Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale Comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje-Buie

Buie, Via dell’ Istria 1

Poslovni broj Pr-12/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, po sutkinji Margareti Vivoda, na temelju prijedloga sudske savjetnice Kristine Rukavina Nazarević, pravnoj stvari tužitelja HF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Vanja Buntić, odvjetnica u Šuster, Kobaš, Buntić d. o. o., odvjetničko društvo u Puli, Mletačka 12, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, koje zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu, Narodnog doma 2b, Pazin, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. travnja 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja Vanje Buntić, odvjetnice u Puli i punomoćnice tuženice Neli Kovačić Martinović, zamjenice općinskog državnog odvjetnika, 24. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, Ministarstvu unutarnjih poslova, da tužitelju HF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati 16.118,20 eura (šesnaest tisuća sto osamnaest eura dvadeset centi) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

– na iznos od 1.158,02 eura od 9. travnja 2019. do isplate,

– na iznos od 633,96 eura od 9. svibnja 2019. do isplate,

– na iznos od 738,88 eura od 8. lipnja 2019. do isplate,

– na iznos od 1.017,84 eura od 9. srpnja 2019. do isplate,

– na iznos od 326,18 eura od 9. kolovoza 2019. do isplate,

– na iznos od 1.309,50 eura od 8. listopada 2019. do isplate,

– na iznos od 1.175,02 eura od 9. studenoga 2019. do isplate,

– na iznos od 682,57 eura od 10. prosinca 2019. do isplate,

– na iznos od 1.689,52 eura od 9. siječnja 2020. do isplate,

– na iznos od 801,65 eura od 8. veljače 2020. do isplate;

– na iznos od 1.245,72 eura od 10. ožujka 2020. do isplate,

– na iznos od 565,42 eura od 9. travnja 2020. do isplate,

– na iznos od 643,24 eura od 8. kolovoza 2020. do isplate,

– na iznos od 530,88 eura od 9. listopada 2020. do isplate,

– na iznos od 507,36 eura od 10. studenoga 2020. do isplate,

– na iznos od 569,42 eura od 9. prosinca 2020. do isplate,

– na iznos od 684,58 eura od 9. siječnja 2021. do isplate,

– na iznos od 692,24 eura od 9. veljače 2021. do isplate,

– na iznos od 573,02 eura od 9. ožujka 2021. do isplate,

– na iznos od 573,18 eura od 9. travnja 2021. do isplate,

po stopi koja se od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 (petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju troškove postupka isplatom iznosa od 5.495,44 eura (pet tisuća četiristo devedeset pet eura četrdeset četiri centa) sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 24. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 785,00 (sedamsto osamdeset pet) eura.

IV. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženice, radi isplate po osnovi uvećanog dijela plaće.

1. 1. U tužbi je naveo da je kod tuženice obavljao poslove radnog mjesta policijskog službenika. Priroda posla tužitelja iziskivala je prekovremeni rad, rad noću, rad subotom, rad nedjeljom, blagdanima, itd. Prema odredbama čl. 94. Zakona o radu, čl. 33. Zakona o policiji i čl. 44. (novi čl. 38.) Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike određeno je da se osnovna plaća službenika i namještenika za rad noću uvećava 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, itd. Tijekom 2019., 2020. i 2021. tužitelju nije pravilno obračunata i isplaćena razlika uvećane plaće za ostvareno radno vrijeme, za prekovremeni rad, za rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanima, sve kako je taj rad evidentiran u evidenciji o prisustvu na radu, kao i radnim nalozima i nalozima za pripravnost za rad.

1. 2. Stoga, predlaže sudu naložiti tuženici da tužitelju isplati iznos čiju će visinu tužitelj precizirati po provedenom vještačenju zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu troškova parničnog postupka uvećano za zakonske zatezne kamate.

2. Tuženica je osporila tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. 1. Navela je da je tužitelj rešenjem Ministarstva unutarnjih poslova broj 511-01-157- 41540/1057-2012 od 25. siječnja 2013. raspoređen u Policijsku upravu istarsku, Postaju pomorske policije Pula od 1. svibnja 2019. Postaja pomorske i aerodromske policije Pula, na radno mjesto zapovjednika ophodnog broda tipa A.

