REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U GRUBIŠNOM POLJU

Grubišno Polje, Kolodvorska 2

Poslovni broj: Pn-50/2024-25.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, po sucu toga suda Milki Katić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I-tužiteljice MAŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II-tužitelja MA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Marini Lacković, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženika Lovačkog društva "Bilogora" Grubišno Polje, OIB: 86149173906, Trg bana Josipa Jelačića 5, Grubišno Polje, zastupanog po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku iz Zagreba, Radnička cesta 36, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 10. ožujka 2025. godine, u prisutnosti tužitelja osobno uz punomoćnika i zakonskog zastupnika tuženika uz punomoćnika, temeljem članka 335. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), dana 24. travnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se da tuženik LOVAČKO DRUŠTVO BILOGORA, Grubišno Polje, Trg bana J. Jelačića 5, OIB: 86149173906, tužiteljima ĐAŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade štete iznos od 1.971,98 € s zakonskom zateznom kamatom po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od dana donošenja ove presude do isplate, u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja preko dosuđenog 1.971,98€ a zatraženog 6.901,93€, tj. za iznos od 4.929,95€, kao i zahtjev koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate tekuću na iznos od 1.971,98€ od 31. kolovoza 2023. godine pa do 24. travnja 2025. godine, kao neosnovan.

III Nalaže se da tuženik LOVAČKO DRUŠTVO BILOGORA, Grubišno Polje, Trg bana J. Jelačića 5, OIB: 86149173906, tužiteljima ĐAŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.457,07€ sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Kod ovoga suda tužitelji su podnijeli tužbu dana 29. travnja 2024. godine protiv tuženika radi naknade imovinske štete.

U tužbi navode da su suvlasnici i suposjednici nekretnina svaki u ½ dijela, a koje nekretnine su upisane kod Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Daruvar u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na:

- kčbr. [katastarska čestica] – smrečak voćnjak s 3549 m2,

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica Šokčevac u Šokčevcu s 843 čhv (3032 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica Šokčevac u Šokčevcu s 1041 čhv (3744 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica pod ogradom u selu s 236 čhv (849 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 994 čhv (3575 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 1085 čhv (3901 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – voćnjak s 571 čhv (2054 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – voćnjak s 44 čhv (158 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – voćnjak kod kuće u selu s 390 čhv (1403 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 147 čhv (529 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 502 čhv (1806 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica pod voćem s 1020 čhv (3669 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 1314 čhv (4726 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 619 čhv (2226 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 683 čhv (2457 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 799 čhv (2874 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 27 čhv (97 m2),

- kčbr. [katastarska čestica]/A – kuća i dvor s 277 čhv (996 m2),

- kčbr. [katastarska čestica]/B – kuća i dvor s 184 čhv (662 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – voćnjak s 58 čhv (209 m2),

u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na:

- kčbr. [katastarska čestica] – Šokčevac voćnjak s 6042 m2,

- kčbr. [katastarska čestica]/B – oranica ograda kod kuće u selu s 960 čhv (3453 m2),

u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na:

- kčbr. [katastarska čestica] – Šokčevac voćnjak s 1518 m2, a koje nekretnine na terenu predstavljaju jedinstvenu gospodarsku cjelinu.

Na naprijed opisanim nekretninama tužitelji imaju zasađen nasad lijeske (lješnjaka) starosti 8 godina, a koji je u cijelosti ograđen farmer žicom, te se tužitelji o navedenom nasadu lješnjaka brinu sukladno pravilima struke sve kako su isti višegodišnji uzgajivači lješnjaka.

Divljač iz lovišta tuženika, kojom gospodari lovna jedinica „Jelen“, Ivanovo Selo kao lovoovlaštenik kontinuirano radi štetu na nasadu lijeske tužitelja, time da su tužitelji u više navrata i to dopisom od dana 07. i 10. kolovoza 2023. godine obavijestili i prijavili štetu, koji dopisi su zaprimljeni po tajniku tuženika JA. Na navedeni način tužitelji su kao oštećenici u cijelosti postupili sukladno odredbi čl. 82. Zakona o lovstvu, sve kako su se obratili tuženiku odmah po nastanku štete. Tuženik kao lovoovlaštenik je bio dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti tužiteljima, što isti nedvojbeno nije učinio.

Pri tome tužitelji ističu da su tužitelji u cijelosti postupili po odredbi čl. 79. Zakona o lovstvu i to posebice na način da su svoj nasad lješnjaka u cijelosti ogradili, te su oko istoga postavili repelente, čuvali su svoj nasad i dr., na koji način su poduzeli sve mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu sprečavanja nastanka štete od divljači, odnosno zaštite svoje imovine.

Tužitelji su se obratili i nadležnom lovniku telefonskim putem, a koji se obvezao da će izvršiti protjerivanje divljači, međutim i navedena radnja je u cijelosti izostala. Tužitelji su se i 30. kolovoza 2023. godine obratili tuženiku radi mirnog rješenja spora i postizanja Sporazuma o naknadi štete, time da tuženici u cijelosti otklanjaju odgovornost za nastanak štete na nasadu lješnjaka.

Imajući u vidu kako tuženik nije poduzeo niti jednu radnju kako bi na bilo koji način umanjio štetu na nasadu lijeske u vlasništvu tužitelja, to su tužitelji primorani sami poduzimati radnje radi sprečavanja nastanka daljnje štete od divljači, ali unatoč tome i dalje dolazi do nastanka štete od divljači.

