Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Broj: Pn-32/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Blaženki Glad, u pravnoj stvari tužiteljice DG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Kurenu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Čedomiru Kosanoviću, odvjetniku u Ogulinu, radi naknade štete, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 3. ožujka 2025., u nazočnosti tužiteljice DG, punomoćnika tužiteljice Tomislava Kurena, odvjetnika u [adresa], tuženika SG i punomoćnika tuženika Čedomira Kosanović, odvjetnika u [adresa], na ročištu za objavu i uručenje presude 24. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplatiti tužiteljici AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], novčani iznos u visini od 1.405,00 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe 6. svibnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi prouzročene parnične troškove u iznosu od 2.171,22 EUR-a, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja 24. travnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se dana 30.12.2023. oko 12,30 sati sa svojim psom koji se odaziva na ime „ D“ pješke kretala od mjesta Bjelsko prema Kleku, te je na oko pola puta srela osobe koje su bile sa svojim psima. U tom trenutku do njih je došao nepoznat pas većeg uzrasta, crno smeđe boje, koji se njušio s ostalim psima. Nedugo zatim do njih je došao i drugi pas srednjeg uzrasta, bijele boje, te počeo režati na psa tužiteljice. U cilju da spriječi sukob između psa, tužiteljica je pokušala podići svog psa u kojem trenutku je pala, a pas većeg uzrasta, crno smeđe boje i pas srednjeg uzrasta, bijele boje su ju napali i ugrzili više puta u predjelu nogu i kuka. Psi koji su kritične zgode napali tužiteljicu bili su pasmine kavkaski ovčar (pas većeg uzrasta i crno smeđe boje) i hrvatski ovčar (pas srednje veličine i bijelo bež boje), oba u vlasništvu tuženika. Nakon predmetnog štetnog događaja utvrđeno je da je psima zadnje cijepljenje isteklo 16.07.2023.

U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je zadobila tri ugrizne rane po desnom kuku, dvije ugrizne rane na desnoj podkoljenici, ugriznu ranu lijevog koljena, ogrebotine lijevog kuka i natučenje glave koje je zadobila prilikom pada nakon kojeg je i povraćala. U trenutku napada psa i ugriza tužiteljica je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta obzirom je bila izložena situaciji visokog stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti za tjelesni integritet. Tužiteljica je dalje trpjela tzv. sekundarni strah u vidu bojaznosti i zabrinutosti za stanje zdravlja i ishod liječenja, strah od samih medicinskih pregleda i zahvata, strah o doživljenog neugodnog iskustva, strah od zaraze bjesnoćom te strah od mogućih novih ugriza psa. Oštećena i danas osjeća jaki strah od svih pasa. Tužiteljica je trpjela bolove pri čemu treba imati na umu da je zadobila ukupno šest ugriza. Zbog posljedica štetnog događaja kod tužiteljice je zaostalo smanjenje životnih aktivnosti u omjeru od 10% koje se očituje i u naglašenom strahu od psa. Na mjestu ugriza kod tužiteljice je zaostao ožiljak lakog stupnja koji je trećima uočljiv ponekad (za vrijeme ljeta kada mlt. oštećena nosi kratku odjeću). Za vrijeme oporavka tužiteljica je morala mirovati zbog čega nije mogla samostalno obavljati osnovne životne potrebe te joj je iz tog razloga bila potrebna tuđa pomoć oko gotovo svih uobičajenih aktivnosti i to po 2 sata dnevno kroz razdoblje petnaest dana. Pomoć su joj pružali ukućani. Pravo osobnosti tužiteljice povrijeđeno je i zbog povrede njezinog duševnog zdravlja obzirom je zbog predmetnog traumatskog iskustva bila zabrinuta i potištena, osjećala je nesigurnost, pati od teških snova i učestalo se budi, a što sve zajedno za rezultat ima sniženje ukupne razine socijalnog funkcioniranja. Radi navedenog tužiteljica potražuje isplatu pravične novčane naknade (čl. 1100. ZOO-a) za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a), predlažući da sud, imajući u vidu sve okolnosti slučaja, utvrdi pravičnu novčanu naknadu za fizičke bolove iznos 1.000,00 eura, za strah iznos 1.000,00 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos 1.500,00 eura, za duševne boli zbog naruženosti iznos 330,00 eura, za tuđu pomoć (30 sati x 5 eura) iznos 150,00 eura. Ukupno 3.980,00 eura. Tužiteljica se je obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom od dana 08.04.2024. u mirnom postupku. Na zaprimljeni odštetni zahtjev tuženik se je oglušio. Nakon provedenog postupka predlaže sudu donijeti presudu kojom će prihvatiti tužbeni zahtjev.

