REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. Vojarna „Sv. Križ“ Dračevac
Split

Poslovni broj: P-1540/2023-8

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u
pravnoj stvari tužitelja pod 1.S. Š., OIB:…,
S., i pod 2. T. Š., OIB: …, S., obojica
zastupani po punomoćniku V. D., odvjetniku u S., protiv tuženika B. Š., OIB: …, O.,
zastupanog po punomoćniku Z. A., odvjetniku u M.,radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave
zaključene 3.listopada 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja pod 1. i pod 2. V.
D., odvjetnika u S. i zamjenika punomoćnika tuženika Z. B.,
odvjetnika u S., na ročištu za objavu i uručenje presude 15.studenoga 2023.,

p r e s u d i o j e:

I. Prihvaća se kao osnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

Nalaže se tuženiku B. Š., OIB: …O., da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljima
pod 1. S. Š., OIB: …iz S., i pod

2. T. Š. iz S., OIB: …, na jednake
dijelove iznos od 265,00 EUR/2.000,00 kn (slovima:dvije stotine šezdeset
pet eura/dvije tisuće kuna), zajedno sa zateznom kamatom, koja teče od

15.studenoga 2023. pa do konačne isplate i to po stopi koja se određuje,
za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska
središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za tri postotna poena.

Djelomično se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim
potražuju zateznu kamatu na dosuđeni iznos naknade štete za razdoblje
od 15.studenoga 2018. do 14.studenoga 2023.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi
tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od 797,72 EUR/6.010,42

Fiksni tečaj konverzije 7.53450

2 Posl.broj: P-1540/2023-8

HRK (slovima:sedam stotina devedeset sedam eura sedamdeset dva
centa/ šest tisuća deset kuna četrdeset dvije lipe) sa zateznom kamatom
koji na taj iznos teče od 15.studenoga 2023. pa do isplate, po stopi koja se
određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je
Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za tri postotnih poena.

Obrazloženje

1.Kod ovog suda zaprimljena je 29.studenoga 2018. tužba radi smetanja posjeda i
naknade štete, u kojoj se navodi da je tuženik dao nalog dvojici osoba da po
njegovom nalogu i u njegovo ime 15.studenoga 2018. ispile i odnesu 3-4 kubna
metra hrastove šume. Tužitelji tvrde da su oni zakoniti, istiniti i pošteni posjednici
nekretnine označene kao kat.čest.372/20, S., oranica, površine 723 m2, K.O.
Ž. .Tužitelji su posjed i vlasništvo nekretnine naslijedili iza majke M.
Š., koja je cijelo vrijeme bila posjednica predmetne nekretnine, unatoč tome što
je u posjedovnom listu upisana za 1/2 dijela, a preostale upisane osobe su njihovi
rođaci i to: N. Z., E. M. i A. T.. Međutim, navedene
osobe tužiteljima ne osporavaju njihov stvarni i faktični posjed. Sporne prigode
tuženik i D. Š. verbalno su se sukobili s B. B., na rubu fizičkog
obračuna budući da im je B. B. rekao da će pilati u tuđem i da im ne da
nositi drva preko njegove zemlje. B. B. podnio je 16.studenoga 2018. prijavu
PP O. protiv tuženika i D. Š. za prijetnje i vrijeđanje, uz navođenje
svjedoka događaja-T. M. i dvije osobe koji su naknadno pilali šumu.
Prema saznanjima tužitelja, tuženik je dogovorio piljenje šume po komercionalnoj
osnovi tj. 50% je njemu doneseno kući, a 50% osobama koje su pilile, pa je na
opisani način tužiteljima nastala šteta od 2.000,00 kn(sada 265,45 EUR), što
predstavlja vrijednost ispilane hrastove šume. Na predmetnu nekretninu pristupio je