Tužitelji su dana 09. rujna 2023. godine podnijeli prijedlog radi osiguranja dokaza pred ovim sudom sve kako je u to vrijeme nasad lješnjaka bio u punoj zriobi, te kako su isti bili u obvezi izvršiti radnju skidanja nasada lješnjaka, odnosno onoga što je eventualno ostalo od uroda, te je bilo nužno provesti postupak osiguranja dokaza, kako bi se osigurali dokazi, odnosno utvrdili uzroci štete na nasadu lješnjaka na nekretninama tužitelja, ali i obim štete, odnosno prinos i uništena, kao i eventualna izgubljena zarada za sljedeće godine.

Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, posl. broj: R1- 121/2023-2 od dana 12. rujna 2023. godine prihvaćen je prijedlog tužitelja da se provede osiguranje dokaza na nekretninama opisanim u toč. 1. ove tužbe uz prisustvo geodetskog vještaka i poljoprivrednog vještaka, te je u svezi s navedenim održan i očevid na licu mjesta 27. rujna 2023. godine.

U postupku osiguranja dokaza provedeni su dokazi po vještaku geodetske struke, kao i vještaku poljoprivredne struke.

Nalazom i mišljenjem vještaka geodetske struke proizlazi kako su na predmetnom očevidu identificirane nekretnine označene u toč. 1. tužbe, te iz istoga jasno proizlazi kako se radi o voćnjaku zasađenog lješnjacima u ukupnoj površini od 34459 m2, oko 3,5 ha.

Nalazom i mišljenjem vještaka poljoprivredne struke utvrđena je šteta na nasadu lješnjaka, pri čemu su utvrđeni različiti stupnjevi oštećenosti, odnosno prva skupina – potpuno uništeni grmovi lješnjaka i druga skupina –djelomično oštećena stabla / grmovi lješnjaka.

Kod potpuno uništenih grmova lješnjaka tužiteljima treba nadoknaditi trošak novih sadnica i sadnje, te izgubljenu dobit od godine sadnje pa do stupanja u punu rodnost, kao i nadoknaditi trošak prihoda ovogodišnjeg uroda, dok kod djelomično oštećenih stabala potrebno je nadoknaditi izgubljenu dobit ovogodišnjeg uroda i iduće tri godine kada bi se nasad trebao u potpunosti obnoviti.

Nalazom i mišljenjem poljoprivrednog vještaka šteta na nasadu lijeske tužitelja utvrđena je u iznosu od 1.971,98 €, time da je riječ o uzorku od 500 komada lijeske koji je zasađen na površini od 10.000,00 m2, odnosno 1 ha.

Uzimajući u obzir kako tužitelji imaju zasađen nasad lijeske na površini od 34.459,00 m2, odnosno oko 3,5ha ukupna šteta na nasadu lješnjaka iznosi 6.901,93 €.

Slijedom navedenoga, a kako tužitelji imaju evidentan pravni interes za pokretanje ovog postupka, sve kako su isti pretrpjeli štetu, za koju štetu odgovora tuženik i koju štetu im tuženik odbija nadoknaditi, to predlažu da sud donese presudu kojom se utvrđuje da je tuženik LOVAČKO DRUŠTVO BILOGORA, Grubišno Polje, Trg bana J. Jelačića 5, OIB: 86149173906, dužan tužiteljima ĐAŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti na ime naknade štete iznos od 6.901,93 € s zakonskom zateznom kamatom po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od 31. kolovoza 2023. godine do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, uz nadoknadu troškova postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

2. Tužba je dostavljena tuženiku na davanje odgovora koji je dostavio odgovor na tužbu u kojem navodi da tužbu i tužbeni zahtjev osporava u cijelosti, i to kako glede osnovanosti, tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Prije svega, tuženik ima saznanja da je posjednik čestica te time vlasnik nasada na kojima je navodna šteta nastala-OPG, a ne tužitelji kao fizičke osobe. S tim u vezi, ističe se prigovor nedostatka aktivne legitimacije.

Nadalje, naglašava se kako su oštećenici (tužitelji) bili dužni obratiti se lovoovlašteniku (tuženiku) pisanim putem, i to u roku od sedam dana od dana nastanka štete, sve sukladno čl. 82. st. 1. Zakona o lovstvu (dalje: ZL).

Nastavno, tužitelji su kao oštećenici, sukladno čl. 82. st.2. ZL-a bili dužni u propisanom roku predložiti lovoovlašteniku (tuženiku) sklapanje sporazuma o naknadi štete, koju obvezu su propustio izvršiti.

S tim u vezi, vještak TA u nalazu i mišljenju provedenog postupka osiguranja dokaza u R1 nije označio vrijeme nastanka štete, a tuženik smatra da je šteta nastala puno prije nego što to tužitelji nastoje prikazati.

Posljedično, predlaže se Sudu tužbu odbaciti sukladno čl. 82. st. 3. ZL-a obzirom da oštećenici (tužitelji) nisu postupili sukladno čl. 82. st. 1. i 2. ZL-a: …Nadležni sud odbacit će tužbu ako oštećenik nije postupio na način naveden u stavcima 1. i 2. ovog članka…

Nastavno, napominje se kako je temeljem čl. 79. ZL-a korisnik zemljišta bio dužan, a nije, odgovarajućim sredstvima poduzeti mjere radi sprječavanja nastanka šteta od divljači kako bi eventualno mogao zahtijevati naknadu štete.

