REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-2423/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca, Roberta Završkog, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Goranke Ratković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. VN, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, od 24. siječnja 2024., broj: 30. Pp-827/2023-12, u sjednici vijeća održanoj 25. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

U povodu žalbe okr. VN, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, od 24. siječnja 2024., broj: 30. Pp-827/2023-12, okr. ČN je proglašen krivim da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je na temelju tog propisa, uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, izrečena novčana kazna 700,00 eura, uz mogućnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku 15 dana, dok je, u odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi iste u paušalnom iznosu 20,00 eura.

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik osobno po braniteljici Vesni Narančić, odvjetnici u Krapini, iz svih žalbenih osnova, dok je iz sadržaja žalbe vidljivo da presudu pobija zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ) te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se žalba prihvati i pobijana presuda ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, odnosno, preinači sukladno žalbenim navodima.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Rješavajući o žalbi, ovaj sud je ispitao pobijanu presudu u smislu navoda žalbe i odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a i utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude (t. 13.) je vidljivo da je prvostupanjski sud svoju odluku između ostalog, utemeljio na iskazu svjedoka policijskog službenika AN, koji je u svom iskazu pred sudom prepričavao sadržaj razgovora s mlt. V i JN u policijskoj postaji. Prije svega, mlt. žrtve (rođ. 2012.) nisu mogle biti ispitane na taj način, već na način kako to propisuje odredba čl. 292. st. 1. i st. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22 i 36/24). u vezi s čl. 115. st. 2. Zakonom o sudovima za mladež, („Narodne novine“ broj: , , , , ) odnosno, od strane suca, putem audio-video uređaja kojima rukuje stručni pomoćnik, a uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe (jer djeca tada nisu navršila 16 g.). Nadalje, treba napomenuti i da sukladno čl. 158. st. 7. i 8. PZ-a, ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može ispitati osobe u svojstvu svjedoka (osim maloljetnike koje ispituje jedino sudac) sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku i takvi se zapisnici o ispitivanju mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku. Dakle, da bi se ono što policijski službenik sazna prilikom ispitivanja svjedoka, u okviru izvida prekršaja, moglo koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Sva ostala saznanja policijskog službenika dobivena prilikom ispitivanja građana ili na drugi način (kao npr. u ovom predmetu, nakon prijave prekršaja od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad) ostaju neformalne obavijesti, koje ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku, kako je to i izrijekom propisano u odredbi čl. 158. st. 8. PZ-a. U protivnom bi se ispitivanjem svjedoka policijskog djelatnika u kojem se prepričava ono što su rekli sudionici događaja kao svjedoci na zaobilazan način u dokazni materijal unosili oni elementi koji ne mogu biti osnova donošenja sudske presude.

5.1. Stoga je izvedeni dokaz ispitivanja svjedoka AN, policijskog službenika koji je ispitivao mlt. žrtve u policijskoj postaji suprotno čl. 292. st. 1. ZKP/08 i čije iskaze je uz to prepričavao pred sudom, a na kojem dokazu je između ostalog utemeljena pobijana presuda, dokaz pribavljen na nezakonit način (nezakonit dokaz), zbog čega je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Navedena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. PZ-a, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada reproducira iskaz ispitanog policijskog službenika kao svjedoka te navodi što je time utvrdio i navodi da je uz njegov, povjerovao i iskazu svjedokinje FN, dok obrani okr. VN nije poklonio vjeru jer je suprotna iskazima navedenih svjedoka i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji tog okrivljenika.

6. Nadalje, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu potpunosti i pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada je vidljivo da sadržaj provedenih dokaza dovodi u sumnju pravilnost utvrđenja odlučnih činjenica.

6.1. Naime, iz obrazloženja pobijane presude (odlomci 11., 12. i 13.) proizlazi da je prvostupanjski sud svoj zaključak o krivnji okr. VN temeljio na iskazu svjedokinje FN, okrivljenikove supruge i AN, policijskog službenika te službenoj zabilješci psihologa Područnog ureda Krapina, Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 13. travnja 2023. gdje je isti s mlt. djecom V i JN (rođ. 2012.), žrtvama nasilja, obavio razgovor u vezi inkriminiranog događaja.

