Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zadru

Zadar, Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: P-153/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zadru, po sucu Tomislavu Jurlini, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d., [adresa], OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Mate Kačan, odvjetnik u Zagrebu, Ilica 116, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, kojeg zastupa punomoćnik po zaposlenju ĐP, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave 25. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mate Kačana te punomoćnika tuženika - zaposlenika ĐP, te nakon ročišta radi objave i uručenja presude 25. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

'' I. Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O., OIB: 57500462912, Ulica Stjepana Širole 4, 10 000 ZAGREB isplatiti tužitelju CROATIA OSIGURANJE d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862 isplatiti iznos od 3.197,53 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 30.09.2021.godine pa do isplate, po stopi koja se do 31.12.2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope za stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, a od 01.01.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O., OIB: 57500462912, Ulica Stjepana Širole 4, 10 000 ZAGREB isplatiti tužitelju CROATIA OSIGURANJE d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862 naknaditi trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.''

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 13. rujna 2021. na cesti D-424 – Zadar (luka Gaženica-Sukošan-Zemunik Donji – čvor Zadar 2) dogodila prometna nezgoda na način da je vozačica TP svojim osobnim vozilom marke Peugeot 208 reg. [registarska oznaka] udarila u psa koji je istrčao na spomenutu cestu, uslijed koje prometne nezgode da je nastala šteta na osobnom automobilu koji je u vrijeme štetnog događaja osiguran kod tužitelja policom obveznog osiguranja s dodatkom kasko osiguranja broj 011805769677. Nadalje, ističe da je u opisanom događaju TP pretrpjela štetu u iznosu od 3.197,53 eura, koja šteta je nastala oštećenjem njezinog osobnog vozila i koju štetu je ovdje tužitelj oštećenici naknadio prema polici osiguranja. Nakon toga da se tužitelj obratio tuženiku regresnim zahtjevom, a koji zahtjev da je tuženik odbio.

Tužitelj smatra da je za nastanak štetnog događaja isključivo odgovoran tuženik s obzirom da se radi o pravnoj osobi koja upravlja i održava prometnicu na kojoj se štetni događaj desio, a razlog štetnog događaja da je tuženikov propust u održavanju ceste. Tužitelj smatra da mu je tuženik dužan naknaditi isplaćeni iznos sukladno odredbama Zakona o javnim cestama (očito misleći na Zakon o cestama (''Narodne novine'' broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23., dalje ZC).

2. U pisanom odgovoru na tužbu (str. spisa 56-60) tuženik ističe više procesnih i materijalno pravnih prigovora. Iznosi prigovor mjesne nenadležnosti ovog suda pozivajući se na odredbu čl. 48. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje ZPP). Ukazuje i da je tuženik u vrijeme štetnog događaja imao zaključen Ugovor o osiguranju od opće odgovornosti i to s društvom Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. U cijelosti osporava da bi štetni događaj nastao na način opisan u tužbi, te da navodi tužitelja u tom dijelu ne odgovaraju dokumentaciji koju je sam priložio, posebno ukazujući na potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) od 13. rujna 2021. te prijavu štete osiguranika tužitelja. Posebno naglašava da se sporna prometna nezgoda nije dogodila na autocesti, već da se radi o brzoj cesti, a koja da spada u državne ceste i kojima ne upravlja ovdje tuženik već društvo Hrvatske ceste d.o.o., slijedom čega ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

Nadalje, tvrdi da iz samih činjeničnih navoda tužbe nije vidljivo o kojim bi se konkretnim propustima tuženika radilo u konkretnom slučaju. Smatra da se radilo o naletu vozila na domaću životinju, konkretno psa, vjerojatno nepoznatog vlasnika, pri čemu ukazuje na odredbe čl. 119. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'' broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24. – dalje ZSPC).

Isto tako tuženik smatra da pas na kolniku predstavlja opasnu stvar, pa da, prema odredbi čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. – dalje ZOO) za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a da, ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasnika za štetu, sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja, odgovaraju jedinice lokalne samouprave.

Uz navedeno tuženik se poziva i na odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a, te Pravilnik o ophodnji javnih cesta. Napominje da u konkretnom slučaju nije utvrđen propust ovdje tuženika, a uz to, da ovaj nije imao nikakvih saznanja o samoj prometnoj nezgodi. Zaključno tuženik osporava svoju pasivnu legitimaciju, odgovornost, kao i uzročno posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, osporava i dinamiku nastanka štetnog događaja, kao i visinu tužbenog zahtjeva i tijek zakonskih zateznih kamata. Tvrdi i da tužitelj nije dokazao da bi oštećenici isplatio ovdje utuženi iznos.