S tim u vezi, tuženik ističe kako je 03.03.2022. g. darovao tužiteljima električni pastir, žicu te uređaj za plašenje divljači, sve s ciljem sprječavanja nastanka štete od divljači. Međutim, II-tužitelj MA već 23.08.2022. g. vraća zaštitna sredstva tuženiku.

Još se jednom ističe kako tužitelji nisu poduzeli na primjeren način i na svoj trošak kao dobri gospodari mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka poljoprivredne štete, kako je to propisano stavkom 1. čl. 79. ZL., tj. trajni nasad mora biti ograđen na način da sprječava nastanak štete od divljači. S tim u vezi, tuženik ističe kako u slučaju da su trajni nasadi bili adekvatno ograđeni te da je ograda bila adekvatno održavana, šteta uopće ne bi niti nastala!!

Tuženik ponovo ističe kako tužitelji svoje trajne nasade nisu ogradili na način koji bi onemogućio pristup divljači na trajni nasad već su samo postavili farmersku žicu što se ni u kojem slučaju ne može smatrati adekvatnim ograđivanjem trajnih nasada. Farmer žica nije primjerena odbijanju i sprječavanju ulaska divljih svinja u nasad lješnjaka. Neki dijelovi nasada nisu uopće ograđeni, a što je sve razvidno iz Obavijesti o utvrđenom činjeničnom stanju Državnog inspektorata, Podružni ured Zagreb od 08.05.2024. g., u privitku. Sve navedeno potvrđuje i dipl. ing. agr. Maja Firšt Bača, poljoprivredna vještakinja, koja je prema nalogu tuženika u nasadu tužitelja izvršila očevid 04.10.2023. g.. Vještakinja u nalazu i mišljenju navodi kako ograda kojom je nasad ograđen – farmer žica nije primjerena odbijanju i sprječavanju ulaska divljih svinja u nasad lješnjaka te kako se ista ne održava redovito budući da je obrasla raslinjem.

Iz opisanog ne/postupanja tužitelja razvidno je kako tužitelji nisu postupali u maniri „dobrog gospodara“, a kako im to nalaže Zakon. Ni najekstenzivnijim tumačenjem ne može se zaključiti da su postupili u skladu s čl. 79. Zakona o lovstvu tj. zaštitili nasade protiv nastanka šteta od divljači pa posljedično gube pravo naknade nastale štete. Neadekvatno ograđivanje trajnih nasada, ne održavanje farmer žice kao i vraćanje električnog pastira, žice te uređaja za plašenje divljači potvrđuje da tužitelji nisu postupali kao dobri gospodari, a kako im nalaže Zakon, već upravo suprotno. Sukladno st. 2. čl. 79. ZL… Oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač…

Iz svega navedenog je razvidno kako I i II-tužitelj ni u kojem slučaju nemaju pravo na bilo kakvu naknadu štete.

Također, tuženik naglašava kako je isti u svome lovištu poduzeo sve mjere radi sprječavanja nastanka šteta od divljači, a koje mjere su propisane Zakonom o lovstvu pa tako tuženik održava broj divljači u svome lovištu u skladu s lovnogospodarskom osnovom, poljoprivrednicima po potrebi čuva usjeve, topovima plaši divljač, poklanja sredstva za sprječavanje nastanka štete od divljači (kao što je in concreto poklonio i tužiteljima). Posljedično, nema odgovornosti tuženika za nastalu štetu.

Obzirom na sve izneseno, još se jednom ukazuje kako je oštećenik dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite poljoprivrednih usjeva od nastanka štete (čl. 79. Zakona o lovstvu) tj. adekvatno ih ograditi, što in concreto nije slučaj. Da su trajni nasadi bili adekvatno ograđeni, a nisu, šteta ne bi nastala.

Nadalje, tuženik u cijelosti osporava nalaz i mišljenje vještaka napravljen u postupku osiguranja dokaza R1-121/2023, TA, dipl. ing. poljoprivrede budući da je svrha/cilj osiguranja dokaza „fiksiranje“ dokaza temeljem kojih će se u eventualnom parničnom postupku moći utvrditi uzrok i visina štete. Vještaka u rečenom postupku osiguranja dokaza ne „fiksira“ dokaze već „utvrđuje“ uzrok i visinu štete. Tuženik osporava da bi uzrok štete bila divljač, to tim više budući da vještak TA u nalazu i mišljenju navodi kako postoje iskopane rupe manjeg promjera koje upućuju na manje poljske životinje. I vještakinja Maja Firšt Bača u nalazu i mišljenju utvrđuje kako je u nasadu lješnjaka vidljiva prisutnost glodavaca, lisice i jazavca te kako je u cjelokupnom nasadu lješnjaka premala količina vidljivih tragova od divljih svinja za štetu koja je procijenjena od istih.

Uz to, vještak TA ne utvrđuje niti je li postavljena ograda – farmer žica adekvatna za sprječavanje prodora divljači, je li ista bila adekvatno održavana te ne utvrđuje vrijeme nastanka štete.