1.1. Konačni tužbeni zahtjev tužiteljica je specificirala nakon provedenog medicinskog vještačenja u podnesku od 27. prosinca 2024. u visini od 1.405,00 EUR-a sa zakonskom kamatom od dana podnošenja tužbe do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev, kao neosnovane. Tuženik navodi da tužiteljica tvrdi da se dana 30.12.2024. godine kretala od mjesta Bjelsko prema Kleku što bi značilo da je mjesto nastanka štetnog događaja bila planinarska staza koja od mjesta Bjelsko vodi prema vrhu planine Klek. Mjesto Bjelsko je udaljeno od imanja tuženika na kojem on ima svoje pse oko 6 km a samo imanje je ograđeno i tuženik svoje pse drži u boksu kada nije prisutan. Naime imanje tuženika se nalazi na ogulinskom izletištu Kneja. Mjestu Bjelsko je je puno bliže mjesto Musulinski Potok. Stoga tvrdnja tužiteljice da su je ugrizli psi tuženika nije osnovana jer psi tuženika ne mogu izaći iz ograđenog imanja i odlutati 6 km dalje na planinarsku stazu. Tužiteljica u tužbi tvrdi da su psi koji su je ugrizli vlasništvo tuženika a pri tome ne objašnjava od kuda joj to saznanje. Tuženik i tužiteljica se osobno ne poznaju a ona osobne ne zna njegove pse pa je potpuno nejasno od kuda joj saznanje da su psi koji su je ugrizli vlasništvo tuženika. Prema potvrdi PP Ogulin od 26. ožujka 2024. tužiteljica je iskazala da samo sumnja da su navedeni psi u vlasništvu tuženika ali se ne navodi temeljem čega ona to tvrdi. Tužiteljica u tužbi opisuje pse koji su je ugrizli kao „kavkaski ovčar (pas većeg uzrasta i crno smeđe boje) i hrvatski ovčar (pas srednje veličine i bijelo bež boje). Dakle, prema opisu tužiteljice oba psa su imala dvoboju dlaku. Tuženik ima dva psa i to kavkaskog ovčara sivo- smeđe boje i hrvatskog ovčara bijele boje. Dakle, niti jedan od pasa u vlasništvu tuženika ne odgovora opisu pasa kako to navodi tužiteljica. Čak što više ta razlika u bojama je vrlo jasno uočljiva. Dana 30.12.2024. godine tuženik i njegova obitelj su bili na imanju kod S sa svojim gostima a sa njima su bili i tuženikovi psi. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

2.1. Na pripremnom ročištu tuženik dodatno predlaže uvid u presliku knjižice životinje i potvrdu o uginuću, obrazlažući da se iz navedenog vidi da je tuženik imao pse kako je navedeno u opisu u tužbi, ali su ti psi uginuli prije nastanka štetnog događaja nekoliko mjeseci.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid i čitanje potvrde (list 5 spisa), povijesti bolesti (list 6,7,8, 9, 11 spisa), poruke s g-maila (list 12-13 spisa), odšteti zahtjev (list 24.15 spisa), preslike knjižice životinja (list 30, 37 i 38 spisa), potvrde o uginuću životinje (list 39,40 spisa), podatke JosipdolVet d.o.o. (list 51, 52, 53 spisa), nalaz i mišljenje medicinskog vještaka Prim.dr.sc. Želimira Koraća, dr. med., spec. kirurga i traumatologa (list 71-72 spisa).

Saslušani su svjedoci OG (list 45-46 spisa), BG (list 46 spisa), VG (list 47 spisa), NG (list 48-49 spisa), MG (list 49-50 spisa). Saslušani su tužiteljica (list 58-61 spisa) i tuženik (list 61-62 spisa), kao stranke.

4. Iz potvrde PP Ogulin od 26. ožujka 2024. (list 5 spisa) proizlazi da je DG **.**.2023. prijavila da je dana 30. prosinca 2023. od strane nepoznatih pasa zadobila ozljede na stazi prema Kleku te da je prijaviteljica u prijavi navela da se dana 30. prosinca 2023. kretala oko 12,30 h sa svojim psom od mjesta Bjelsko prema Kleku te je negdje na pola puta srela njoj nepoznate osobe koje su sa sobom imale svog psa. Tada je do nje došao njoj nepoznati pas većeg rasta, crnosmeđe boje, a koji se zatim ponjušio s ostalim psima. Nadalje, nedugo zatim do njih je došao drugi pas, srednjeg rasta, bijele boje te počeo režati na njenog psa, a u cilju da spriječi sukob između njih, pokušala je podići svog psa, kojom prilikom je pala i osjetila ugriz na desnoj nozi. Naknadno kada se smirila osjetila je bolove, te vidjela ostale ugrize na nogama. U daljnjem razgovoru ista sumnja da se radi o psima SG (1960).