17.studenoga 2018. I. Š., rođak tužitelja, i utvrdio da se radi o pilanju na
zemlji tužitelja, te je telefonskim putem podnio prijavu za krađu nadležnoj PP O..
Djelatnik PP O. izišao je na lice mjesta, ali kako I. Š. nije ni vlasnik ni
posjednik predmetne nekretnine, djelatnik ga je uputio da tužitelji mogu podnijeti
prijavu za krađu. Slijedom navedenoga tužitelji predlažu da sud donese rješenjem
kojim će se utvrditi da je tuženik, odnosno treće osobe po njegovom nalogu i u
njegovom interesu, time što je 15.studenoga 2018. posjekao hrastovu šumu na
nekretnini označenoj kao kat.čest.372/20, S., oranica, površine 723 m2, K.O.
Ž., zasmetao tužitelje u posjedu navedene nekretnine, te je tuženik dužan pod
prijetnjom ovrhe kaniti se ubuduće svakog daljnjeg i sličnog smetanja posjeda
opisanih nekretnina (točka I.tužbenog zahtjeva), naložiti tuženiku da tužiteljima na
jednake dijelove isplati iznos od 2.000,00 kn(sada 265,45 EUR), sa zateznom
kamatom koja na taj iznos teče od 15.studenoga 2018.do isplate (točka II.tužbenog
zahtjeva), kao i da se naloži tuženiku da tužiteljima naknadi parnični trošak sa
zateznom kamatom od presuđenja to isplate (točka III.tužbenog zahtjeva.

1.1. Podneskom 28.veljače 2020. tužitelji su obavijestili sud kako je tuženik na
njihovoj drugoj nekretnini kat. oznake čest.zem.369/12 K.O. Ž. poduzeo radnje
čišćenja trave i niskog raslinja, u očitoj namjeri da na njoj zasadi voćke, te da je tako
tuženik zasmetao tužitelje u posjedu i druge njihove nekretnine označene kao

Fiksni tečaj konverzije 7.53450

3 Posl.broj: P-1540/2023-8

kat.čest.369/12 K.O. Ž.. Tu nekretninu tužitelji su također naslijedili od svoje
majke M. Š., a o navedenim radnjama obaviještena je policija, te su djelatnici
PP O. izašli na lice mjesta i konstatirali događanja na terenu. Radi navedenog
tužitelji su proširili tužbeni zahtjev radi smetanja posjeda na način da su pored
postojećeg istaknuli novi tužbeni zahtjev kojim traže da se utvrdi da je tuženik time
što je u razdoblju od početka pa do 18. veljače 2020. pokosio travu i nisko raslinje na
kat.čest.zem.369/12 K.O. Ž., te time što je navedenu nekretninu pripremio za
sadnju voćaka, zasmetao tužitelje u posjedu opisane nekretnine pa je dužan pod
prijetnjom ovrhe kaniti se svakog daljnjeg i sličnog smetanja posjeda opisane
nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio istinitost navoda iz tužbe, navodeći da su
tužitelji mogli biti u posjedu više nekretnina, uključujući i čest.zem.372/2020
K.O.Ž., koje pripadaju sada pokojnim djedu, ocu i tetkama tuženika. Iako
tužitelji ističu da su zakoniti, istiniti i pošteni posjednici predmetne nekretnine, isti nisu
upisani u posjedovnom listu, kao ni u vlasničkom listu. Nadalje, tuženik osporava da
su tužitelji pošteni posjednici, i pita se kako se na oranici može upilati 3-4 m3
hrastovih drva. Smatra da se navedena oranica nije obrađivala kada je na njoj
narasla hrastova šuma, kao i da on nije ispilio navedena drva.

3. Rješenjem ovog suda posl.br. Psp-19/1019-35 od 6.lipnja 2022. prihvaćen je
tužbeni zahtjev tužitelja na način da je pod točkom 1./I.izreke utvrđeno da je tuženik,
posredstvom treće osobe po njegovom nalogu i u njegovom interesu, time što je

15.studenoga 2018. posjekao hrastovu šumu na nekretnini označenoj kao
kat.čest.372/20, S., oranica, površine 723 m2, K.O. Ž., zasmetao tužitelje u
posjedu navedene nekretnine, te je tuženik dužan pod prijetnjom ovrhe kaniti se
ubuduće svakog daljnjeg i sličnog smetanja posjeda opisanih nekretnina (točka 1./I.).
Pod točkom 1/II. izreke naloženo je tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom
ovrhe isplati tužiteljima na jednake dijelove iznos od 2.000,00 kn (sada 265,45 EUR),
zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, koja teče počev od 15.studenoga 2018.
pa sve do konačne isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje
od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. Pod točkom II.
izreke naloženo je tuženiku da naknadi tužiteljima parnični trošak u iznosu 3.506,50
kn (sada 465,39 EUR) u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe zajedno sa zakonskim
zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate po stopi određenoj
odredbom čl.29. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako
polugodište uvećanjem eskontne prosječne kamatne stope na stanja kredita
odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena. Pod točkom III. izreke odbijen je tužbeni zahtjev kojim su tužitelji zahtijevali da
se utvrdi da je tuženik time što je u razdoblju od početka pa do 18. veljače 2020.
pokosio travu i nisko raslinje na kat.čest.zem.369/12 K.O. Ž., te time što je
navedenu nekretninu pripremio za sadnju voćaka, zasmetao tužitelje u posjedu
opisane nekretnine pa je dužan pod prijetnjom ovrhe kaniti se svakog daljnjeg i
sličnog smetanja posjeda opisane nekretnine.