2. 2. Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova u opisu poslova radnog mjesta zapovjednika ophodnog broda tipa A navedeno je da obavlja policijske poslove i primjenjuje policijske ovlasti sukladno Zakonu o policijskim poslovima ovlastima te posebnim propisima, neposredno rukovodi policijskim službenicima članovima posade ophodnog broda tipa A u obavljanju poslova nadzora kretanja plovila uz državnu granicu na moru radi zaštite njezine nepovredivosti, u obavljanju poslova pomorske policije na području unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske radi otkrivanja i sprečavanja nezakonitog ulaska i boravka osoba te suzbijanja prekograničnog kriminaliteta, kao i obavljanja poslova inspekcijskog nadzora temeljem posebnih propisa, izdaje zapovijedi i naredbe osobama na brodu, upravlja brodom te je odgovoran za sigurnost broda i plovidbe sukladno propisima o sigurnosti plovidbe na moru, skrbi za red na brodu, opskrbu broda, brodskoj administraciji, održavanju broda, održavanju i ispravnom stanju trupa broda, strojeva, uređaja i opreme, pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, prije polaska na plovidbu dužan je provjeriti ispravnost broda i količinu zaliha koja mu omogućuje da obavi određeno putovanje i osigurati da se sve propisane isprave i knjige, ažurirane pomorske navigacijske kate i publikacije te članovi posade nalaze na brodu.

2. 3. Odredbama čl. 38. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike taksativno su propisana uvećanja osnovne plaće državnog službenika i namještenika za rad noću, prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanima, rad u drugoj smjeni, rad u turnusu i dr., dok je st. 11. propisano da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

2. 4. Tuženica je ukazala da su navodi iz tužbe preopćeniti i paušalni budući da iz priložene evidencije radnog vremena i platnih lista za utuženo razdoblje nesporno proizlazi da su ostvareni sati prekovremenog rada, rad noću, rad vikendima i blagdanima uredno prikazani, obračunati i isplaćeni od strane Ministarstva unutarnjih poslova.

2. 5. Sporno je pravno pitanje može li se tužitelju sve vrijeme provedeno u višednevnoj službi na brodu koje je duže od 40 sati tjedno priznati (platiti) kao prekovremeni rad. Naime, životno i logično je da službenik koji zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti brod tijekom višednevnih službi na moru ima i slobodno vrijeme. Tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada ne može se smatrati prekovremenim radom.

2. 6. Stoga, tuženica predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, uz naknadu parničnog troška.

3. S obzirom na to da je rješenjem Županijskog suda u Puli – Pola, Ureda predsjednika suda, br. 31 Su-643/2022-4 od 3. travnja 2023. predmetni spis ustupljen ovome sudu, ovaj sud je na ročištu od 5. prosinca 2024. utvrdio da je glavna rasprava počela iznova, u smislu čl. 315. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) te su se stranke usuglasile da se u postupku pročita već sačinjen nalaz i mišljenje vještaka od 19. listopada 2022. te podnesak vještaka od 2. svibnja 2023.

4. Radi utvrđenja relevantnih činjenica sud je u postupku pročitao zahtjev za mirno rješenje spora od 20. listopada 2021. (str. 6 – 7 spisa), rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Istarska, br:: 511-08-14/2-64/32-2021 od 9. ožujka 2021. (str. 9 – 10 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće (str. 62 – 115, 148 – 201 spisa), evidencije o radnom vremenu (str. 116 – 142, 202 – 228 spisa), izvode iz registra službenih poslova, radne naloge i naloge za pasivno dežurstvo (str. 172 – 932 spisa). Provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Tomislavu Prpiću te je saslušan tužitelj i svjedoci ČF i FF.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen kod tuženice u osobnom zvanju policijski inspektor na radnom mjestu zapovjednik ophodnog broda tip A.

7. Među strankama je sporno predstavlja li vrijeme provedeno u službi, nakon redovnog radnog vremena, prekovremeni rad ili pasivno dežurstvo.