5. Iz podataka JosipdolVet d.o.o. za veterinarske usluge (list 51 spisa) proizlazi da je nad psima u vlasništvu tuženika SG izvršen veterinarski nadzor, zapravo trokratni pregled pasa nakon što su o ugriženoj osobi obaviješteni 4. siječnja 2024. i to u tri navrata 05., 10. i 15. siječnja 2024. godine, te kod pasa nisu utvrđeni znakovi promjene ponašanja koji bi ukazivali na bjesnoću. Što se tiče potvrde o uginuću životinje oni izdaju na zahtjev vlasnika koji je u slučaju uginuća, nestanka životinje, dužan istu odjaviti u zakonskom roku od 15 dana, te se kao takvi podaci unose u sustav Lysacan. Isti rok od 15 dana vrijedi i kod nabave psa, tj. vlasnik ga je dužan prijaviti u veterinarsku organizaciju, a ako je životinja napunila tri mjeseca istu cijepiti protiv bjesnoće i označiti mikročipom. Dakle, vlasnik je taj koji ih obavještava o uginuću te nisu dužni utvrditi način i okolnosti uginuća životinja, već je to izričita dužnost i obveza vlasnika. Sve eventualne okolnosti o uginuću ili nestanku psa se unose na osnovu onoga što kaže vlasnik.

5.1. Iz Uputnice ZJZK Karlovac od **.**.2024. Au proizlazi da je povrijeđena DG, rođena11. prosinca 2002. iz [adresa], ulica i broj [adresa], ugrižena dana 30. prosinca 2023. od 2 psa, pasmine kavkaski ovčar, hrvatski ovčar, spol m i ž, boja crno-smeđa, bež boja vlasništvo SG iz [adresa], ulica i [adresa].

5.2. Iz potvrde A (list 53 spisa) proizlazi da vlasnik SG ima četiri psa (kavkaski, dva hrvatska i štene hrvatskog ovčara) – sva četiri psa ne pokazuju znakove promijene ponašanja.

6. Iz Knjižica životinja priloženih po tuženiku i Potvrda o uginuću proizlazi da tuženik ima kavkaskog ovčara smeđe sive boje i hrvatskog ovčara bijele boje a imao je prije štetnog događaja i kavkaskog ovčara sivo crne duge i hrvatskog ovčara crne boje.

7. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice cijeneći ga iskrenim, životnim i uvjerljivim, a isti iskaz u bitnim dijelovima potvrđuje dokumentacija priležeća spisu (potvrda PP Ogulin, ZJZK Karlovac od 4. siječnja 2024, podaci JosipdolVet d.o.o., odnosno medicinska dokumentacija za tužiteljicu). Suprotno iskazu tužiteljice i toj dokumentaciji, sud kao neiskren i neuvjerljiv ne prihvaća iskaz tuženika u kojem u bitnome osporava da su kritične zgode neki od njegovih pasa ugrizli tužiteljicu (navodi da je tada imao samo Donu, lovačkog psa i Eosa i šest štenaca, a iz Potvrde nadzora JosipdolVet-a proizlazi da ima kavkaskog ovčara, dva hrvatska ovčara i jedno šene hrvatskog ovčara).

7.1. Sud ne prihvaća iskaze saslušanih svjedoka VG, NG i MG koji su prema navodima tuženika bili skupa 30. prosinca 2023. kod tuženika jer nisu u skladu. Naime, svjedok VG u iskazu navodi da je kuja bila u štali, jedan pas je bio svezan (sivo bijeli) i jedan oko njih i da je cijelo vrijeme gledao sva tri psa (a tada bi ih vidjeli i NG i MG), a svjedok NG i svjedokinja MG navode da je tuženik tada imao jednog velikog psa oko 80-tak kg, srebrno sivi, crna glava, bijele šape i bijelu malu kujicu koja je imala štence i drugih pasa nije bilo, dok iz Potvrde nadzora JosipdolVet-a proizlazi da je tuženik tada imao jednog kavkaskog ovčara, dva hrvatska ovčara i štene hrvatskog ovčara, a iz iskaza tuženika proizlazi da je imao Donu, lovačkog psa i Eosa i šest štenaca.

