REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-2796/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, protiv tuženika Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (prije: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), Zagreb, Radnička cesta 80, OIB: 59951999361, radi izdavanja dopuštenja za izgradnju i održavanje traktorskih puteva, 25. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Poništava se rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, KLASA: UP/I-352-02/23-09/457, URBROJ: 517-10-2-1-23-3 od 27. studenog 2023. i predmet se vraća tuženiku na ponovni postupak.

U ponovljenom postupku je tuženik obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove odluke.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je Zahtjev tužitelja za izdavanje odobrenja za izgradnju šumske ceste Baburić dulibica – Malo brdašce unutar Gospodarske jedinice "Crna duliba – Metla", na području parka prirode Velebit. Obrazlažući razloge takve odluke tuženik navodi da bi planirani zahvat mogao promijeniti obilježja radi kojih je područje proglašeno zaštićenim jer osim utjecaja na vrijednosti šumske vegetacije u kojoj je već ranijim zahvatima izgradnje traktorskih putova i cesta došlo do značajnog gubitka staništa, gradnjom predmetne prometnice ugrozile bi se botaničke i geomorfološke vrijednosti toga područja. Također, tuženik ističe da bi se u slučaju nužnosti za izgradnjom šumske ceste za potrebe gospodarenja šumama na tom području, isto moglo ostvariti uređenjem postojećeg traktorskog puta u neposrednoj blizini uz prethodno proveden postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu pri nadležnom tijelu i dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

2. Pobijajući zakonitost gore citiranog akta tuženika tužitelj u tužbi izlaže kako slijedi. U bitnom, smatra da je tuženik je pogrešno utvrdio da je gospodarska jedinica „Crna duliba – Metla“ dovoljno otvorena te da je za potrebe gospodarenja moguće urediti postojeću traktorsku vlaku u neposrednoj blizini, kao i da bi planirani zahvat mogao promijeniti obilježja radi kojih je područje proglašeno zaštićenim. Tužitelj prije svega naglašava da je kao javni šumoposjednik ovlaštena za gospodarenje šumom i šumskih zemljištem te dodaje da se radovi gospodarenje šumom proveden na temelju šumskogospodarskih planova. Pojašnjava da su šumskogospodarski planovi temeljni dokumenti za gospodarenje i korištenje šuma i šumskih zemljišta na području Republike Hrvatske koji utvrđuju uvjete za održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem i zahvate u tom prostoru. Šumskogospodarske planove na razini gospodarske jedinice odobrava Ministarstvo poljoprivrede rješenjem, a na temelju stručnog mišljenja povjerenstva o usklađenosti plana s Osnovom područja i odredbama Zakona o šumama (članak 27. - 29. Zakona o šumama, NN br. 68/18, 115/18, 98/19, 32/20; dalje: ZoŠ). Ističe da u slučaju kada je šumskogospodarski plan ujedno i plan upravljanja područjem ekološke mreže, izdavanju rješenja o odobrenju prethodi postupak ishođenja suglasnosti na nacrt plana od strane tuženika. Navodi da je, sukladno članku 56. b Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19; dalje: ZoZP) izradio Program gospodarenja gospodarskom jedinicom „Crna duliba - Metla" s planom upravljanja područjem ekološke mreže s važnošću od 01. siječnja 2019. do 31. prosinca 2028. (dalje: Program) te da je Program odobrilo Ministarstvo poljoprivrede rješenjem, KLASA: UP/I-321-03/19- 01/59, URBROJ: 525-11/0595-20-5, od 17. kolovoza 2020., uz prethodnu suglasnost tuženika (KLASA: 612-07/19-04/20, URBROJ: 517-05-2-3-20-7 od 12. kolovoza 2020.). Ukazuje kako je s navedenom suglasnošću tuženik suglasan na Programom propisane radove gospodarenja šumama (zahvate), propisane aktivnosti u cilju očuvanja stanišnih tipova i ciljnih vrsta, no unatoč tome odbija izdati dopuštenje za izgradnju šumske ceste u Baburić dulibica