Isto tako, osporava se i visina postavljenog tužbenog zahtjeva budući da za utvrđivanje visine navodne štete nisu dostavljeni adekvatni dokazi.

Tuženik predlaže da se o predmetnoj parnici putem Suda obavijesti trgovačko društvo HOK osiguranje d.d. radi ostvarenja „intervencijskog efekta“, a obzirom da odluka o sporu može zavisno od rezultata postupka imati posredno pravni učinak i na navedeno trgovačko društvo. Naime, tuženik bi mogao imati regresni zahtjev prema navedenom trgovačkom društvu obzirom da tuženik kod označenog društva ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, koja polica pokriva i poljoprivredne štete.

Polica osiguranja od odgovornosti br.: 13-0000011165.

Obzirom na sve izneseno, predlaže da sud tužbu odbaci budući da nedostaje procesna pretpostavka za vođenje parnice (čl. 82. st. 3. ZL-a).

Podredno, razvidno je kako tužitelji nisu dokazali osnovu tako ni visinu postavljenog zahtjeva pa se stoga predlaže Sudu tužitelje odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te iste obvezati na plaćanje parničnog troška tuženiku.

3. Tuženik je predložio da se sukladno čl. 210. ZPP-a pozove HOK osiguranje da stupi u ovu parnicu umjesto tuženika, a podredno da se HOK osiguranje temeljem čl. 211. ZPP-a obavijesti o otpočetoj parnici.

4. Nakon toga sud je obavijestio HOK osiguranje d.d. o otpočetoj parnici svojim dopisom pod poslovnim brojem Pn-50/2024-5. od 31. svibnja 2024. godine a koji dopis je primio dana 5. lipnja 2024. godine, međutim isti se nije očitovao niti pridružio parnici kao umješač na strani tuženika.

5. Radi razrješenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u spis ovoga suda pod poslovnim brojem Pn-50/2024, tj. uvid u izvadak iz zemljišnih knjiga zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 7-8), zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 9), zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 11), prijepis posjedovnog lista 2653 k. o. [katastarska općina] (list 13), u prijepis posjedovnog lista 2655 k. o. [katastarska općina] (list 14-15), prijepis posjedovnog lista 3084 k. o. [katastarska općina] (list 16), u Geoportal (list 17-27), u dopis tužitelja upućen tuženiku od 10. kolovoza 2023. godine (list 28), u nalaze i mišljenja geodetskog vještaka Voje Lukića te poljoprivrednog vještaka TA dane u predmetu R1-121/2023 ovoga suda (list 39-58), kao i u spis ovoga suda pod poslovnim brojem R1-121/2023, u dopis II- tužitelja ĐA upućen Lovnoj jedinici "Jelen" od 23. kolovoza 2022. godine (list 67), u odluku o darovanju (list 69), u obavijest o utvrđivanju činjeničnog stanja Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba šumarske i lovne inspekcije od 8. svibnja 2024. godine (list 71-73), u nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka CA od 4. svibnja 2024. godine dostavljen po tuženiku (list 74-83), u podatke dostavljene od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 20. studenog 2024. godine (list 113-116).

Izveo dokaz saslušanjem svjedoka JA (list 118), RA (list 118- 119), TA (list 126-128), CA (list 128-130), izveo dokaz saslušanjem stranaka – II-tužitelja (list 136-139), te zakonskog zastupnika tuženika ĆA (list 139-140).

6. Izvedene dokaze sud je cijenio u smislu čl. 8 Zakona o parničnom postupku.

7. Tužitelji tvrde da su suvlasnici i posjednici nekretnina u k. o. [katastarska općina] a na kojim nekretninama su prije osam godina zasadili nasad lješnjaka te da im je divljač tuženika i to divlja svinja, tijekom 2023. godine napravila imovinsku štetu, te svojim tužbenim zahtjevom potražuje štetu od tuženika u iznosu od 6.901,93€ zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 31. kolovoza 2023. godine do isplate kao i troškove postupka u koje troškove su i troškovi nastali u postupku osiguranja dokaza u ukupnom iznosu od 3.423,00€ zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude, do isplate.

8. Međutim, tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovanost i visinu, te ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije te ističe prigovor da je šteta tužiteljima nastala isključivo radnjom tužitelja te da tužitelji nisu poduzeli propisane mjere za sprječavanje štete budući da trajni nasadi nisu adekvatno ograđeni te da ograda nije bila adekvatno održavana i da je upravo iz tih razloga šteta nastala tužiteljima. Također, ističe da je tuženik kao lovoovlašenik poduzeo sve mjere koje je po Zakonu o lovstvu dužan poduzeti.

9. Cijeneći izvedene dokaze, sud nalazi da nisu osnovani prigovori tuženika.

10. Naime, budući da prema tvrdnji tužitelja je šteta nastala na nasadima lješnjaka 2023. godine a budući da u vrijeme nastale štete je na snazi bio Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20 i 129/24), onda se u konkretnom slučaju imaju primijeniti odredbe navedenog zakona.

Člankom 80. st. 1. i 3. Zakona o lovstvu propisano je da za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo radnje iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u članku 78. ovoga Zakona.

