REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4690/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. EH, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 15. veljače 2022., broj: 20. Pp - 5791/2021, u sjednici vijeća održanoj 25. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba okr. EH, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. EH (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
15. srpnja 2021., u 02,30 sati u mjestu [adresa]., došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane okrivljenog EH (1994.9, na način što je okrivljeni EH u prizemlju obiteljske kuće svojeg oca KH, za vrijeme dok se nalazio u društvu svoje sestre Matee Brzić 82005.9 i njenih četiriju prijateljica narušio javni red i mir na način što je sa svoje glazbene linije reproducirao glasnu glazbu, na takav način ometajući noćni mir svojih susjeda,
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka, padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 15. veljače 2022., broj: 20. Pp - 5791/2021 proglašen je krivim okr. EH da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna 180,00 DEM, što je protuvrijednost 90,00 eura, odnosno 335,00 kuna, koju je dužan platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 100,00 kuna.
2. Protiv te presude, okr. EH osobno je pravodobno podnio žalbu, ne naznačujući žalbenu osnovu dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ista prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, dok je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava na koju osnovano ukazuje i okrivljenik u svojim žalbenim navodima.
4.1. Naime, u pravu je okrivljenik kada ukazuje na povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okrivljenik optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, a jednako je i u optužbi, po propisu nije prekršaj.
4.2. Naime, optužnim prijedlogom okr. EH se teretio da je prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinio u prizemlju obiteljske kuće na adresi [adresa].
4.3. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničeno otvorenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
4.4. Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničeno otvorenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
6. Iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga u ovom prekršajnom predmetu, okr. EH je stavljeno na teret da je djelo iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinio na fiktivnom javnom mjestu – prizemlju obiteljske kuće, ali nije opisano da je radnja okrivljenika, bila čujna odnosno vidljiva na neograničenom javnom mjestu.
6.1. Potrebno je istaknuti da iako je u činjeničnom opisu prekršaja za koji je okr. EH proglašen krivim navedeno da je svojom radnjom „ometao noćni mir svojih susjeda…“ time nije opisano da se ponašanje okrivljenika reflektiralo na neograničenom javnom mjestu jer opis „susjedi“ nemaju značaj nastupanja posljedice na neograničenom javnom mjestu, odnosno mjestu dostupnom neograničenom krugu ljudi.
6.2. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv okr. EH vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Biograd, broj 511-18-09/05-5-159-1/2021 od 9. rujna 2021., po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okr. EH za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.
7. Uslijed naprijed navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu okr. EH te je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude, a na temelju članka 140. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, trebalo je odlučiti da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. istog Zakona, padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
8. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 19. ožujka 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