4. Protiv navedene odluke žalbu je izjavio tuženik, koju je Županijski sud u Sisku rješenjem posl.br. Gž-178/2023 od 13.travnja 2023. djelomično odbio kao

Fiksni tečaj konverzije 7.53450

4 Posl.broj: P-1540/2023-8

neosnovanu i djelomično potvrdio pobijano rješenje pod točkom I./1. izreke, dok je
djelomično uvažio žalbu tuženika i pobijano rješenje djelomično ukinuo pod točkama
I./2. i II. izreke, te predmet u ukinutom dijelu vratio prvostupanjskom sudu na
ponovan postupak.

5. U obrazloženju drugostupanjski sud navodi da je na temelju utvrđenja utemeljih na
izvedenim dokazima, prvostupanjski pravilno zaključio da su tužitelji bili posljednji
mirni posjednici predmetne nekretnine (suprotno tome tuženik nije dokazao) i da
radnje tuženika koje se opisuju kao radnje smetanja posjeda predstavljaju čin
samovlasnog smetanja njihovog posjeda (uznemiravanjem) pa je pravilno zauzeo
stajalište o osnovanosti zahtjeva tužitelja za pružanje posjedovne zaštite i prihvatio
ga, pri čemu je pravilno primijenio odredbe članka 20. stavka 2., članka 21. stavka 1.
i članka 22. stavaka 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

5.1. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadom štete, drugostupanjski sud ističe da
je u tom dijelu pogrešno primijenjeno materijalno pravo, na što drugostupanjski sud
pazi i po službenoj dužnosti, a nije pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje.
Naime, prvostupanjski sud nije utvrdio sve pravno odlučne činjenice za donošenje
pravilne i zakonite odluke o naprijed navedenom zahtjevu, budući da su u potpunosti
izostala utvrđenja o ispunjenju zakonskih pretpostavki odgovornosti tuženika za
utuženu štetu, a koje su pretpostavke propisane mjerodavnim materijalno pravnim
odredbama Zakona o obveznim odnosima. Isto tako su izostala i činjenična utvrđenja
o opsegu i visini štete. Također, u postupku za smetanje posjeda nije se niti moglo
raspravljati o zahtjevu za naknadom štete, jer je to isključeno prema odredbi članka

441. ZPP-a, već je prvostupanjski sud trebao u svezi tog zahtjeva razdvojiti postupak
od postupka za smetanje posjeda i dalje provesti parnični postupak u vezi tog
zahtjeva sukladno mjerodavnim odredbama ZPP-a i konačno o tom zahtjevu odlučiti
presudom, a ne rješenjem.

6. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom Prijepisa posjedovnog lista broj
1993 K.O.Ž. od 25.studenoga 2018., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda
u Splitu posl.br.O-3240/2017 od 22.kolovoza 2017., prijepisa posjedovnog lista 339
K.O.Ž. od 1.rujna 2009., prijepisa posjedovnog lista broj 608 K.O.Ž. od

2.svibnja 2021., rješenja Posebnog zemljišnoknjižnog odjela posl.br.Z-
30567/2017 od 9.veljače 2018., saslušanjem svjedoka I. Š., B.
B., Š. Č., T. M. i E. M., saslušanjem
tužitelja pod 1. i pod 2., te pregledom oglasa od 19.svibnja 2023., 23.svibnja 2023.,

26.svibnja 2023. i od 27.svibnja 2023.

7.Tužbeni zahtjev tužitelja pod 1. i pod 2. je osnovan.

8. U nastavku postupka preostalo je odlučiti o zahtjevu tužitelja pod 1. i pod 2. za
naknadom štete koju potražuju od tuženika, koja šteta je istim nastala tako što je na
nekretnini u posjedu tužitelja tuženik upilao 3-4 m3 hrastovih drva, vrijednosti 265,45
EUR/2.000,00 kn.

9. Odredbom članka 1045.st.1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“,
broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, nadalje: ZOO),
propisano je trko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je
šteta nastala bez njegove krivnje.