8. Saslušani svjedoci ČF i FF suglasno su iskazali da su u utuženom razdoblju radili zajedno s tužiteljem, na istom brodu. Tužitelj je bio zapovjednik broda. Radili su u višednevnim službama na način da je smjena započela u četvrtak i trajala do idućeg četvrtka, kada bi ih zamijenila posada iz Splita jer u Puli nije postojala zamjenska posada. Redovni sati rada bili su organizirani od po 8, 10 ili 12 sati dnevno odnosno 40 sati tjedno, ovisno o fondu tjednih i mjesečnih sati, a taj je dnevni raspored određivao rukovoditelj u postaji. U redovnim satima rada isplovljavali bi brodom iz luke na granicu te bi se u tom vremenu vratili brodom u luku. Nakon završenih redovnih sati, oni nisu mogli napustiti brod. Brod se mogao napustiti samo ako je to bilo potrebno za nabavku hrane i dr. potrepština za brod. Tužitelj, kao zapovjednik broda, nikada nije mogao napustiti brod za vrijeme trajanja službe. Dok je brod bio u luci, oni su obavljali poslove na brodu u vidu nadopune goriva, podešavanja bokobrana, čišćenja broda, kuhanja, dežurstva na telefonu, dok im je taj rad bio obračunat i isplaćen kao pasivno dežurstvo. Tužitelj je sav rad na brodu morao nadzirati jer je on kao zapovjednik broda bio odgovoran za brod i posadu. Na brodu nisu imali dogovoreno vrijeme pauze, to je ovisilo o potrebama posla. Uz plaću, isplaćivana im je terenska naknada, koja nije ulazila u plaću.

9. Tužitelj je iskazao da je posada broda, temeljem radnog naloga, bila raspoređena u osmodnevne smjene (od četvrtka do četvrtka), s redovnim radnim vremenom od 8,10 ili 12 sati dnevno jer se poštivao fond sati, tjedno 40 sati te mjesečni fond sati. Plovili su uz granicu sa Slovenijom, vršili su nadzor granice. Nakon odrađenih redovnih sati uplovili bi u luku, nakon čega im je bilo propisano 8 sati odmora a nakon toga bi se računalo pasivno dežurstvo. Naveo je da smatra da to nije pasivno dežurstvo jer su on i ostali članovi posade u tom razdoblju radili, pa tužitelj smatra da bi im to trebalo biti plaćeno kao prekovremeni rad. Brod kad uplovi u luku, tada ima najviše posla jer brod je metalni, pa se on prvo treba isprati slatkom vodom, podešavaju se bokobrani, mora se skuhati ručak, uređuje se unutrašnjost broda te se određuje straža koja je propisana kada je brod nije u službi. Tužitelj je kao zapovjednik broda odredio 2 člana posade te bi ovisno o potrebi jedan bio na vezi, a drugi u uniformi za slučaj da netko dođe na brod. Tu stražu im nitko nije platio. Pasivno dežurstvo nije bilo pasivno jer su oni, svi članovi posade, u to vrijeme bili na poslu – na brodu, na raspolaganju poslodavcu i uvijek su trebali biti spremni za 15 minuta isploviti. Tužitelj je uvijek bio na brodu, a brod se mogao napustiti radi nabavke hrane i dr. potrepština za brod te radi odlaska doktoru. Kada se napušta brod, taj član posude je trebao biti spreman na poziv vratiti se na brod. Uz plaću, tužitelj je primao terenski dodatak u iznosu od 200,00 kuna, koji nije bio sastavni dio plaće, a odnosio se za potrebe povećanja prehrane. Poslovi koje su obavljani na brodu po povratku u luku evidentirali su se u izvješću u radnom nalogu, a poslovi kao nadzor veza, podešavanje bokobrana nisu se posebno evidentirali. Poslovi obavljeni i evidentirani u izvješću s radnim nalogom plaćeni su mu kao pasivno dežurstvo.