Za štetu na divljači koja je prouzročena na način iz članka 78. točke 3. ovoga Zakona odgovara počinitelj tih radnji odnosno vlasnik stvari ili životinje od kojih potječe takva šteta bez obzira na krivnju (objektivna odgovornost) te se ta šteta nadoknađuje lovoovlašteniku, prema Odštetnom cjeniku.

11. Tuženik nije osporavao da je lovoovlaštenik lovišta na području gdje tužitelji imaju nasad lješnjaka, pa onda sud nalazi da je tuženik pasivno legitimiran za podnošenje ove tužbe budući da tuženik je ovlaštenik prava lova na navedenom području.

Isto tako, neosnovan je i prigovor tuženika da tužitelji nisu aktivno legitimirani u ovom postupku s obzirom da iz dostavljene dokumentacije – izvatka iz zemljišnih knjiga i to zk. ul. broj [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] kao i posjedovnih listova broj 2653, 2655, 3084 sve k. o. [katastarska općina], proizlazi da su tužitelji suvlasnici svaki u ½ dijela kao i posjednici nekretnina na kojima imaju zasađen nasad lješnjaka.

Sud, također, nalazi neosnovanim prigovor tuženika nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja kada ističe da su tužitelji fizičke osobe a da je navodna šteta nastala na OPG-u budući da OPG nema pravnu osobnost već tužitelji kao fizičke osobe imaju sva prava i obveze koje proizlaze iz obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

12. Nadalje, tuženik je isticao da tužitelji nisu poduzeli propisane mjere za sprječavanje štete od divljači a da je s druge strane tuženik učinio sve što je bio obvezan za zaštitu nasada tužitelja.

13. Člankom 79. Zakona o lovstvu propisano je da se sprječavanje šteta u lovištima osigurava poduzimanjem sljedećih radnji:

1. oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete

2. dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik.

Oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač. Člankom 76. je propisano da je lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužni su poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini.

U pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.

Isto tako, člankom 77. st. 1. istoga zakona propisano je koje su mjere za sprječavanje štete pa je tako propisano da su mjere za sprječavanje štete od divljači:

- smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu

- osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu

- čuvanje usjeva i nasada

- izgon divljači s ugroženog zemljišta

- uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači, kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači.

14. Dakle, čl. 77. Zakona o lovstvu propisano je da je lovoovlaštenik obvezatan poduzimati određene mjere za sprječavanje štete koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište a korisnici zemljišta dužni su za sprječavanje štete od divljači poduzimati propisane mjere.

15. Stoga, u smislu citiranih odredbi Zakona o lovstvu u postupku je bilo nužno utvrditi da li je lovoovlaštenik poduzeo određene mjere za sprječavanje štete koju divljač može nanijeti ljudima na imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište kao i to da li su tužitelji kao korisnici zemljišta poduzeli također odgovarajuće mjere za sprječavanje štete koje su dužni poduzeti kao korisnici zemljišta.

16. U postupku je utvrđeno da je nasad lješnjaka na kojem tužitelji tvrde da im je nastala šteta, ograđen i to farmer žicom te da su tužitelji postavljali kemijska zaštitna sredstva kao mjere za sprječavanje štete od divljači prema uputi proizvođača, te da su odmah po uočavanju štete o započetoj šteti i svim okolnostima obavijestili lovoovlaštenika, kao i to da su uredno održavali nasad lješnjaka, pa onda u smislu odredbi čl. 79. st. 1. Zakona o lovstvu, tužitelju su poduzeli odgovarajuće mjere za sprječavanje štete u svojim nasadima od divljači osim što je tuženik u odgovoru na tužbu kao i tijekom postupka isticao da ograda koju su postavili tužitelji nije adekvatna ograda koja bi sprječavala divljač da napravi štetu u nasadima lješnjaka tužitelja.

17. Naime, iz iskaza svjedoka JA, proizlazi da je postao tajnik Lovačkog društva početkom 2023. godine i ima saznanja da su ga tužitelji obavještavali odnosno podnosili prijavu o šteti, međutim ne sjeća se koje je to godine bilo a sve što je dobivao kao tajnik od strane korisnika zemljišta, vlasnika, on je to dalje prosljeđivao lovnoj jedinici "Jelen" Ivanovo Selo. U prijavi je pisalo lovište Ilova-Ivanovo Selo ali nije vidio o kojim se parcelama i nasadu radi, a ne može se točno očitovati da li je bilo prijava u više navrata ili jednom jer je podnosio i brat tužitelja. U konkretnom slučaju njegov zadatak je bio da zaprimi prijavu o šteti i dalje proslijedi lovnoj jedinici koja je dalje zadužena za postupanje po prijavi. Od travnja 2023. godine je na dužnosti tajnika Lovačkog društva Bilogora, a tužitelji su pisano obavijestili lovačko društvo o šteti. Za 2022. godinu nema saznanja da bi Lovačko društvo tužiteljima dostavljalo repelente a za 2023. godinu kroz razgovor sa predsjednikom lovne jedinice EA zna da su tužiteljima davali električni pastir, a taj razgovor sa EA je održan nakon što su tužitelji prijavili štetu. U 2023. godini bio je nadzor od strane Ministarstva poljoprivrede u lovištu i nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. Dakle, iz iskaza navedenog svjedoka može se utvrditi da su tužitelji pisano obavijestili tuženika o nastanku štete na njihovim nasadima lješnjaka i da im je lovačko društvo osiguralo repelente u 2023. godini.

