REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2443/2018-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, sudac toga suda Nikola Raguz kao sudac pojedinac u pravnoj stvari I tužitelja ĆS, OIB [osobni identifikacijski broj] i II tužitelja HS, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa odvjetnik Irena Radić Repać iz Zagreba, protiv tuženika ČS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa odvjetnik Srećko Novak Perjanec iz Sesveta, poradi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 11. ožujka 2025. godine, u nazočnosti I. tužitelja i tuženika te njihovih opunomoćenika i izočnosti uredno pozvane II tužene, dana 24. travnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev I tužitelja ĆS i II tužitelja HS kojim zahtijevaju da im tuženik ČS isplati 258,70 eur s zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate i naknadi parnični trošak s zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku 15 dana.

II Nalaže se I tužitelju ĆS i II tužitelju HS naknaditi trošak parničnog postupka tuženiku ČS u svoti od 564,43 eur, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi od 14. rujna 2018. godine tvrde da su suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi vinograd te su 1/2 te nekretnine stekli ugovorom o doživotnom uzdržavanju do **.**.2000. s Ć i ŽS premda su i tužitelji i njihovi prednici u samostalnom kvalificiranom posjedu od 1995. godine te ulagali svoj rad i imovinu i ubirali ljetinu, a tuženik se upisao kao suvlasnik u drugoj polovici nekretnine na osnovi presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P-1226/08 te se nisu sporazumjeli o geometrijskoj diobi nekretnine već je tuženik 27. svibnja 2018. uništio policu nasada vinove loze i otpilio vrata u vinograd koji je sasjekao te uklonio postavljene kamene stupove i ponovno oštetio ulazna vrata 26. lipnja 2018. godine te smatra da je riječ o poslu izvanredne uprave bez tužiteljeve suglasnosti pa je protupravno oštetio suvlasničku zajednicu i zahtijeva naknadu štete kao u podnesku od 6. lipnja 2023. godine tj. isplatu 258,70 eur s zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate i naknadi parnični trošak s zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku 15 dana.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 7. studenog 2018. godine se poziva na presudu Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-58/11 i rješenje Županijskog suda poslovni broj Gž-11365/11 i izvansudsku nagodbu od 29. travnja 2016. i rješenje zemljišnoknjižnog odjela u Sesvetama poslovni broj Z-2290/16 te da su se stranke u rujnu 2016. godine dogovorili tko će uživati koju stranu k. č. br. [katastarska čestica] i to tužitelji južnu stranu 221 trs, a tuženik sjevernu stranu sa 74 trsa, što je bilo 2017. godine zabijanjem drvenih kolaca i željeznih šipka između međa a bio je sporan jedan red između međa dug nekoliko metara, dva betonska stupa i devet trsova koji su se nalazili na tuženikovoj nekretnini, a što su tužitelji obećali maknuti te navodi da se na k. č. br. [katastarska čestica] nalazi drvena klet s dvije prostorije koju su tužitelji neovlašteno prisvojili, premda su kao suvlasnici u 1/2 te nekretnine upisani tuženik i KS i na toj čestici su postavili samovoljno ulazna vrata širine 3 metra i obećali skinuti ogradu, što su i učinili. Zatim navodi da je 3. travnja 2018. godine utvrdio da su tužitelji ušli u uživanje njegovog dijela nekretnine i počupali stupiće na međi i vratili ulazna vrata na k. č. br. [katastarska čestica] i nadalje opisuje dopisivanje stranaka putem odvjetnika, navodi da je skinuo ulazna vrata i naslonio ih na tužiteljev vinograd, bez oštećenja te je skinuo i četiri šarke, maknuo je dva sporna betonska stupa i devet trsova koji su bili na njegovom dijelu zemljišta a nije posjekao tužiteljev dio vinograda i predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu troška parničnog postupka.