Fiksni tečaj konverzije 7.53450

5 Posl.broj: P-1540/2023-8

10. Odredbom čl.1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine
(obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava
osobnosti (neimovinska šteta).

11. Odredbom čl. 1085.st.3.ZOO-a propisuje da kad uspostava prijašnjeg stanja nije
moguća, odgovorna osoba dužna je isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos na ime
naknade štete.

12. U ovom postupku je na temelju svih izvedenih dokaza pravomoćno utvrđeno da
je tuženik, posredstvom treće osobe po njegovom nalogu i u njegovom interesu,

15.studenoga 2018. posjekao hrastovu šumu na nekretnini označenoj kao
kat.čest.372/20, S., oranica, površine 723 m2, K.O. Ž., i time zasmetao
tužitelje u posjedu navedene nekretnine, te je tuženik dužan pod prijetnjom ovrhe
kaniti se ubuduće svakog daljnjeg i sličnog smetanja posjeda opisanih nekretnina.

13. Postupajući po uputi drugostupanjskog suda, vezano za osnovu i visinu tužbenog
zahtjev za naknadom štete, sud je ponovno analizirao sve izvedene dokaze, i to u
dijelu koji se odnosi na zahtjev za naknadom štete.

14. Svjedok I. Š. u svom iskazu navodi da je spornog dana -15. studenog

2018. došao na nekretninu označenu kao kat.čest.372/20, K.O. Ž., vidio je
posječena hrastova stabla, a od prvog susjeda B. B. je čuo da je stabla
posjekao tuženik. U razgovoru sa B. B. saznao je i da je tuženik tog
dana zajedno s još dvojicom nepoznatih ljudi posjekao stabla na zemlji koja je u
vlasništvu tužitelja, pa je svjedok obavijestio policiju o posječenim stablima.

15. Svjedok B. B. u svom iskazu navodi da u neposrednoj blizini predmetne
nekretnine ima kuću i toga dana je radio neke radove oko kuće, da bi u jednom
trenutku na susjednu zemlju pristupili Č. i D. sa tuženikom u namjeri da
posijeku stabla. Nakon što ih je upozorio da tu ne mogu sjeći stabla jer to nije
njihovo, isti su se prebacili na susjednu česticu koja pripada „Š.“ i na toj
zemlji su posjekli nekoliko hrastovih stabala. Nakon što su ova trojica posjekli stabla
željeli su preko zemlje svjedoka prenijeti posječena stabla, ali im isti to nije dozvolio,
pa je došlo do verbalnog sukoba između svjedoka i tuženika zbog čega je naknadno
uredovala i policija. Što se tiče količine posječenih stabala, svjedok je vidio da su
napunili kombi koji je bio u vlasništvu D., da je kombi bio pun, ali ne može
procijeniti količinu, da li je to bilo oko 4 ili 5 metara kubičnih.

16. Svjedok Š. Č. u svom iskazu navodi da je upravo on 15.studenoga 2018.
sa I. D. na poziv tuženika B. Š. posjekao određeni broj
stabala hrasta na predjelu S. u Z. na čest. zem.372/20. Nakon što su ispilali
stabla, stavili su ih u kombi i otišli. Tuženik je tvrdio da je zemlja njegova, te su se
dogovorili da će za njihove usluge tuženik njima dvojici dati polovicu posječenih
stabala.

17. Svjedok T. M. u svom iskazu navodi da je spornog dana bio na
svojoj zemlji kad je čuo prepirku između B. B., tuženika i njegove
supruge, te su tu bila još dva ili tri momka, a jedan od njih je bio Č. Š..
Svjedok je čuo da B. B. ne dopušta tuženiku da siječe hrastova drva i da ta

Fiksni tečaj konverzije 7.53450

6 Posl.broj: P-1540/2023-8

drva odnosi preko njegove zemlje. Tek je poslije shvatio i vidio da je nekoliko stabala hrasta posječeno i misli da su to radila ova trojica momaka koje je spomenuo.

18. Svjedokinja E. M. u svom iskazu navodi da nije očevidac spornog
događaja, već ima saznanja od svog supruga T. M., od kojeg čula
da je tuženik posjekao nekoliko hrastovih stabala na zemlji tužitelja. Suprug joj je
ispričao da su sa tuženikom bile još 2-3 osobe, koji su mu navodno pomogli
posječena stabla ukrcati na kamion. Ono što sa sigurnošću može potvrditi, to je da je
zemlja na kojoj su posječena hrastova stabla u vlasništvu tužitelja još od davnina.