18. Iz iskaza svjedoka RA, proizlazi da poznaje tužitelje i ima saznanja gdje tužitelji imaju svoje nekretnine i to u [adresa] gdje su nasadi lješnjaka a koje nekretnine spadaju u lovište lovne jedinice Jelen pa onda i Lovačkog društva Bilogora. Ne zna o kojoj površini se radi. Ima saznanja o šteti tako što su tužitelji napravili prijavu telefonom da su ušle svinje u njihov nasad lješnjaka a to je bilo 2023. godine u 8. ili 9. mjesecu 2023. godine jer lješnjak još nije bio pobran. On kao predsjednik je obavijestio članove njihove lovne jedinice da se ide tamo na čuvanje jer je on dogovorio sa lovnikom da se protjera taj dio šume kako bi se zaštitili nasadi. Išao je vidjeti sa još jednim kolegom ŽA i tužitelji nisu bili, i tada je doista vidio da je bilo nešto izrovano i neke grane su bile strgane lješnjaka ali ne zna od čega je to bilo. Nakon što je obavijestio ljude da idu tamo čekati odnosno protjerivati divljač nekoliko puta su tamo išli, do kad se moglo čekati noću jer drugi dan rade tako da su u nekoliko navrata bili i ima saznanja da je vođen postupak osiguranja dokaza koji su pokrenuli tužitelji. Isto tako je tužitelje obavijestio da imaju osiguranje i da je lovište osigurano, međutim tužitelji su tužili ipak Lovačko društvo. Nasad lješnjaka je bio ograđen cijelom površinom i to farmerskom žicom, i to je bila samo jedna žica na drvenim stupcima visine negdje 1,20 metara, dosta je bila zarasla u kupinu. Tužitelj je tražio da mu se daju repelenti i dogovorili su da mu daju pastir i žicu i dali su mu zvučnik za rastjerivanje divljači i davali su mu i kemijske repelente, domar je to izdavao ne zna koliko, možda 2-3 litre. Kada je on bio na obilasku nakon što je tužitelj prijavio štetu vidio je da su krpice bile postavljene ali nije bio intenzivan miris koji krpica treba imati, vjerojatno zato što duže stoji jer to ishlapi. Po uputi proizvođača ta krpica bi trebala biti svaka 2-3 dana poprskana ponovo a ako kiša pada odmah drugi dan. Količina koju je dobio bila bi dostatna da to stavi na pravilan način kao što je prema uputi proizvođača a tužitelj više nije tražio, a da je tražio dobio bi, a tuženik ima pribavljenih takvih sredstava. Nakon 14 dana što je dobio električni pastir sa žicom tužitelj je nazvao i rekao da on to ne može postaviti zbog konfiguracije terena i onda je vratio i potpisao papir gdje je vratio. Tužitelju je dana žica i pastiri jer je tužitelj rekao da u kući ima struju i da će priključiti na struju. Na tom području noću nailaze divlje svinje i naprave štetu i povuku se jer je u blizini susjedno lovište koje je privatno. Kada je izlazio u 8. mjesecu nije vidio nekog uroda lješnjaka na nekretnini tužitelja pa onda i na očevidu prilikom osiguranja dokaza bilo je upitno otkud je vještak izračunao prinos kada on nije vidio urod. U 8. mjesecu kada je izlazio vidio je na jednom mjestu da je podignuta žica a nije mogao utvrditi od čega da li svinje ili neke druge životinje. Farmer žica je bila postavljena tako da je bila pribijena na stupce, a nedostajala je donja glavna žica koja bi osiguravala da divljač ne može podignuti tu žicu i proći. Farmerska žica nije žica koja bi služila odvraćanju od divljači, nije adekvatna zaštita jer u blizini postoji voćnjak koji je ograđena adekvatnom žicom i nikada nije bilo problema. Tužitelj je mogao postaviti električni pastir samo je morao očistiti kupinu oko žice, posjeći travu jer ta žica ne smije dodirivati travu jer gubi na snazi te imaju sličan primjer da je jedan vlasnik koji ima nasad lijeske, oraha, 30 ha, stavio je električni pastir 5 redova bez ičeg drugoga stalno je pod naponom i ne pravi mu se šteta. Nije posao lovačkog društva da vlasnicima zemljišta pa i tužiteljima pomognu postavljati električni pastir, već lovačko društvo je dužno samo osigurati električni pastir a što je tuženik i učinio. Poznato mu je da su se tužitelji javili u 8. mjesecu kada je šteta nastala.

Dakle, iz iskaza svjedoka RA, utvrđuje se da je nasad lješnjaka ograđen farmer žicom i da je tužitelj oko nasada lješnjaka postavio repelente kao i to da je u 8. mjesecu 2023. godine javio lovačkom društvu da mu je nastala šteta. Isto tako, ne može se prihvatiti iskaz navedenog svjedoka da tužitelji nisu imali adekvatnu ogradu koja bi sprječavala divljač da čini štetu na nasadima lješnjaka s obzirom da su imali ogradu sačinjenu od farmer žice, s obzirom da zakonske odredbe ne propisuju točno kakvom ogradom trajni nasad mora biti ograđen a isto iskazuje i TA koji je u ovom postupku saslušan kao svjedok a koji je inače poljoprivredni vještak u postupku osiguranja dokaza.