- Malo brdašce" u duljini od 1.132 km. Nadalje u tužbi citira Programom propisane ciljeva očuvanja ekološke mreže (aktivnosti). Ističe da će uz propisane ciljeva očuvanja ekološke mreže (aktivnosti), planiranom gradnjom prometnica u planiranom razdoblju u dužini od 3,00 km doći do gubitka ukupne površine 1,50 ha ciljnog stanišnog tipa lirske bukve i staništa ciljnih vrsta kojima šume predstavljaju pogodno stanište., ali da se izgradnjom šumske infrastrukture osigurava preventivna zaštita šuma od požara kao i obavljanje službe patroliranja prema planu zaštite šuma od požara u slučaju eventualnog izbijanja požara, a u slučaju eventualnog izbijanja požara omogućuje pravovremena intervencija s ciljem njihova suzbijanja. Naglašava da nije moguće provesti aktivnosti propisane Programom, posebice izvršiti protupožarnu zaštitu, ukoliko nije izgrađena šumska infrastruktura – u konkretnom slučaju šumska cesta. Obzirom da je Program odobrilo Ministarstvo poljoprivrede i to na temelju mišljenja stručnog povjerenstva da je na istog tuženik dao suglasnost to smatra da se može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja izgradnje šumskih cesta na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Ističe da neprovođenje gospodarenja šumom, za što je uvjet izgradnja predmetne šumske ceste, uzrokovalo bi negativne promjene bioloških procesa, a ne kako tuženik navodi građenje šumske ceste. Nadalje u tužbi navodi da tuženik pogrešno i neutemeljeno navodi da bi se u slučaju nužnosti za izgradnjom ceste navedeno moglo ostvariti uređenjem postojećeg traktorskog puta, budući se pored programom planirane i propisane trase šumske ceste ne nalazi izgrađen niti jedan traktorski put. Ukazuje da iz priložene karte odsjek 21a gospodarske jedinice Crna duliba - Metla razvidna je planirana trasa šumske ceste, te da ne postoji u njezinoj neposrednoj blizini šumski put. Zaključno, navodi da se traktorski put, kad bi egzistirao, ne bi mogao prenamijeniti/urediti u šumsku cestu obzirom na njegovu namjenu i tehničke značajke u smislu gospodarenja šumama, da je, sukladno Prilogu 9. Pravilnika o uređivanju šuma (NN 97/18, 101/18, 31/20, 99/21), šumska cesta jednostavni građevinski objekt koji omogućuje stalan (cjelogodišnji) promet cestovnim vozilima u svrhu provođenja radova gospodarenja šumama, dok šumski put predstavlja objekt koji omogućuje primarni transport drva šumskim vozilima (šumskim traktorima) do šumske ceste, da prema Tehničkim uvjetima za gospodarske ceste (1989.), Šumske prometnice, autora Doc.dr.sc. FL, maksimalni dozvoljeni uzdužni nagib pri projektiranju i gradnji šumskih cesta iznosi 12%, dok uzdužni nagib šumskih puteva, kao sekundarne privremene šumske infrastrukture, u planinskim područjima može iznositi i više od 30%.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu, u bitnom, ustraje kod navoda iz osporenog rješenja. Prije svega, ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o zaštićenom području sukladno odredbama lex specialis ZoZP-a u kategoriji park prirode, za koje je propisano da je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima, te da ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga a pravna i fizička osoba koja namjerava obavljati djelatnost ili provesti zahvat dužna je ispuniti uvjete propisane člankom 144. ZoZP-a.

Nadalje, tuženik navodi da je utvrđivao činjenično stanje u konzultaciji s ovlaštenim stručnim djelatnicima Javne ustanove Park prirode Velebit koja sukladno zakonu u Parku prirode Velebit obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Ustraje kod navoda da je područje gospodarske jedinice „Crna duliba - Metla" već dovoljno otvoreno sa šumskom infrastrukturom te da bi izgradnja predmetne šumske ceste utjecati na obilježja zaštićenog područja kao i navoda da da bi se u slučaju potrebe za izgradnjom predmetne ceste navedeno moglo ostvariti uređenjem postojećeg traktorskog puta. Ističe kako i sam tužitelj navodi da bi se predmetnim zahvatom izgubilo ukupne površine 1,50 ha ciljnog stanišnog tipa lirske bukve i staništa ciljnih vrsta kojima šume predstavljaju pogodno stanište.

4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24; dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje tuženika te dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora.

6. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja ocijenivši iste suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj ostalih činjenica koje su u sporu utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Među strankama ovog upravnog spora nije sporno da je Program (gospodarenja gospodarskom jedinicom "Crna duliba – Metla s planom upravljanja ekološke mreže) odobren rješenjem Ministarstva poljoprivrede, KLASA: UP/I-321-03/19- 01/59, URBROJ: 525-11/0595-20-5, od 17. kolovoza 2020., kao i da je na isti suglasnost iz čl. 56.b st. 3. ZoZP-a. Također je nesporno da je Programom planirana izgradnja 3 kilometra novih šumskih prometnica te da će izgradnjom prometnica otvorenost će iznositi 18,59 km / 1000 ha površine.

9. Uvidom u spis upravnog postupka, koji je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, utvrđeno je da istom prileži, između ostalog, Zahtjev za izdavanje odobrenja za izgradnju šumske ceste Baburić dulibica – Malo brdašce od 30. listopada 2023., e-mail korespondencija tuženika i djelatnika Javne ustanove Park prirode Velebit, te tekst Programa (stranice 208 i 209) koji se odnosi na Analizu utjecaja planiranih aktivnosti na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Iz Zahtjevu za izdavanje odobrenja za izgradnju šumske ceste Baburić dulibica

– Malo brdašce, slijedi da su radovi izgradnje šumske ceste duljine 1,132 km te širine 5 m (s mimoilaznicama 6 m) planirani na području k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Zahvat bi se izvodio u dvije faze – izgradnja gornje stroja i izgradnja donjeg stroja, a prema opisu i načinu izvođenje radova, prema tužitelju, zahvatom će se minimalno zadirati u okoliš te isti neće imati negativan utjecaj na prirodu. Iz e-mail prepiske vidljivo je da se JU Park prirode Velebit protivi zahvatu iz razloga što smatra da je otvorenost prostora šumskim cestama i traktorskim putevima prevelika te da bi se umjesto nove šumske ceste trebalo iskoristiti postojeći traktorski put koji se nalazi u blizini (nadograditi ga u šumsku cestu).

Iz Analize utjecaja planiranih aktivnosti na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže slijedi da je osnovna funkcija gradnje šumskih cesta preventivna zaštita od požara, da će gradnjom ukupno 3 km šumskih cesta doći do gubitka ukupne površine 1,50 ha ciljnog stanišnog tipa 91KO lirske bukve šume (Aremonio — Fagion) i staništa ciljnih vrsta kojima šume predstavljaju pogodno stanište; da se može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja izgradnje šumskih cesta na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

10. Odredbom čl. 27. st. 1. ZoŠ-a propisano je da su šumskogospodarski planovi temeljni dokumenti za gospodarenje i korištenje šuma i šumskih zemljišta na području Republike Hrvatske, koji utvrđuju uvjete za održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogući stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom.

11. U Čl. 29. ZoŠ-a propisano je da šumskogospodarski plan, njegovu obnovu ili reviziju Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog javnog šumoposjednika, Ustanove ili Pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na prijedlog licenciranih izvođača (st. 1.). Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona, a Povjerenstvo iz reda šumarskih stručnjaka osniva ministar (st. 6.). Prije ishođenja rješenja iz st. 1. za Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže potrebno je ishoditi suglasnost tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode (st. 7.).

12. Sukladno čl. 9. tč. 28. ZoZP-a plan upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže je akt planiranja kojim se utvrđuje stanje zaštićenog područja i/ili područja ekološke mreže te određuju ciljevi upravljanja i/ili očuvanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelji provedbe plana ,

13. Prema čl. 56. ZoZP-a plan upravljanja ekološkom mrežom donosi se za razdoblje od deset godina, uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina (st.1.). Planom upravljanja ekološkom mrežom može biti obuhvaćeno više područja ekološke mreže (st. 3.). Plan upravljanja ekološkom mrežom obvezno sadrži: analizu stanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže, ciljeve upravljanja i očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova, mjere očuvanja propisane pravilnikom iz članka 55. stavka 5. i/ili pravilnikom iz članka 55. stavka 6. ovoga Zakona, aktivnosti za postizanje ciljeva, pokazatelje provedbe plana (st. 4.).