3. Sud je proveo dokaz uvidom u ugovor o doživotnom uzdržavanju, rješenje Općinskog suda u Sesvetama broj Z-509/08, fotografije na listovima 10-20. spisa, presudu Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-58/11, presudu i rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-11365/11, izvansudsku nagodbu parničnih stranaka od 29. travnja 2016. godine, rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-2290/16 i Z-2581/15, tužiteljev dopis od 21. ožujka 2018. godine, tuženikov dopis od 28. ožujka 2018. i 12. travnja 2018. godine, izvod iz katastarskog plana, izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te fotografije na listovima 51-62. spisa, izvješće policijske postaje Sesvete od 8. veljače 2019. godine, preslušao svjedoke BS, CS, VS, ĐS, JS te stranke i proveo očevid te mjerničko i gospodarsko vještačenje.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Prvo je prijeporno pitanje suvlasništva predmetne nekretnine.

6. Točno je da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-58/11 utvrđeno da je ništav upis ovdje tužitelja te su dužni dopustiti ispravak u zemljišnim knjigama tako da se ovdje tuženik ima upisati kao vlasnik u 1/2 dijela , zk.č.br.2613, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi vinograd površine 937 te je ovosudnim rješenjem poslovni broj Z-2581/15 dopuštena uknjižba prava vlasništva na ovdje tužiteljevim nekretninama u 3/12 dijela, na ime ovdje tuženika da bi stranke zaključile izvansudsku nagodbu 29. travnja 2016. godine, sporazumno utvrdili da ovdje tuženiku pripada 6/24 suvlasničkog dijela, a I i II tužitelju pripada po 3/24 suvlasnička dijela iste nekretnine tj. svima skupa pripada 1/2 iste nekretnine te je ovosudnim rješenjem poslovni broj Z-2290/16 dopušteno na osnovi te izvansudske nagodbe na 1/2 suvlasničkog dijela, ovdje tuženikovih nekretnina, upisanih u 12/24 dijela uknjižba prava vlasništva ovdje tužitelja svakog u 1/2 dijela.

7. No, uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je utvrđeno da je suvlasnik u 12/24 dijela te nekretnine KS, tuženik u 6/24 dijela, a tužitelji svaki u 3/24 dijela te je to i konačno stanje, s tim što se očito stranke smatraju suvlasnicima cijele nekretnine budući je KS kao tuženikov ujak očito umro po tuženikovom iskaz, a tužitelji to ničim ne opovrgavaju tj ne dokazuju suprotno.

8. Nadalje je prijeporno jesu li stranke sklopile tj. dogovorile način korištenja suvlasništva ove nekretnine u naravi na način kako to tvrdi i iskazuje tuženik na sjeverni i južni dio ove čestice.

9. Sud prihvaća tuženikov iskaz u tom dijelu kao životan i uvjerljiv, jer je logično da nakon višegodišnjih sudskih parničnih i izvanparničnih postupaka napokon želi koristiti svoj suvlasnički dio ove nekretnine , koji je i njegova obiteljska baština te u tom smislu nastoji naći i postići dogovor s tužiteljima. Povrh toga, sam je tuženik dragovoljno izvansudskom nagodbom vratio tužiteljima dio njihova suvlasničkog udjela na ovoj nekretnini, bez kojeg su ostali pogrješnom provedbom presude Općinskog suda u Sesvetama, što ukazuje na njegovu dobru vjeru u postupanju. K tomu je i logično da su se stranke dogovorile o načinu korištenje ove čestice, jer je tuženik uklonio trsove i betonske stupove na sjevernoj strani, sukladno crtežu mjesta događaja mjerničkog nalaza i mišljenja, za koje je po dogovoru mogao smatrati da taj dio nekretnine pripada njemu.