19. Iz iskaza svjedoka CA, proizlazi da je na poziv tuženika bila angažirana da izvrši procjenu štete 2023. godine s obzirom da je stalni sudski vještak imenovana od strane Županijskog suda u Zagrebu, sada Ministarstva, i to u oblasti poljoprivrede, poljoprivrednog zemljišta, ekologije i zaštite okoliša. Na poziv tuženika bila je na licu mjesta u nasadu lješnjaka koji joj je pokazao predstavnik Lovačkog društva Bilogora, predsjednik lovne jedinice RA, i rekao je da je to nasad od MAŽ i ĐA. U obilasku nasada tužitelja bili su prisutni ona i RA, a ne zna da li su bili obaviješteni vlasnici. Došla je do lovačke kuće ne zna u kojem selu, a onda ju je RA odvezao na predmetnu lokaciju. Koliko se sjeća nasad lješnjaka je bio sa desne strane iz pravca dolaska, do nasada morali su proći kroz dvorište i to poludevastirani stambeni objekt i dalje nasad. Nasad je dijelom ograđen sa farmer žicom, otkud su dolazili tamo nije ograđen, a ostale tri strane su bile ograđene, s tim da sa lijeve strane gledajući od pravca dolaska s puta ta ograda je bila obrasla a što je bilo vidljivo iz fotodokumentacije. Bila je u 10. mjesecu 2023. godine. Ograda je bila farmer žica i dijelom je bila bodljikava žica, a dio žice je bio popravljen od nekakvog prodora a prodor je bio uz samo tlo, a taj prodor koji je uočila je bio s lijeve strane prema šumi, niz brdo. Nasumičnim prolaskom kroz nasad na tri mjesta uočeno je rovanje koje bi moglo biti posljedica prisutnosti u nekom vremenskom periodu divljih svinja. To rovanje nije bilo svježe. Na ogradi nije uočila nikakve repelente niti nešto drugo. Nasad lijeske je bio neujednačen, u relativno lošem kondicionom stanju uz veliku prisutnost glodavaca koje su uočene u rupama u samom tlu te hrpicama i određene količine plodova lješnjaka pred istima. Djelomično je bila pokošena trava, ne previše svježe, te je uočeno da duže vrijeme nije košeno. Uočeno je da je bilo polomljenih grana i oštećenja koja prema njenom osobnom 20-godišnjem iskustvu su i nekarakteristična za možebitnu štetu od divljih svinja obzirom je lom i preko 1 metar visine a što nije pokazano sa prisutnošću plodova na tim granama. Divljač divlja svinja nije mogla napraviti u tom obimu takvu štetu u vidu polomljenih grana jer se radi o debljim granama a pogotovo zato jer nigdje u nasadu nije uočila izmet divljači a rovanje je uočila. Brojala je koliko je oštećeno tih grana, međutim nije napisala to u svom nalazu a to iz tih razloga što nije mogla sa 100-tnom sigurnošću tvrditi da je šteta nastala od divljih svinja i ne zna od čega je mogla nastati ta šteta to lomljenje grana. Nešto malo ploda je bilo po tlu koji je djelomično bio i šupalj zbog neoplodnje a dio čahura koje su otvorene su otvorene na način kao što to rade glodavci. Glodavac kada pojede plod komušinu koja ostaje odbacuje, a divlja svinja sve prožvače. Trajni nasad mora biti ograđen sa sve četiri strane a nije točno propisano s koliko žice i način na koji mora biti ograda već adekvatna ograda koja sprječava ulaz divljači na trajni nasad. Farmer žica jedna od najlošijih ograda koje postoje zbog prevelikih razmaka između samih pletiva i njezine jačine. Obično što je na terenu prisutno je pletena žica ili armaturna žica koja je i dijelom ukopana u tlo sa električnim pastirom ali niti jedna ograda koja je postavljena a nije održavana ne predstavlja dobru zaštitu. Električni pastir je jedan od vidova zaštite plodova od divljači koji ima do tri žice i moraju biti stalno pod naponom. Ograda se mora stalno održavati bez obzira bila pod naponom ili ne, a pastir mora biti pod naponom da bi imao funkciju. Na terenu je moguće postaviti električni pastir, nema terena gdje se ne može postaviti, ali trebalo je očistiti trasu za postavljanje električnog pastira jer se ispod električnog pastira redovno mora održavati da bi on bio u funkciji. Dostavljen joj je nalaz TA, vještaka koji je vještačio u predmetu osiguranja dokaza i u odnosu na taj nalaz se očitovala pisano u svom nalazu koji je dala na zahtjev tuženika. Loše održavanje može biti uzrok smanjenja prinosa i kondicionalnog stanja nasada. Slabija oplođenost je posljedica vremenskih prilika, vegetacijskog perioda 2023. godine, a šteta direktna na plodovima koji su uočeni dijelom i na tlu može biti posljedica glodavaca. S obzirom na dan i prvi izvid u nasad koji je bio u listopadu 2023. godine te zatečenom stanju nasada i proteku vegetacijske godine te zatečenom prisutnošću vidljivih tragova divljih svinja u nasadu, šteta od divljih svinja bila je do 10% na plodovima odnosno nasadu. Moguće je da je šteta nastala u 6. mjesecu ali ona to ne zna.

