.116,17 EUR, što iznosi 31,25% ukupnih zajedničkih primanja roditelja stranaka, dakle, prema izračunu svih primanja roditelja stranaka doprinos u stjecanju imovine pok. JR iznosi 68,75%, a pok. CR 31,25%, međutim ovo financijsko vještačenje ukazuje samo na odnos ukupnih primanja roditelja stranaka, dakle čak niti u trenutku kupnje terena za kuću i gradnje sporne kuće, te kupnje sporne grobnice, međutim indikativan je u pogledu ekonomske snage svakog od roditelja stranaka tijekom trajanja bračne zajednice, pa čak i promatranjem ovih indikatora oni ukazuju na određenu prednost JR u samoj zaradi, međutim intencija čl. 287. st. 2. ZBPO je da u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine, a u konkretnom slučaju majka stranaka premda tijekom braka povremeno nije bila u radnom odnosu, ipak je bila domaćica, kućanica, majka dvoje djece, baveći se odgojem i podizanjem dvoje malodobne djece, brinula se za kućanstvo, bavila se uzgojem povrtlarskih kultura u okućnici kuće koju je sama iskrčila od kamena, i prodajom tih povrtlarskih kultura, dakle njezin doprinos u stjecanju zajedničke imovine ne treba sagledavati samo financijski koji je zasigurno postojao, već u sklopu dugotrajne bračne i obiteljske zajednice u kojoj je dala značajan doprinos navedenoj zajednici pri podizanju djece i obitelji, i pri održavanju domaćinstva i svakodnevnih poslova u tom domaćinstvu, čime je omogućila da drugi bračni drug može svakodnevno obavljati svoj posao vozača na autobusnoj liniji i time ostvariti veću financijsku zaradu, koju je vještak iskazao, pa stoga prvostupanjski sud ocjenjuje njezin doprinosu u stvaranju zajedničke imovine u udjelu od 1/2 dijela i u pogledu obiteljske kuće u [adresa] i u pogledu grobnice na gradskom groblju u [adresa], pa je stoga tužbeni zahtjev usvojen pod točkom I., a posljedično i pod točkom II.
7.1.Članak 579. st.1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - dalje ZOO) propisuje da ugovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja, st. 3. je propisano da ako nije drukčije ugovoreno, ugovorom o doživotnom uzdržavanju obuhvaćene su i sve pripadnosti stvari ili prava koji su predmet toga ugovora.
7.2.Članak 580. st.3.ZOO-a propisuje da ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta.
7.3.Dakle, temeljem odredbe čl. 579. st.1. ZOO-a, ugovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja, a temeljem odredbe čl. 583. st. 3. ZOO-a, svaka strana može zahtijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svoje obveze. Ugovor kojim se jedan ugovornik obavezuje da uzdržava doživotno drugog ugovornika, ili neku treću osobu, a u kome drugi ugovornik izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njezin dio u nasljedstvo nije ugovor o nasljeđivanju, nego ugovor o otuđenju uz naknadu svih nepokretnih stvari koje pripadaju primaocu uzdržavanja u vrijeme zaključivanja ugovora, ili određenog dijela tih stvari, čija je predaja davaocu uzdržavanja odgođena do smrti primaoca uzdržavanja (ugovor o doživotnom uzdržavanju).
7.4.Članak 586. st.1. ZOO-a propisuje da Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine, st.2. istog čl. propisuje da davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju toga ugovora, te stvari ili ta prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja. Tako je člankom 586. Zakona o obveznim odnosima propisano da se ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Kod tog pravnog posla davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koja su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju toga ugovora, te stvari ili ta prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja.
7.5.Članak 589. ZOO-a propisuje da na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe toga Zakona o ugovoru o doživotnom uzdržavanju.
