REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Turinina 3, Novi Zagreb
Poslovni broj spisa: R1 Ob-281/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu toga suda Petru Matiću, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice LŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke IŽ, [adresa], uz sudjelovanje mlt. LŽT, [adresa], radi odlučivanja o ostvarivanju samostalne roditeljske skrbi u dijelu koji se odnosi na promjenu imena mlt. djeteta, 25. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Ovaj sud se proglašava nenadležnim za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari te se prijedlog radi odlučivanja o ostvarivanju samostalne roditeljske skrbi u dijelu koji se odnosi na promjenu imena malodobnog djeteta od 4. travnja 2025. odbacuje.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je ovom sudu podnijela prijedlog radi odlučivanja o prijedlogu radi ostvarivanja samostalne roditeljske skrbi u dijelu koji se odnosi na promjenu imena mlt. LŽT.
2. U prijedlogu predlagateljica navodi da ona ima adresu prebivališta u [adresa].
3. Iz priložene preslike rješenja o priznavanju strane sudske odluke Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj R1-19/2024-2 od 6. ožujka 2024. (list 6.-8.) proizlazi da mlt. LŽT prebiva u kućanstvu majke, odnosno da imaju isto prebivalište.
4. Iz sadržaja podneska predlagateljice od 4. travnja 2024. proizlazi da predlaže da joj se u odnosu na oca djeteta dodijeli samostalno izvršavanje roditeljske skrbi u pogledu ostvarivanja bitnih osobnih prava iz čl. 100. st. 1. t. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ).
5. Iz odredbe iz čl. 479. ObZ-a proizlazi da su stranke u postupku iz čl. 478. st. 1. t. 5. ObZ-a dijete i roditelji, dakle da su u konkretnom slučaju protustranke mlt. LŽT i otac djeteta.
6. Iz priložene dokumentacije i to izvoda iz matičnog registra rođenih (list 3.), izvoda iz matične knjige rođenih (list 4.) i rješenja o priznanju strane sudske odluke Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj R1-19/2024-2 od 6. ožujka 2024. (list 6. -8.) nedvojbeno proizlazi da je otac mlt. djeteta IŽ, državljanin Crne Gore, rođen **.**.1964. s adresom [adresa].
7. Iako to predlagateljica nije navela, sukladno odredbi iz čl. 479. ObZ-a protustranka je, osim mlt. djeteta i otac mlt. djeteta IŽ.
8. Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba MUP-a po imenu za oca mlt. djeteta IŽ (list 10.) utvrđeno je da se otac mlt. djeteta IŽ ne nalazi u jedinstvenom registru osoba pod svojim imenom.
9. Iz dokumentacije u spisu i uvida u JRO MUP-a utvrđeno je da niti jedna od stranaka nije osoba s prebivalištem niti uobičajenim boravištem u [adresa], kao i da mlt. LŽT nije državljanin Republike Hrvatske, a to da niti mlt. dijete nije hrvatski državljanin svojim navodima u prijedlogu potvrđuje i predlagateljica, a također i iz izvatka iz matične knjige rođenih proizlazi da mlt. dijete ima državljanstvo Republike Srbije.
10. Odredbom iz čl. 50. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (Narodne novine broj 101/17, dalje: Zakon o MPP-u) propisano je da se nadležnost suda Republike Hrvatske u stvarima roditeljske skrbi određuje prema poglavlju II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 (SL L 338, 23. 12. 2003.) i Haškoj konvenciji o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece iz 1996. (»Narodne novine - Međunarodni ugovori«, br. 5/09.) (st.1.); da se odredbe Uredbe iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju i u stvarima roditeljske skrbi kada dijete ima, u smislu te Uredbe, uobičajeno boravište u državi koja nije članica Europske unije, pod pretpostavkom da se u tom predmetu ne primjenjuje Konvencija iz stavka 1. ovoga članka (st. 2.); u stvarima roditeljske skrbi sud Republike Hrvatske nadležan je supsidijarno, u smislu članka 14. Uredbe iz stavka 1. ovoga članka, i kada je dijete državljanin Republike Hrvatske (st. 3.).
11. Prvo valja navesti da se na nadležnost u konkretnom slučaju ne primjenjuju niti Uredba Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (Službeni list Europske unije, L 178, 2. srpnja 2019., dalje u tekstu: Uredba) budući da je odredbom iz čl. 1. st. 4. pod c) Uredbe propisano da se Uredba ne primjenjuje na ime i prezime djeteta, niti Haška konvencija o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece iz 1996. (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 5/09) koja u svom čl. 4. pod c) propisuje da se Konvencija ne primjenjuje na ime i prezimena djeteta.
12. Nadalje, na temelju odredbe iz čl. 50. st. 3. Zakona o MPP-u ne proizlazi supsidijarna nadležnost suda Republike Hrvatske budući da dijete nema hrvatsko državljanstvo.
13. Budući da je odredbom iz čl. 100. st. 5. ObZ-a za ovakvu vrsta spora propisan izvanparnični postupak valjalo je primijeniti opću odredbu za izvanparnične postupke iz čl. 56. Zakona o MPP-u kojom je propisano da ako tim Zakonom nije drukčije određeno, sud Republike Hrvatske nadležan je u izvanparničnom postupku ako osoba prema kojoj je podnesen zahtjev ima prebivalište ili uobičajeno boravište u [adresa]. Ako u postupku sudjeluje samo jedna osoba, sud Republike Hrvatske nadležan je ako ona ima prebivalište ili uobičajeno boravište u [adresa].
14. Slijedom navedene odredbe proizlazi da ne postoji nadležnost suda Republike Hrvatske niti na temelju te odredbe budući da obje protustranke (mlt. dijete i otac mlt. djeteta) nemaju niti prebivalište niti uobičajeno boravište u [adresa].
15. Odredbom iz čl. 16. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) koji se primjenjuje sukladno odredbi iz čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23), a koji se primjenjuje na temelju čl. 346. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ) propisano je kad sud u tijeku postupka, do pravomoćnosti odluke, utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Republici Hrvatskoj, po službenoj dužnosti proglasit će se nenadležnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu, osim u slučajevima u kojima nadležnost suda u Republici Hrvatskoj ovisi i pristanku tuženika, a tuženik je dao svoj pristanak.
16. Slijedom navedenoga, kad na temelju citiranih odredba uredbe nije nadležan sud u Republici Hrvatskoj, valjalo je na temelju čl. 16. st. 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 25. travnja 2025.
Sudac:
Petar Matić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda pisanim putem, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
- predlagateljici po punomoćniku za primanje pismena