6.2. Međutim, izjave mlt. djece mlt. V i JN pred psihologom Područnog ureda Krapina, ne mogu u smislu odredbe čl. 158. st. 8. PZ-a, biti dokaz o prekršaju i počinitelju prekršaja na kojem bi se mogla temeljiti presuda u prekršajnom postupku jer maloljetni svjedoci niti u tom slučaju nisu ispitani od strane ovlaštene službene osobe u okviru njene nadležnosti za provođenje nadzora odnosno sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju svjedoka, u ovom slučaju sukladno čl. 292. Zakona o kaznenom postupku. Stoga, sadržaj službene bilješke psihologa u prijavi Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 14. travnja 2023. je samo isprava koja potvrđuje da je takva radnja ispitivanja u upravnom postupku provedena, te nije dokaz u prekršajnom postupku, niti se može tijekom prekršajnog postupka koristiti ili predočavati, ali predstavlja izvor saznanja o tome treba li i na koje okolnosti mlt. V i JN ispitati u svojstvu svjedoka na glavnoj raspravi sukladno odredbi čl. 292. Zakona o kaznenom postupku. Ovakav stav u skladu je s odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske I Kž-496/13 od 5. rujna 2013. Pritom je potrebno napomenuti da je psihologa kao stručnu osobu, djelatnika Područnog ureda Krapina, koji je vršio razgovor s djecom i ima saznanja o njihovim iskazima, uz obvezno prethodno utvrđenje zakonskih uvjeta iz čl. 285. st. 4. Zakona o kaznenom postupku, kao posredni izvor saznanja moguće ispitati u svojstvu svjedoka.

6.3. Nadalje, uzimajući u obzir da je ispitana svjedokinja FN iskazala da je predmetnog dana iz kupaonice čula bivšeg izvanbračnog supruga da je „vikao na djecu da se smire“ koja su bila „dosta glasna jer su u inače živahni“ te da su u jednom trenutku došla do nje u kupaonicu „plakali su i rekli su joj da ih je otac lupio te joj je Č rekao da ga je otac otvorenim dlanom ruke udario po licu, a JN da ga je otac udario po glavi iza uha.“, a kojem iskazu je okrivljenik koji poriče prekršaj prigovarao, ističući da ga FN želi prikazati kao nasilnika i da su djeca na nagovor majke davala određene izjave psihologu u Hrvatskom zavodu za socijalni rad koji zavod je upoznat s obiteljskom situacijom, ovaj sud smatra da se ne može za sada s potrebnim stupnjem izvjesnosti smatrati da je stanje stvari u dovoljnoj mjeri razjašnjeno i zrelo za donošenje meritorne odluke. Naime, da je okr. ČN počinio nasilje u obitelji prema mlt. djeci, mora biti utvrđeno s potpunom izvjesnošću, izvan svake razumne sumnje, što je stupanj utvrđenja odlučnih činjenica potreban za donošenje osuđujuće odluke koja se može temeljiti isključivo i samo na činjenicama koje su nedvojbeno dokazane. U smislu odredbe čl. 88. st. 1. PZ-a, dužnost je suda s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje okrivljeniku idu u korist, kao i one koje mu idu na štetu, a izostanak pažljive ocjene svih provedenih dokaza sukladno čl. 185. st. 7. PZ-a, ne može dovesti do pravilne i zakonite odluke.

7. Slijedom navedenog, trebalo je ukinuti pobijanu presudu po službenoj dužnosti u povodu žalbe okrivljenika te će u ponovnom suđenju prvostupanjski sud otkloniti bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, ponovno ispitati okrivljenika, svjedokinju FN i UN, psihologinju u Područnom uredu Krapina, iznimno, po potrebi mlt. žrtve, provesti druge dokaze koji se ukažu potrebnima, te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

8. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 25. travnja 2025.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Robert Završki, v.r.

Robert Završki, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 8 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtve po zakonskom zastupniku, Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Krapina i tužitelja.