3. Tijekom postupka stranke su ustrajale na navodima iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu.

4. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave u spisu i to: prijavu štete i odštetu i zahtjev (str. spisa 4-10), policu osiguranja od automobilske odgovornosti (str. spisa 11), zapisnik PU Zadarske, Postaje prometne policije Zadar od 13. rujna 2021. (str. spisa 12), račun autolimarskog obrta [obrt] (str. spisa 13), potvrdu PU Zadarske, Postaja prometne policije Zadar (str. spisa 14-18), izvid štete (str. spisa 20-28 i 45), fotografije (str. spisa 29-41), račun (str. spisa 42 i 43), izjavu (str. spisa 44), obračun osigurnine (str. spisa 47 i 48), nalog za doznaku (str. spisa 49 i 50), regresni zahtjev (str. Spisa 51) te odluku o razvrstavanju javnih cesta (str. spisa 90-98).

Sud nije provodio daljnje dokaze smatrajući da je činjenično stanje u dostatnoj mjeri razjašnjeno da bi se mogla donijeti odluka.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Prema odredbi čl. 219. ZPP-a, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija dokaze i navode protivne strane.

7. Odredbom čl. 7. st. 2. ZPP-a stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

8. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev regresni zahtjev za isplatu iznosa od 3.197,53 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, budući da je navedeni iznos tužitelj isplatio svom osiguraniku čije je vozilo sudjelovalo u prometnoj nesreći dana 13. rujna 2021. na cesti D424.

9. U odnosu na tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev nužno je najprije ocijeniti tuženikov prigovor mjesne nenadležnosti, a potom, ovisno o toj ocjeni, i prigovor promašene pasivne legitimacije.

Protivno tvrdnjama tuženika sud smatra da je mjesno nadležan za postupanje u ovoj pravnoj stvari jer se na ocjenu nadležnosti ovog suda ima primijeniti odredba čl. 52. st. 3. ZPP-a, a iz koje odredbe, kraj činjenice da se radi o regresnom zahtjevu za isplatu, postoji mjesna nadležnost ovog suda.

10. S obzirom na ocjenu ovog procesnog prigovora, u okviru tuženikovih prigovora na meritum ovog spora, prvenstveno je trebalo ocijeniti tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije, a koji se, u osnovi, svodi na tvrdnju da tuženik nije pravna osoba koja upravlja cestom na kojoj se dogodila sporna prometna nezgoda.

Prema odredbi čl. 2. toč. 17. ZC-a Hrvatske autoceste d.o.o. je društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje autocesta.

Odredbom čl. 2. toč. 2 istog zakona određeno je da su ''autoceste'' javne ceste s tehničkim karakteristikama autoceste određenim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama, koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, omogućavanja tranzitnog prometa, a koje su razvrstane kao autoceste sukladno ovom Zakonu.

Odredba čl. 6. ZC-a propisuje:

Javne ceste se, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri skupine:

1) autoceste,

2) državne ceste,

3) županijske ceste,

4) lokalne ceste.

Autoceste i državne ceste čine jedinstvenu prometnu cjelinu i tehničko-tehnološko jedinstvo cestovne mreže.

Odredbom čl. 7. st. 1. i 2. istog Zakona propisano je: javne ceste iz članka 6. ovoga Zakona razvrstavaju se na temelju mjerila koje uredbom donosi Vlada. Odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste i njihovom označavanju donosi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: ministar). Odluka se objavljuje u »Narodnim novinama«.

Naprijed citirane zakonske odredbe bitne su za konkretan slučaj, a odlučno je pitanje nalazi li se mjesto štetnog događaja na vrsti javne ceste kojom upravlja ovdje tuženik. Tijekom postupka sud je, prvenstveno na temelju mjerodavne potvrde PU Zadarske postaje prometne policije Zadar, utvrdio da je do štetnog događaja došlo na cesti D424-Zadar (luka Gaženica-Sukošan-Zemunik Donji (A1) Zadar (luka Gaženica- čvor Zadar 2 (A1). Prema odluci o razvrstavanju javnih cesta Ministarstva mora prometa i infrastrukture objavljenoj u Narodnim novinama br. 41/2022 (očito temeljem odredbe čl. 7. st. 2. ZC-a) spomenuta cesta na kojoj se dogodila prometna nezgoda koja predstavlja štetni događaj razvrstana je u državne ceste oznake DC424, duljine 17,720 km (točka III. Odluke).