10. Vještak financijske struke Tomislav Prpić, dipl. oec. je u nalazu i mišljenju utvrdio da ukupno potraživanje tužitelja na osnovu razlike između isplaćenih iznosa i iznosa koje bi eventualno trebali biti plaćeni po osnovi rada noću, subotom, nedjeljom, blagdanima i prekovremenim satima, sve umanjeno za dnevni odmor u trajanju od 8 sati dnevno te prava na naknadu za pasivno dežurstvo iznosi 121.442,72 kuna odnosno 16.118,20 eura.

10. 1. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te je podneskom od 28. listopada 2022. uskladio tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem vještaka.

10. 2. Tuženica je u podnesku od 2. siječnja 2022. osporila utvrđeni iznos od 121.442,72 kuna ukupnog potraživanja tužitelja na osnovu razlike između isplaćenih iznosa i iznosa koje bi eventualno trebali biti plaćeni po osnovi rada noću, subotom, nedjeljom, blagdanima i prekovremenim satima, sve umanjeno za dnevni odmor od 8 sati dnevno te prava na naknadu za pasivno dežurstvo, navedenog na stranicama 8. i 9. nalaza i mišljenja vještaka, te smatra bi trebao iznositi 120.731 ,61 kuna. Potrebno je da se vještak očituje je li prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeo u obzir iznos (bruto i neto) tužitelju isplaćenih naknada za aktivno dežurstvo (ukoliko je to evidentirano), za koje dane i sate rada su iste isplaćene je li taj iznos odbio od potraživanja tužitelja, kao i iznose (bruto i neto) koji su u utuženom razdoblju tužitelju isplaćeni na ime dodataka za rad u smjenama i turnusima, za koje dane i sate rada te je li tako dobivene iznose odbio od potraživanja tužitelja.

10. 3. Podneskom od 2. svibnja 2023. vještak se očitovao na primjedbe tuženika te naveo da je tuženik je dostavio niz podataka za izmjenu vještakovog nalaza na način da je sam evidentirao sporne sate te ih unio u COP (sustav za centralni obračun plaća), te na takav način izvršio samostalni obračun. Do razlike u satima dolazi zbog više priloženih evidencija, od kojih je vještak koristio radne naloge i ručne evidencije sati koje prileže spisu. Iz razlike u broju sati nadalje proizlazi većina razlike u iznosu između tuženika i vještaka. Dodatne razlike proizlaze iz navedenih iznosa osnovnih sati za koje tuženik tvrdi da je vještak pogrešno izračunao. Npr za rujan 2019. kada vještak izračunava osnovni sat 64,59 kuna, a tuženik 64,46 kuna. Iznos od 64,46 kuna je cijena osnovnog sata u COP-u za period od 1.09 – 19.09. kada je bio primijenjen koeficijent minulog rada 0,15, dok je za period od 20.09 – 30.09. bio primijenjen koeficijent minulog rada 0,155. Kako COP ne prikazuje prosječnu cijenu osnovnog sata, tuženik je prikazao samo jednu, manju vrijednost, dok je ostatak zanemario. Do navedenog prosječnog sata može se doći samo dijeljenjem ukupnog iznosa osnovnog sata sa ukupnim mjesečnim satima, a to iznosi 64,59 kuna. Budući da je tužitelj ostvarivao sporne sate u periodu prije i poslije promjene minulog rada, pravilno je primijeniti prosječni sat, a ne sat po manjoj osnovnoj vrijednosti. Vještak je uzeo u obzir sve naknade za sve odrađene sate, te pazio da ne dolazi do udvostručenja potraživanja. U obzir su uzimani samo sati koji su bili evidentirani kao pasivno dežurstvo, te je bilo potrebno oduzimati samo naknade za pasivno dežurstvo. Također dodaci za rad u smjenama i turnusima nisu bili isplaćivani za pasivno dežurstvo, te nije bilo potreba za njihovo oduzimanje. Riječ je o dodacima koji su bili isplaćeni za redovni rad i za redovno evidentirane prekovremene sate, a koji nisu bili predmet ovih izračuna.