19. Tužitelj pod 1. S. Š. u svom iskazu navodi da su 15.studenoga 2018.
dvojica njemu nepoznatih ljudi po nalogu tuženika ispilili i odnijeli sa tužiteljeve zemlje
oko 4-5 metara hrastove šume. Naime, tužitelja pod 1. nazvao je B. B. i
obavijestio ga što se događa na tužiteljevoj nekretnini, te je isti na zamolbu tužitelja
pod 1. pozvao policiju, koja je naknadno došla i napravila zapisnik o očevidu.

20. Tužitelj pod 2. T. Š. u svom iskazu navodi da se u cijelosti slaže s iskazom tužitelja pod 1.

21. Iz provedenog dokaznog postupka, a posebno cijeneći iskaze svih saslušanih
svjedoka, sud je nedvojbeno utvrdio da je tuženik 15.studenoga 2018. na nekretnini
označenoj kao kat.čest.372/20, S., oranica, površine 723 m2, K.O. Ž., koja
je u posjedu tužitelja pod 1. i pod 2. posjekao stabla hrastove šume i iste odvezao
kombijem. Naime, sud prihvaća kao istinite i logične iskaze svih naprijed saslušanih
svjedoka, koji o odlučnoj činjenici imaju neposredna saznanja (osim svjedokinje
E. M.) i čiji se iskazi u tom dijelu podudaraju. Naime, u ovom postupku
je potrebno nedvojbeno utvrditi da li je tuženik odgovoran za štetu tužiteljima, a
upravo svi saslušani svjedoci iskazuju da su vidjeli tuženika na licu mjesta i da je uz
pomoć još dvije osobe ispilalo stabla hrasta na nekretnini tužitelja i odvezao
posječena stabla. To uostalom potvrđuje i svjedok Š. Č., koji iskazuje da je
na poziv tuženika s I. D. došao na spornu nekretninu, za koju je tuženik
tvrdio da je njegova, ispilao hrastova stabla i ista odvezao, s tim da je dogovor bio da
polovica stabala pripadnu tuženiku, a polovica svjedoku i toj drugoj osobi. Iz
navedenoga je nedvojbeno proizlazi da je tuženik počinio štetu tužiteljima na način
da je pristupio na njihovu nekretninu, ispilao uz pomoć dvije osobe stabla hrastove
šume, iste je stavio u kombi i odvezao. Sukladno čl.1045.st.1. ZOO-a tuženik je kao
odgovorna osoba u obvezi naknaditi tužiteljima nastalu štetu.

22. Prilikom odlučivanja o visini nastale štete sud je također cijenio iskaz saslušanog
svjedoka B. B., koji je bio očevidac cijelog događaja. Imenovani svjedok u
svom iskazu navodi da je tuženik uz pomoć dvije osobe napunio kombi sa
posječenim stablima, da je kombi bio pun, i da se moglo raditi oko 4 ili 5 m3. Naime,
životno je i logično da se u kombiju napunjenom posječenim stablima zasigurno
nalazi najmanje 4-5 m3. Na okolnost cijene metra kubnog hrastova drva tužitelji su u
spis dostavili oglase o prodaji te vrste drva, prema kojima se vrijednost 1m3 kreće od
60 EUR (list 127-133 spisa). Navedeni iznos pomnožen sa 5 daje iznos od 300
EUR/2.260,25 kn, s tim da tužitelji potražuju manji iznos od 265,00 EUR/2.000,00 kn,
što predstavlja protuvrijednost 4,5 m3 hrastovog drva. S obzirom na vrijednost
predmeta spora, a prihvaćajući iskaz svjedoka B. B. i dokumentaciju o

Fiksni tečaj konverzije 7.53450

7 Posl.broj: P-1540/2023-8

tržišnoj vrijednosti hrastova drva, sud i po slobodnoj ocjeni smatra da je visina nastale štete primjereno utvrđena.

23. Slijedom navedenoga, prihvaćen je kao osnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod 1. i
pod 2. da im tuženik naknadi nastalu štetu i to u iznosu od 265,00 EUR/2.000,00 kn
(iako iznos 2.000,00 HRK preračunat u EUR daje iznos od 265,45 EUR), te je
odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.

23.1. Budući da je visina štete određena prema cijenama u vrijeme odlučivanja,
tužiteljima je i zatezna kamata priznata od dana donošenja ove odluke, a ne od dana
nastanka štete -15.studenoga 2018., kako tužitelji potražuju tuženim zahtjevom.
Stoga je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim potražuju zateznu
kamatu na dosuđeni iznos naknade štete za razdoblje od 15.studenoga 2018. do

14.studenoga 2023.