10. Slijedom toga sud prihvaća iskaze svjedokinje ĐS kao uvjerljiv i sukladan tuženikovu, premda je njegova žena, no bitno je da iskazuje sukladno izvansudskoj nagodbi i pravomoćnoj presudi te zemljišnoknjižnim rješenjima koji su prethodno obrazloženi, a isto tako prihvaća i iskaz svjedoka JS, koji je s tuženikom u dobrim odnosima, ali je uvjerljivo da mu tuženik nalaže neka postavi međašne znakove, jer se je prethodno s tužiteljima dogovorio o načinu korištenja zemljišta.

11. S druge strane tužitelji ustrajno niječu bilo kavu vezu ili odnos ili dogovor s tuženim, očito ne prihvaćajući novonastalo stanje nakon pravomoćnosti navedene presude Općinskog suda u Sesvetama, unatoč tomu što su s tuženikom sklopili izvansudsku nagodbu, koja im je omogućila ponovno stjecanje dijela suvlasničkog udjela, bez kojeg su ostali zbog pogrješne provedbe te presude u zemljišnim knjigama.

12. Slijedom toga sud ne prihvaća iskaze tužitelja kao neuvjerljive u tom dijelu, a stoga ne prihvaća ni iskaze svjedoka BS i CS, koji su u bliskima rodbinskima tj tazbinskim odnosima s tužiteljima i imaju interesa za njihov uspjeh u postupku, a ne prihvaća niti iskaz svjedoka VS, koji je u dobrim odnosima s tužiteljima te je svjedok po čuvenju o štetnom događaju i to upravo od tužitelja.

13. Uvidom u izvješće policijske postaje Sesvete od 8. veljače 2019. godine je utvrđeno da je I tužitelj 27. svibnja 2018. godine prijavio nepoznatu osobu koja je posjekla vinograd te je na mjestu događaja naveo da mu je tuženik demontirao željeznu ogradu dužine dva metra i posjekao par trsova zbog neriješenih imovinskih odnosa, a tuženik navodi da se ti trsovi nalaze na njegovoj čestici i ne želi odgovoriti je li ih posjekao, da bi opet I tužitelj 26. lipnja 2018. godine prijavio probleme sa susjedom oko međe te je u razgovoru s I tužiteljem i tuženikom utvrđeno da je tuženik slomio tri betonska stupa u vinogradu, posjekao 10 vinovih loga i demontirao dvokrilna kolna i pješačka ulazna vrata od ulaza u dvorište te tuženik navodi kako je u više navrata upućivao I tužitelja da s njegovog zemljišta makne ogradu, betonske stupove i lozu, što je I tužitelj odbio pa je tuženik to sam učinio jer je zemljište njegovo, a tako otprilike iskazuje i sam tuženik, pa je uvjerljiv iskaz tužitelja o tomu kao djelomice sukladan tuženikovu, slijedom čega je utvrđena šteta i štetna radnja te nastanak štete te štetnik.

14. Sud ocjenjuje da u tuženikovom postupanju nema protupravnosti , za koju je potrebno postojanje postupaka protivnim zakonskim ili drugim propisima uz volju da nanese štetu trećoj osobi, dakle namjera protupravnog postupanja te svijest o tomu da protupravno postupa.

15. Pretpostavka za ostvarenje prava na naknadu štete jesu postojanje subjekata obveznog odnosa odgovornosti za štetu, postojanje štetne radnje štetnikove, nastanak štete, uzročna veza između štetne radnje i štete te protupravnost same štetne radnje. Štetna radnja je protupravna samo onda kad predstavlja kršenje one norme objektivnog prava koje je određena da služi za zaštitu subjektivnog prava

16. Dakle, kako su parnične stranke uknjižene kao suvlasnici predmetne nekretnine u navedenima suvlasničkim omjerima, a stranke i svjedoci različito iskazuju o načinu dogovornog uređivanja načina korištenja i uživanja ove nekretnine nakon što je tuženik utvrđen suvlasnikom ove nekretnine sudskom presudom te nakon što su tužitelji opet uknjiženi kao suvlasnici na osnovi izvansudske nagodbe, to je očito riječ o nesređenim odnosima stranaka kroz dugo razdoblje.