10. 4. Sud je usmeno saslušao vještaka na ročištu za glavnu raspravu od 8. travnja 2025. Vještak je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja od 19. listopada 2022. kao i kod očitovanja od 2. svibnja 2023. Naveo je da je prilikom izračuna napravio ono što je bilo zadano zadaćom suda, a to je utvrditi razliku između isplaćenih iznosa i iznosa koji bi eventualno trebali biti plaćeni po osnovi rada noću subotom i nedjeljom, blagdanima i prekovremeni sati sve umanjeno za dnevni odmor o trajanju od 8 sati te prava na naknade za pasivno dežurstvo, po metodologiji detaljno opisanoj na str. 4 nalaza i mišljenja. Zadaća vještaka nije bila utvrditi faktično odrađene sate. Vještak je sve sate pasivnog dežurstva pretvorio u prekovremeni rad. Nakon redovnog rada tužitelj je koristio 8 sati dnevnog odmora, a nakon toga se ostatak pasivnog dežurstva do ponovnog redovnog rada raspodijelio na odgovarajuću vrstu rada sukladno stvarnom stanju. Vještak je pojasnio da primjerice ako je tužitelj radio od 8 sati ujutro do 20 sati navečer nakon toga zabilježen mu je dnevni odmor od 20 sati pa do 4h ujutro, a potom je ostatak pasivnog dežurstva do nove smjene u 8h sati ujutro raspoređen kao 2 sata u noćnom prekovremenom radu i 2 sata u dnevnom prekovremenom radu. Kod izrade obračuna koristio je svu dokumentaciju, ali prije svega radne naloge i ručne evidencije sati koje su dostavljene u spis. Vještak nije koristio izvješća već radne naloge jer sukladno zadaći vještaka, trebalo je samo isključivo evidentirane sate pasivnog dežurstva koji su tužitelju plaćeni prebaciti u prekovremene sate, umanjeno za dnevni odmor od 8 sati.

11. Nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Prpića, dipl. oec. od 19. listopada 2022., ovaj sud je u cijelosti prihvatio kao sveobuhvatan, detaljan i utemeljen na pravilima struke, izrađen u skladu s zadaćom vještaka iz rješenja Općinskog suda u Puli – Pola, posl. br. Pr-12/2023-9 od 23. svibnja 2022. U odnosu na istaknute primjedbe tuženika, sud smatra da ih je vještak otklonio detaljnim i stručnim obrazloženjem na svaku od primjedbi tuženika, usmenim izlaganjem nalaza i mišljenja i iskazivanjem na raspravi 8. travnja 2025.

12. Prema čl. 60. st. 1. i 2. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 93/2014., 127/2017. i 98/2019.) radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se pokaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.

13. Čl. 17. Zakona o policiji ("Narodne novine", br. 34/11., 130/12., 89/14., 151/14., 33/15. i 121/16.) propisano je da se policijskom službeniku raspoređenom na radno mjesto s otežanim uvjetima rada, staž osiguranja računa u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju policijskih poslova računa od 14 do 18 mjeseci staža osiguranja.

13. 1. Sukladno čl. 33. Zakona o policiji policijski službenik je dužan i izvan radnog vremena odazvati se pozivu nadređenog rukovoditelja radi poduzimanja mjera i radnji za obavljanje neodgodivih poslova i zadaća, dužan je po nalogu nadređenog rukovoditelja poslove obavljati duže od punoga radnog vremena te mu u oba slučaja pripada pravo na novčanu naknadu ili slobodne dane, sukladno općim propisima o radu i kolektivnom ugovoru. P

13. 2. Prema čl. 42. Zakona o policiji policijski službenik dužan je u obavljanju policijskih poslova raditi po posebnom rasporedu rada koji određuje nadležni rukovoditelj.

14. Na temelju čl. 35. Kolektivnog ugovora državne službenike i namještenike ("Narodne novine" br. 112/17., 12/18., 2/19., 119/19. i 66/20.) plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću i to dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

14. 1. Prema čl. 38. Kolektivnog ugovora osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ako službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10% i za rad u turnusu 5%, te se, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni, međusobno ne isključuju.

14. 2. Prema čl. 50. Kolektivnog ugovora za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen (područja u kojem obavlja poslove radnog mjesta na koje je raspoređen, s obzirom na opis poslova radnog mjesta iz pravilnika o unutarnjem redu i nadležnosti ustrojstvene jedinice u koju je raspoređen, utvrđenu u aktu o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela) i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio.