24. Parnični troškovi dosuđeni su tužiteljima na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a,
s obzirom na to da su u cijelosti uspjeli u parnici, kao i da je odlukom
drugostupanjskog suda odluka o parničnom trošku u cijelosti ukinuta i ostavljena za
konačnu odluku. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrsta spora
(smetanje posjeda) i važeća Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika
(Narodne novine, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22) prema kojoj vrijednost
1 boda iznosi 1,99 EUR/15,00 kn (Tbr. 50 Tarife). Na temelju odredbe čl. 155. ZPP-a
tužiteljima je priznata jednokratna nagrada u visini od 200 bodova, što uvećano za
10% za zastupanje više osoba iznosi 220 boda, sukladno Tbr.7.toč.2. Tarife, što
pomnoženo s vrijednošću boda od 1,99 EUR/15,00 HRK daje iznos od 437,80
EUR/3.298,60 kn (Tbr.7.8. Tarife), na koji iznos treba nadodati 25% PDV-a, što
ukupno iznosi 547,25 EUR/4.123,26 HRK. Na navedeni trošak tužiteljima treba
priznati trošak sudske pristojbe za tužbu i rješenje zbog smetanja posjeda u iznosu
od po 26,54 EUR/200,00 kn, kao i troškovi potrebni za vođenje ove parnice na ime
troškova sudske dostave poziva tuženiku u iznosima od 15,46 EUR/116,50 kn i 31,85
EUR/240,00 kn. Slijedom navedenoga tužiteljima je za prvostupanjski postupak radi
smetanja posjeda priznat ukupan trošak u iznosu od 647,64 EUR/4.879,64 kn.

25. Za postupak nastavljen povodom zahtjeva za naknadom štete u iznosu od
265,00 EUR/2.000,00 kn, tužiteljima je priznat trošak za zastupanje na ročištu za
glavnu raspravu na kojoj se raspravljalo o glavnoj stvari održanom 3.listopada 2023.
25 bodova, i trošak sastava obrazloženog podneska od 31.svibnja 2023. 25 bodova,
ili ukupno 50 bodova, što uvećano za 10% za zastupanje više osoba iznosi 55
bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 1,99 EUR/15,00 HRK daje iznos od
109,45 EUR/824,65 kn (Tbr.7.8. Tarife), na koji iznos treba nadodati 25% PDV-a, što
ukupno iznosi 136,81 EUR/1.030,79 HRK, na koji iznos tužiteljima treba priznati
iznos od 13,27 EUR/100,00 kn na ime pristojbe za presudu, što zbrojeno iznosi
150,08 EUR/1.130,78 kn. Naime, ovaj postupak je nastavljen kao postupak radi
naknade štete, tako da tužiteljima za taj dio ne pripada jednokratna nagrada
predviđena za postupke zbog smetanja posjeda. Stoga je tužiteljima za ovaj dio
postupka priznat trošak sukladno vrijednosti predmeta spora i prema Tarifi, s tim da
istima nije priznat trošak sudske pristojbe na tužbu jer im je taj trošak već priznat pod
točkom 24.

Fiksni tečaj konverzije 7.53450

8 Posl.broj: P-1540/2023-8

26. Nakon što se zbroji trošak priznat za postupak zbog smetanja posjeda u iznosu
od 647,64 EUR/4.879,64 kn (točka 24.) i trošak postupka povodom zahtjeva za
naknadom štete u iznosu od 150,08 EUR/1.130,78 kn, tužiteljima je ukupno priznat
trošak cjelokupnog postupka u iznosu od 797,72 EUR/6.010,42 kn. Na dosuđeni
trošak tužiteljima je priznata i zatezna kamata temeljem odredbe čl.151.st.3.ZPP-a, i
po stopi određenoj člankom 29.st.2.ZOO-a. Slijedom navedenog, naloženo je
tuženiku da nadoknadi tužiteljima troškove ovog postupka u iznosu od 797,72
EUR/6.010,42 kn i odlučeno je kao u izreci presude pod točkom II.

U Splitu, 15.studenoga 2023.

SUTKINJA:

Sanja Bikić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo
žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a
za nadležni županijski sud u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je
uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava
presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje
smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužiteljima pod 1. i pod 2. putem punomoćnika,
-tuženiku putem punomoćnika,
-u spis.

Fiksni tečaj konverzije 7.53450