8.U prvostupanjskom postupku je utvrđeno da je sklopljen Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 15. listopada 2013. godine ovjeren od strane javnog bilježnice u [adresa] Suzane Hrabre pod poslovnim brojem OV-8003/13 dana 17. listopada 2013. godine između CR kao primateljice uzdržavanja i UR kao davateljice uzdržavanja, u pogledu kojeg tužena traži da se utvrdi da je riječ o ništetnom pravnom poslu, jer da je CR raspolagala nekretninama u nasljedničkoj zajednici koja obuhvaća sve nasljednike pok. JR, suprugu CR i kćeri UR i VR, pa da sukladno čl. 141. Zakona o nasljeđivanju, na raspolaganje istima primjenjuju se pravila o raspolaganju zajedničkim vlasništvom, međutim za procjenu osnovanosti prigovora ništetnosti iz razloga koje navodi tužena, prvenstveno se ukazuju na formulaciju čl.1. spornog Ugovora o dosmrtom uzdržavanju, a ta je da CR (u daljnjem tekstu: primateljica uzdržavanja) ostavlja u nasljedstvo kćeri UR (u daljnjem tekstu davateljica uzdržavanja) svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu u koju ulazi obiteljska kuća i dvorište u [adresa], u [adresa], izgrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju je izgradila u braku s pokojnim suprugom JR, te imovinu koju će naslijediti iza pok. supruga JR u ostavinskom predmetu koji je u tijeku kod Općinskog suda u Zadru pod posl.br.O-1343/13,a u rješavanju kod javne bilježnice Silvane Grdović iz [adresa] pod br. UPP-OS-242/13, grobno mjesto na Gradskom groblju u Zadru smješteno na predjelu N.G. "B", polje X, red V, broj 77, te svu svoju pokretnu imovinu koja će se naći nakon smrti primateljice uzdržavanja, predaja u vlasništvo imovine iz prednjeg stavka tog članka ugovara se odmah po sklapanju, potpisu i ovjeri ugovora, dakle tim ugovorom je CR raspolagala svojim suvlasničkim udjelom na obiteljskoj kući u [adresa] i na grobnici, koji se odredio tek u ovom parničnom postupku, te imovinom koju će naslijediti iza pok. JR, dakle raspolagala je budućom imovinom, što nije zabranjeno zakonom, jer ugovorom o doživotnom uzdržavanju, pa tako i ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, primatelj uzdržavanja može raspolagati i svojom budućom imovinom, dakle predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju može biti i buduća imovina, odnosno imovina koju primatelj uzdržavanja nema u trenutku zaključenja ugovora, odnosno koja u konkretnom slučaju nije točno određena, ali je kasnije odrediva, a o čemu je riječ upravo u konkretnom slučaju, pa je stoga protutužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. Prigovor presuđene stvari nije osnovan jer je predmet P-597/2018 okončan rješenjem o povlačenju tužbe od 15.svibnja 2019.g., pa je tužena mogla podnijeti protutužbu u ovom predmetu.
9.Tužiteljici je dosuđen parnični trošak za zastupanje po punomoćniku iz reda odvjetnika temeljem odredbe čl. 154. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje ZPP) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) i to za sastav tužbe u iznosu od 250 bodova (Tbr. 7.1.),za zastupanje na ročištu od 3. rujna 2020. godine u iznosu od 125 bodova (Tbr.9.2.),za sastav obrazloženog podneska od 14. rujna 2020.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr.8.1.),za zastupanje na ročištu od 4.prosinca 2020.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr.9.1.),za zastupanje na ročištu od 5. rujna 2023.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr.9.1.),za zastupanje na ročištu od 13. studenog 2023.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr.9.1.),za zastupanje na ročištu od 17. lipnja 2024.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr.9.1.), za sastav obrazloženog podneska od 26. kolovoza 2024.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr.8.1.),za zastupanje na ročištu od 12. ožujka 2025.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr.9.1.), ukupno 2.125 bodova, uz vrijednost boda po ovoj Tarifi koja iznosi 2,00 Eur-a (Tbr.54.) – 4.250,00 Eur-a, uz pdv - 5.312,50 Eur-a, uvećano za trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 2.360,00 kuna ili 313,23 Eur-a i na presudu 313,22 Eur-a, ukupno 5.938,95 Eur-a.
10.Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Zadru, 25. travnja 2025. godine
S u d a c
Marko Baraka
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka za sud i protivnu stranku.
DNA:
1.Tužiteljici protutuženoj po punomoćniku, uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 313,22 Eur-a
2.Tuženoj protutužiteljici po punomoćnicama uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na protutužbu u iznosu od 53,09 Eur-a i na presudu u iznosu od 53,09 Eur-a
3.Nakon pravomoćnosti: Ministarstvu financija, Porezna uprava, Područni ured Zadar