14. 3. Prema čl. 51. Kolektivnog ugovora ako službenik i namještenik u svoje slobodno vrijeme tijekom terenskog rada zbog okolnosti obavljanja poslova ne smije ili ne može napustiti prostorije ili prijevozno sredstvo u kojima je smješten, tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada smatra se pasivnim dežurstvom.

15. U konkretnom slučaju, iz provedenog dokaznog postupka, ovaj sud je utvrdio da je vrijeme koje je tužitelj proveo u službi na brodu, nakon redovnog radnog vremena, prekovremeni rad jer je tužiteljev rad od strane tuženice, kao poslodavca, bio organiziran kao višednevno dežurstvo te je tužitelj za cijelo vrijeme trajanja tog dežurstva bio na svom radnom mjestu, obavljao poslove odnosno radio izvan redovitog radnog vremena te cijelo to vrijeme bio na raspolaganju poslodavcu, a što proizlazi iz suglasnih iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja. Tužitelj za vrijeme službe, nakon odrađenog radnog vremena nije mogao slobodno napustiti plovilo odnosno svoje radno mjesto te koristiti preostalo vrijeme kao svoje slobodno vrijeme, pa se takav rad prema stavu ovoga suda ne može smatrati pasivnim dežurstvom već radnim vremenom za koje tuženica kao poslodavac mora tužitelju platiti naknadu za prekovremeni rad.

16. Slijedom navedenog, sud smatra u cijelosti osnovnim zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 16.118,20 eura.

17. Na dosuđeni iznos, tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate tekuće na pojedinačne mjesečne iznose od dana dospijeća pa do isplate, po stopi utvrđenoj čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018.,126/2021., 156/2022. i 155/2023.) koja se od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

18. Obje stranke podnijele su zahtjeve za naknadu troškova postupka.

18. 1. Na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi parnične troškove. Na temelju čl. 155. st. 1. ZPP-a sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje postupka. Na temelju čl. 155. st. 1. ZPP-a sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje postupka.

18. 2. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a tužitelju su priznati troškovi zastupanja radi sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u visini od 250 bodova (Tbr. 7. t. 8. u vezi s Tbr. 7. t. 1. OT), sastava tužbe u visini od 250 bodova (Tbr. 7. t. 1. OT), sastava podnesaka od 11. ožujka 2022., 18. svibnja 2022. i 28. listopada 2022. u visini od po 250 bodova (Tbr. 8. t. 1. u vezi Tbr. 7. t. 1. OT), zastupanje na ročištima 3. svibnja 2022., 5. prosinca 2024. i 8. travnja 2025. u visini od po 250 bodova (Tbr. 9. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1. OT). Na zatraženi trošak tužitelju pripada i PDV u visini od 25 % (Tbr. 46. OT). Tužitelju je priznat i trošak vještačenja u ukupnom iznosu od visini od 495,44 eura.

18. 3. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 23. kolovoza 2022. jer je ocijenjen nepotrebnim, u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a. Sud nije prizano zatraženi putni trošak zbog presignacije spisa u visini od ukupno 160,00 eura, budući da prema čl. 11. st. 4. Zakona o sudovima ("Narodne novine", br. 28/2013., 33/2015., 82/2015., 82/2016., 67/2018., 126/2019., 130/2020., 21/2022., 60/2022., 16/2023., 155/2023. i 36/2024. strankama i njihovim punomoćnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza, pa kako u spis nije priložena putna karta to sud smatra da taj trošak nije dokazan te je odbijen.

18. 4. Stoga su tužitelju priznati troškovi postupka u iznosu od ukupno 1.431,25 eura zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 24. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u skladu s čl. 151. st. 3. ZPP-a.

18. 4. Tuženici koja je izgubila parnicu ne pripada pravo na parnični trošak.

19. Slijedom navedenog, na temelju čl. 325. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci presude.

U Bujama – Buie 24. travnja 2025.

Sutkinja

Margareta Vivoda

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke.

Dna:

1. Pun. tužitelja,

2. Pun. tuženice na broj: P-DO-17/2023.