Da je tome tako, uz navedenu potvrdu PU Zadarske i odluku o razvrstavanju cesta, dijelom svjedoči i regresni zahtjev tužitelja upućen tuženiku (str. spisa 51) u kojem sam tužitelj navodi da se štetni događaj dogodio na brzoj cesti, dakle, ne na autocesti.

U prilog zaključku da se ne radi o autocesti svjedoči i točka II. ranije spomenute odluke o razvrstavanju javnih cesta iz koje proizlazi da se u skupinu autocesta razvrstava 11 prometnica oznake od A1 do A11. Ponavlja se da je cesta na kojoj se dogodio štetni događaj razvrstana u točki III. iste odluke i to u državne ceste, konkretne oznake DC424, pri čemu se napominje da, sukladno toj odluci u Republici Hrvatskoj postoji 549 državnih cesta oznake od DC1 do DC549.

Kako se u konkretnom slučaju štetni događaj odnosi na nalet osobnog vozila na domaću životinju – psa, treba ukazati i na odredbe ZSPC-a.

Prema odredbi čl. 6. st. 2. tog zakona proizlazi da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

Poslovi održavanja regulirani su odredbom čl. 26. ZC-a i prema toj odredbi poslovi održavanja javnih cesta u smislu te odredbe su:

– planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima,

– redovito i izvanredno održavanje javnih cesta,

– ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta,

– stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,

– ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,

– osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste,

– ophodnja.

(2) Radovi izvanrednog održavanja javnih cesta mogu se izvoditi samo na temelju glavnog ili izvedbenog projekta i propisa iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokove izvođenja tih radova, pravila i tehničke uvjete za izvođenje radova u ljetnom i zimskom razdoblju te pravila za ophodnju javnih cesta propisuje ministar.

U ovom dijelu treba naglasiti da prema odredbama ZC-a i državne ceste i autoceste spadaju u javne ceste.

Kada se sve naprijed navedene odredbe primjene na konkretan slučaj proizlazi da ovdje tuženik nije dužan udovoljiti regresnom zahtjevu ovdje tužitelja. Naime, bez obzira što spisu prileže dokazi iz kojih proizlazi da je u štetnom događaju oštećen osobni automobil osiguranika tužitelja kojemu je ovaj naknadio štetu, nema uvjeta da bi se odredba čl. 963. ZOO-a primijenila na ovdje tuženika.

Ovo stoga jer do prometne nezgode u kojoj je nastala isplaćena šteta nije došlo, niti je moglo doći propustom tuženika. Kako je već naprijed u obrazloženju ove presude rečeno, tuženik ne može biti odgovoran za štetu jer ne upravlja cestom na kojoj je do prometne nezgode došlo.

Do štetnog događaja došlo je na cesti koja sukladno odredbama ZC-a predstavlja državnu cestu, a upravljanje tim cestama regulirano je odredbom čl. 2. toč. 18. ZC-a prema kojoj je određeno: ''Hrvatske ceste d.o.o.'' je društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje državnih cesta.

11. Dakle, u konkretnom slučaju tužitelj može svoj regresni zahtjev usmjeriti prema društvu Hrvatske ceste d.o.o. jer je to društvo nadležno za upravljanje državnim cestama, pa i cestom na kojoj je nastupio štetni događaj i u odnosu na to društvo mogu se, eventualno, utvrđivati propusti u održavanju ceste koji bi bili u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem.

Sud će ovdje samo napomenuti da ovakav zaključak proizlazi iz odlučnih činjenica utvrđenih tijekom ovog postupka, a koje je sud utvrdio povodom prigovora promašene pasivne legitimacije kojega je još u odgovoru na tužbu iznio tuženik.

12. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci ove presude, pri čemu nije odlučivao o parničnom trošku, jer tuženik koji je uspio u ovoj parnici, takav zahtjev sudu nije postavio do zaključenja glavne rasprave.

U Zadru 25. travnja 2025.

Sudac

Tomislav Jurlina

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 (tri) istovjetna primjerka.

DNA:

- tužitelju po punomoćnicima uz poziv za plaćanje sudske pristojbe

- tuženiku po punomoćnicima

- u spis