7.2. Sud prihvaća iskaze svjedokinje OG i svjedoka BG koji su svjedočili neposredno štetnom događaju i iskazivali o samom štetnom događaju a koji su iskazi međusobno u skladu i u skladu s iskazom tužiteljice.

8. Slijedom toga, a na temelju tako provedenih dokaza sud nalazi utvrđenim da su tužiteljicu 30. prosinca 2023. na putu od Bjelskog prema Kleku prilikom šetnje sa svojim psom ničim izazvani napali i ugrizli hrvatski ovčar i kavkaski ovčar, vlasništvo tuženika.

9. Na okolnost visine štete provedeno je vještačenje po sudskom vještak Prim. dr. sc. Želimiru Koraću, dr. med. spec. kirurgu i traumatologu.

9.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Prim. dr. sc. Želimir Korać, dr. med. spec. kirurga i traumatologa proizlazi da su temeljem dokumentacije iz spisa, kod tužiteljice po predmetnom događaju utvrđene slijedeće ozljede: ogrebotine lijeve šake, 3 ugrizne rane na desnom kuku veličine do 0,5 cm, ogrebotine lijevog kuka, 2 ugrizne rane na desnoj potkoljenici veličine do 0,5 cm, ugrizna rana lijevog koljena dužine od 3 cm.

Zbog navedenih ozljeda tužiteljica je trpjela fizičke bolove, ukupno i kumulativno: jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 3 dana, slabog intenziteta 10 dana. Tužiteljice je trpjela i sljedeće nelagodnosti toaleta i previjanje rana, pregledi liječnika. S kirurško- traumatološke strane nema trajnog smanjenja životnih aktivnosti koje bi bilo uzrokovano predmetnim događajem. Tužiteljica je trpjela i radi straha. Primarni strah jakog intenziteta bio je kratkotrajan, koliko i sam događaj i neposredni kontakt sa psima koji su je ozlijedili. Sekundarni stah jakog intenziteta trajao je jedan dan, a obuhvaća početnu bolničku obradu i početak stabilizacije tegoba. Sekundarni strah srednjeg intenziteta trajao je još 2 dana, dok se na kontroli nije utvrdilo da rane uredno cijele. Sekundarni strah slabog intenziteta, uključujući i nelagodu pri sjećanju na događaj, trajao je još dva mjeseca. Vještak iz dokumentacije u spisu ne nalazi elemenata za trajno smanjenje životne aktivnosti vezano za strah. Tužiteljica nije pregledana po psihijatru, niti je uzimala kakvu terapiju vezano za to. Ukoliko tužiteljica smatra da su kod nje zaostale trajne posljedice vezano za strah, bit će potrebno zatražiti pregled i mišljenje sudskog vještaka psihijatra. Kod tužiteljice je posljedično došlo do naruženja, budući svaka rana koja spontano cijeli ostavlja ožiljak. Analizirajući sve okolnosti vještak smatra da se radi o naruženju malog stupnja, koje je većinom povremeno dostupno pogledima trećih osoba. Tužiteljici je bila potrebna tuđa njega i pomoć na razini od 2 sata dnevno, 7 dana i sat dnevno 7 dana. U tim je razdobljima bila teže pokretna pa joj je tuđa pomoć bila potrebna za poslove po kući, pripremu hrane, nošenja namirnica i ogrjeva i sl., a mogao ju je pružiti i netko od ukućana.

9.2. Sud je nalaz i mišljenje sudskog vještaka u cijelosti prihvatio ociienjujući ga stručnim i objektivnim imajući u vidu da je vještak mjerodavan upravo za ovu vrstu vještačenja a i tuženik nije imao prigovor na nalaz i mišljenje vještaka.

10. Odredbom članka 19. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, dok je u stavku 2. članka 19. Zakona o obveznim odnosima-a pojašnjeno pravo osobnosti na način da je pored ostaloga pod tim utvrđeno i pravo na tjelesno i duševno zdravlje. Sud je uzevši u obzir sve navedeno i utvrđene činjenice, posebno trajanje i intenzitet fizičkih boli i straha, a kako je to utvrdio vještak u nalazu i mišljenju, ocijenio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje. Zakon o obveznim odnosima u odredbi članka 1100. stavak 1. propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Također, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom (članak 1100. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima).

