Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3087/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Goranke Ratković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. GO, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 17. Pp-7404/2023 od 23. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb, ukida pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okr. GO je oslobođen optužbe zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ) te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući ukinuti pobijanu presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, dok je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno, na što žalbom opravdano ukazuje žalitelj.

5. Prvostupanjski je sud donio presudu kojom se okr. GO, u nedostatku dokaza oslobađa optužbe za djelo koje mu je stavljeno na teret, budući da je okrivljenik poricao prekršaj, a svjedokinja GOR, okrivljenikova sestra, koristila blagodat nesvjedočenja, a u procjeni rizika je između ostalog iskazala da se okrivljenika ne boji.

6. Međutim, u pravu je tužitelj kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud donio pogrešnu ocjenu izvedenih dokaza, odnosno, pogrešno utvrdio odlučne činjenice, zanemarivši iskaz žrtve nasilja GOR koji je dala na Zapisnik o ispitivanju svjedoka u policijskoj postaji (kao zakonit dokaz), neposredno nakon predmetnog događaja i u kojem je jasno navela da je okrivljenik prijetio da će sve zapaliti, vrijeđao ju da je šuga, da mu je sve otela i da će joj „koknut“ supruga, što ju je uznemirilo, te je trebao ispitati kao svjedoka ĆO (šogora) koji je zatečen na mjestu događaja. Iz obrazloženja pobijane presude je vidljivo da je prvostupanjski sud izveo dokaze, između ostalog i čitanjem službene zabilješke o dojavi (str. 6 spisa) te zapisnika o ispitivanju svjedokinje GOR, a da nije ocijenio te dokaze odnosno iznio razloge prihvaćanja ili ne prihvaćanja vjerodostojnim iskaza svjedokinje koji je dala u policijskoj postaji (iako je sud naveo da iz istoga proizlazi djelo) i koji je suprotan obrani okrivljenika u kojoj on poriče prekršaj, sve sukladno odredbi čl. 88. st. 2. PZ-a, što nije učinio. Nadalje, službena zabilješka o dojavi nasilja u obitelji u postupku predstavlja izvor saznanja o tome tko je i zašto zatražio intervenciju policije, na koju okolnost se trebao ispitati kao svjedok ĆO (suprug okrivljenikove sestre). Posljedica ovakvih postupovnih nepravilnosti je propuštanje okolnosnog utvrđivanja činjeničnog stanja koje je za sada pogrešno dovelo do odluke o oslobađanju okrivljenika od optužbe za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

1. U odnosu na provedenu procjenu rizika žrtve (pravilno: pojedinačna procjena žrtve, str. 26 spisa) od strane prvostupanjskog suda i odgovore žrtve da se okrivljenika ne boji, nije inače nasilan prema njoj, ne ovisi o njemu te isti ima problema s alkoholom, potrebno je istaknuti da takva procjena ne može biti dostatna za donošenje oslobađajuće presude, a bez da je sud prethodno izveo druge dokaze koji su mu bili na raspolaganju (t. 6. ovog obrazloženja). Osim toga, izostanak straha žrtve od nasilnika nije relevantna u konkretnom slučaju jer se okrivljeniku stavlja na teret počinjenje psihičkog oblika nasilja u obitelji kod kojeg je dovoljno izazivanje i niže, slabije negativne emocije – uznemirenosti (koju je žrtva navela u policijskom zapisniku o ispitivanju) odnosno povrede dostojanstva, a ne više kategorije – straha, koja niti nije bitno obilježje predmetnog prekršaja pa ju nije niti bilo potrebno utvrđivati.

7. Iz navedenih razloga, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će ponovno ispitati okrivljenika, svjedokinju ĆOR, pročitati i ocijeniti njen iskaz na Zapisnik o ispitivanju svjedokinje dan u policijskoj postaji u slučaju korištenja blagodati ne svjedočenja ili drugačijeg iskazivanja te ĆO, otkloniti možebitne kontradiktornosti u iskazima, zatim po potrebi provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, nakon čega će pravilnom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 25. travnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Robert Završki, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, žrtvu i tužitelja.