17. Stoga sud ocjenjuje da su tužitelji trebali dokazati protupravnost tuženikova postupanja u odnosu na uništene nasade i betonske stupove, jer je na njima teret dokazivanja ove činjenice, što nisu učinili.

18. Naime, unatoč tomu što stranke i svjedoci suprotno iskazuju o činjenici dogovora o tomu jesu li u naravi stranke uredile način korištenja i uživanja vinograda, nije dokazano da bi tuženik imao ovim činom namjeru protupravnog postupanja kao i da je svjestan svog protupravnog postupanja uz volju da nanese štetu tužiteljima, jer je očito iz njegovog iskaza te iskaza svjedoka ĐS i JS da je bio uvjeren kako mu pripada određeni dio vinograda kad je postavljao metalne stupiće po toj nekretnini te da dio trsova i betonskih stupova koje je uništio se nalaze na njegovoj strani. To stoga jer je očito sam tuženik pokrenuo sklapanje izvansudske nagodbe radi ispravka netočnog rješenja ovog suda poslovni broj Z-2581/15 kojim su tužitelji ostali bez svoga suvlasničkog dijela u cijelosti umjesto 1/2 ukupnoga svoga dijela te je tom izvansudskom nagodbom tuženik postupajući u dobroj namjeri priznao tužiteljima njihov suvlasnički dio što je i provedeno na kraju ovosudnim rješenjem broj Z-2290/16 te je logično zaključiti da tuženik nije postupao svjesno i u namjeri nanošenja štete tužiteljima.

19. To se isto odnosi i na ulazna vrata koja je nedvojbeno uklonio tuženik sukladno svojoj izjavi policiji i iskazu u ovom postupku, jer se iz samog crteža mjesta događa uz nalaz i mišljenje vještaka mjernika, kojeg sud prihvaća kao stručnog i obrazloženog jasno vidi da su ta vrata postavljena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na mjestu označeno slovima A-B, što je druga čestica tj. različita od k. č. br. [katastarska čestica] iste k.o. koja je bila predmet sudskog postupka Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P- 58/11 i same izvansudske nagodbe te je tuženik i uknjižen kao suvlasnik u 1/2 dijela , skupa s KS, svojim ujakom u preostalom dijelu na toj k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te i logično i uvjerljivo da ovu potonju česticu ne smatra tužiteljevom, već svojom i da nije imao svijest, volju i namjeru postupati protupravno kad je uklonio ta vrata koja su nedvojbeno postavili tužitelji.

20. Slijedom toga je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti, primjenom odredbe čl. 1045, st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN35/05-155/23), a ostali dokazi poput nalaza i mišljenja gospodarskog vještaka nisu posebice obrazlagani kao nepotrebni.

21. Na osnovi odredbe čl.154. st.1. Zakona o parničnom postupku, primjenom tbr 7, 8. i 9. OT je sud tuženiku dosudio trošak odvjetničkog zastupanja i to za ročište 1.2.2019., 6.5.2019., 17.9.2019. i 16.1.2024. te 11.3.2025. kao i podneske 12.12.2019. te 21.12.2022. po 50 eur, ročišta 12.5.2020., 9.6.2020. i 3.5.2022. po 25,00 eur , što je ukupno 425,00 eur uz PDV od 25% tj. 106,25 eur, što je 531,25 eur uvećano za 33,18 eur predujma što je ukupno 564,43 eur.

U Zagrebu, dana 24. travnja 2025. godine

Sudac

Nikola Raguz

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od primitka prijepisa. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda, a može biti pobijana zbog bitne povrjede odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.2. Zakona o parničnom postupku osim zbog povrjede iz čl.354.st.2. točka 3. istog Zakona i zbog pogrješne primjene materijalnog prava.

DNA:

- opunomoćenicima stranaka