11. Analizirajući Nalaz i mišljenje vještaka Prim. dr. sc. Želimir Korać, dr. med. spec. kirurga i traumatologa sud je utvrdio da je tužiteljica trpjela fizičke bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta tri dana, slabog intenziteta 10 dana i neugodnosti prilikom toaleta te previjanje rana, pregledi liječnika. Tužiteljica je trpjela i radi straha koji je primarni jakog intenziteta bio kratkotrajan, sekundarni strah jakog intenziteta trajao je jedan dan, sekundarni strah srednjeg intenziteta trajao je još dva dana a sekundarni strah slabog intenziteta još dva mjeseca. Kod tužiteljice je posljedično došlo do naruženja malog stupnja, koji je većinom povremeno dostupno pogledima trećih osoba. Tužiteljici je bila potrebna tuđa njega i pomoć na razini dva sata dnevno sedam dana i jedan sat dnevno sedam dana a koju je mogao pružati i netko od ukućana.

12. S obzirom na ovako prihvaćen nalaz i mišljenje sud je utvrdio da je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti iz članka 19. Zakona o obveznim odnosima jer je oštećeno njeno tjelesno odnosno duševno zdravlje u vidu tjelesnih ozljeda, imajući u vidu utvrđenje suda da težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja tužiteljici daju pravo na pravičnu novčanu naknadu, primjenom članka 1100. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima.

13. Cijeneći opisani štetni događaj i okolnost događaja u kojem je tužiteljica zadobila ozljede, zatim cijeneći da je uslijed zadobivenih ozljeda trpjela fizičke bolove, strah te duševne boli zbog naruženja, ovaj sud nalazi da okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade jer je štetnom radnjom tuženika povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje i to pravičnu novčanu naknadu za fizičke bolove u iznosu od 400 eur-a, za strah u iznosu od 400,00 eur-a, za duševne boli zbog naruženosti s obzirom je tužiteljica mlada osoba u iznosu od 500,00 eur-a. Tužiteljici je trebala tuđa pomoć i njega dva sata dnevno sedam dana i jedan sat dnevno sedam dana a mogao ju je pružiti netko od ukućana pa je sud dosudio ukupan iznos u visini 105,00 eur-a (21 sat x 5 eur-a = 105,00 eur-a). Cijeneći opseg utvrđene tuđe pomoći kao i cijenu satnice takve pomoći na slobodnom tržištu, sud je temeljem članka 223. Zakona o parničnom postupku utvrdio da je cijena sata pružanja takve njege i pomoći iznos od 5,00 eur-a. Kako je tužiteljica zahtijevala naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 1.405,00 eur-a, to je sud navedeni iznos i dosudio.

14. Na dosuđeni iznos tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata, tekuća od dana podnošenja tužbe 6. svibnja 2024., a u smislu odredbe iz članka 1103 Zakona o obveznim odnosima prema kojem obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, a kako je kamatu tužiteljica i tražila.

14.1. Stopa zatezne kamate na dosuđeni iznos utvrđena je sukladno odredbi članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i članka 155. Zakona o parničnom postupku a prema vrijednosti predmeta spora i sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljici su priznati troškovi i to za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova, sastav tužbe u iznosu od 100 bodova, zastupanje na ročištu 26. kolovoza 2024.u iznosu od 100 bodova, zastupanje na ročištu 16. rujna 2024. u iznosu od 100 bodova, zastupanje na ročištu od 22. listopada 2024. u iznosu od 100 bodova, za sastav podneska od 26. prosinca 2024. u iznosu od 100 bodova te za zastupanje na ročištu od 3. ožujka 2025. u iznosu od 100 bodova (ukupno 700 bodova x 2,00 eur-a = 1.500,00 eur-a), PDV od 25% na gornje radnje u iznosu od 370,00 eur-a, odnosno ukupno 1.875,00 eur-a. Sud je tužiteljici priznao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 43,13 eur-a, troškove medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 eur-a i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 eur-a, odnosno sud je tužiteljici ukupno priznao na ime troškova iznos od 2.171,22 eur-a.

16.1. Tužiteljica je zatražila i zateznu kamatu na troškove postupka pa je sud iste i dosudio od 24. travnja 2025. (dana presuđenja) do isplate a stopu zatezne kamate odredio je primjernom članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima.

17. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

U Ogulinu 24. travnja 2025.

Sudac

Blaženka Glad

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana, računajući od dana objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostaviti:

1. Tomislav Kuren, odvjetnik u Zagrebu, Ilica 253

2. Čedomir Kosanović, odvjetnik u Ogulinu, Gajeva 6