14. Odredbom čl. 56.b. ZoZP-a propisano je da se planovi prema kojima se gospodari šumama i šumskim zemljištem određene gospodarske jedinice sukladno posebnom propisu iz područja šumarstva, a koji sadrže elemente propisane čl. 56. st. 4. ZoZP-a, smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom (st. 1). Nositelj izrade plana iz st. 1. dostavlja nacrt plana upravljanja ekološkom mrežom na suglasnost Ministarstvu (st. 2.). Ako je nacrt plana upravljanja izrađen u skladu s odredbama čl. 56. st. 3. i 4. ZoZP-a, Ministarstvo izdaje suglasnost na nacrt plana (st. 3).

15. Sukladno čl. 55. st. 1. ZoZP-a očuvanje područja ekološke mreže osigurava se provođenjem postupka Ocjene prihvatljivosti, provođenjem mjera očuvanja, provedbom plana upravljanja i odgovarajućim zakonskim, administrativnim ili ugovornim mjerama koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova i vrstama koji su prisutni na tim područjima.

16. Odredbom čl. 144. st. 1. ZoZP-a propisano je da pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi zahvat na zaštićenom području, za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, dužna je ishoditi dopuštenje, dok u st. 5. istog čl, stoji da će nadležno tijelo izdati dopuštenje ako utvrdi da namjeravani zahvat neće promijeniti obilježja zbog kojih je područje zaštićeno.

17. Analizirajući stanje spisa u kontekstu ranije citiranih odredbi ZoŠ-a i ZoZP-a, ovaj Sud nalazi da je odluka tuženika nije utemeljena na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, a na što osnovano tužitelj upire u tužbi.

18. Naime, a kako je to već spomenuto ranije u tekstu ove presude, tuženik je odbio izdati traženo odobrenje uz obrazloženje da bi gradnjom predmetne ceste došlo do značajnog gubitka staništa odnosno da bi se ugrozile botaničke i geomorfološke vrijednosti toga područja. Međutim, iz stanja spisa razvidno je da nije provedena ocjena dokaza na način kao to zahtijeva odredba čl. 7. Zakona o općem upravnom postupku (NN br 47/09, 110/21; dalje: ZUP). Potonje stoga jer je tuženik prethodno utvrđenje (zaključak), utemeljio isključivo na prepisci s JO Park prirode Velebit, s kojom tužitelj nije bio upoznat prije donošenja osporavane odluke, a što po ocjeni ovog Suda nije dovoljno budući da spisu prileži i druga dokumentacija koju je trebalo uzeti u obzir. Osim toga, valja naglasiti da iz navedene prepiske proizlazi da je, za tuženika, s aspekta gubitka staništa zahvat prihvatljiv (e-mail tuženika od 11. rujna 2023.) kao i to da je navod: "…već ranijim zahvatima izgradnje traktorskih putova i šumskih cesta došlo do značajnog gubitka staništa…" doslovce prepisan iz e-maila JO Park prirode Velebit od 12. rujna 2023.

19. JO Park prirode Velebit u svojim e-mailovima upućenim tuženiku iznosi svoje protivljenje zahvatu zbog "prevelike otvorenosti prostora šumskim cestama i traktorskim putevima", a što tuženik nekritički prihvaća zanemarujući u potpunosti činjenicu da je "otvorenost prostora" planiranim zahvatima izgradnje novih šumskih cesta duljine 3 km bila razmatrana u Programu na koji je tuženik dao svoju suglasnost. U istom Programu sadržana je analiza utjecaja izgradnje šumskih cesta na očuvanje i cjelovitost područja ekološke mreže.

Također, bez ikakve provjere tuženik prihvaća i mogućnost alternativnog zahvata - prenamjena postojećeg traktorskog puta u šumsku cestu. Na navode iz tužbe u kojima se osporava postojanje traktorskog puta u blizini planiranog zahvata te iznose razlozi zbog kojih takva prenamjena nije moguća (pod uvjetom da takav put postoji), tuženik se nije očitovao.

20. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, pobijano rješenje tuženika ne može se ocijeniti zakonitim te je stoga, temeljem odredbe čl. 117. st. 1. ZUS-a, valjalo odlučiti kao u izreci presude. U ponovnom postupku tuženik je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda sukladno čl. 151. st. 2. ZUS-a.

U Rijeci 25. travnja 2025.

Sudac

Vedran Juričić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

DNA:

- tužitelju Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ljudevita Frakaša Vukotinovića 2

- tuženiku Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zagreb, Radnička 80