20. Iz iskaza II-tužitelja ĐA, proizlazi da nasad lješnjaka se nalazi u [adresa] a kupljeno je cjelokupno imanje, kuća i zemlja uz kuću [adresa], a 2015. godine je lješnjak posađen, nasad je veće površine negdje više od 3,5 hektara s tim da mu je šteta nastala na 3,5 hektara površine. Nasad je ograđen 2018. godine ogradom kojom većina voćara ograđuje svoje posjede a to je farmer žica s tim da je u donjem dijelu nešto gušća zbog zečeva i sl. što bi moglo utjecati i doprinijeti da šteta ne nastane. Nasad je cjelokupno ograđen sa sve četiri strane s tim da do puta postoje klizna vrata jer se na nasad dolazi od naseljenog dijela od kuće. Nasad lješnjaka s jedne strane graniči sa šumom ne zna da li je privatna ili državna, dosta je zapušteno, i s te strane je bilo najviše proboja na ogradi. Nakon 5 godina od sadnje ako su poduzete sve agrotehničke mjere očekuje se urod. Šteta mu je nastala 2023. godine a stalno radi oko nasada i 6. kolovoza je primijetio štetu a 7. kolovoza je prijavio pismenim putem. I prethodnih godina je imao štetu na istim nasadima međutim telefonskim putem je prijavljivao štetu što nije uspijevalo tako da je štetu 2023. godine prijavio pismeno i to je prijavu napravio tajniku lovačkog društva JA. Nakon te njegove prijave nije dobio nikakav odgovor te je štetu prijavio ponovo pismenim putem 10. kolovoza isto DA, s obzirom da je 9. kolovoza jako bila vidljiva šteta tako da je 10. kolovoza ponovo prijavio. Nije bilo nikakvog odgovora do 30. kolovoza i onda se obratio odvjetniku i krenuo je u postupak radi osiguranja dokaza koji je vođen kod ovoga suda. Šteta je nastala od divljači divlje svinje toliko zna jer poznaje tragove jer je bilo izrovano, a nasad lješnjaka su uništavale na način da se penju na grane, smotaju granu i tako jedu urod s grane, i grane pucaju i tako se pravi šteta. Nakon što divlja svinja pojede plod nešto sitno ostaje kao trag. Nije ništa poduzimao na tim nasadima kada je primijetio da je nastala šteta kako bi lovci mogli izaći i vidjeti da je šteta nastala, međutim nisu izašli i tako je ostala trava i kada je izašao sud u 9. mjesecu radi osiguranja dokaza bila je trava i nije ništa košeno tako da je zarasla trava a u 8. mjesecu je bilo košeno. Kada je uočio proboj na ogradi žice onda je to sanirao tako da je krpao tu žicu. Osim ograde koristio je i kemijska sredstva – repelente a to je dobio od lovačkog društva. Kemijske repelente je postavljao prema naputcima lovnika da je određenom špricom prskao krpice kako bi se to sredstvo zadržalo koje svojim mirisom odbija divljač i to svaka dva dana a gdje su bili proboji stavljao je na puno gušća mjesta. Te godine nije bilo berbe na toj površini i nije bilo elementarne nepogode te godine. Godinu prije imao je urod oko tonu i 800 kg, iako je mogao očekivati slijedeće godine veći urod s obzirom da određene sadnice dobivaju punu rodnost. Osim njega, tamo štete imaju i drugi voćari kao i ratari i to najviše od divlje svinje. Ima saznanja da su lovci bili na njegovim nasadima jer im je on dozvolio da budu, a i rečeno mu je da su bili do 10 sati navečer i da su na taj način vršili mjeru rastjerivanja divljači, međutim, prema njegovim saznanjima do 10 sati navečer svinje ne izlaze, a i svinje se uglavnom kreću noću i osobno to zna jer je i sam lovac. I ranije je imao štetu ali nije ostvarivao nikakvu naknadu od lovačkog društva a bilo je i prijave za štetu i osiguranje preko kojeg je osigurano lovačko društvo je izlazilo na lice mjesta međutim nikada nisu ostvarili naknadu štete. Urod lješnjaka inače strojno bere i onda mora površina biti uredna zato mu je bio problem jer su 2023. godine stali da bi lovci odradili svoje kako bi mogao prirediti površinu radi berbe a površina se uređuje malčerom. U 2024. godini je imao berbu i to ručnu a bilo je i štete međutim tu štetu je prijavljivao telefonskim putem ali s obzirom da nije pismeno onda ne može dokazati i to smatra kao da nije niti prijavljivao. Nasad lješnjaka je ekološki nasad i zahtijeva više ručnog rada, ne smiju koristiti nikakva sredstva. Kemijski repelenti se smiju koristiti na takvom nasadu kao mjera zaštite od divljači. Lovačko društvo mu je ponudilo 2022. godine električni pastir, s tim da je on odmah potpisao papir da je primio električni pastir, međutim kada ga je kasnije primio vidio je da je nepotpun, da je ručni rad, nije bilo dovoljno žice ni za jedan krug, bez izolatora a što je osnovni dio za pastir a taj izolator se pričvršćuje na stupce i na to se pričvršćuje žica i onda bi sam morao kupiti te izolatore, međutim kako isti nije bio adekvatan onda je on odustao i vratio im. Međutim, druge nasade voćaka koje ima, jabuke, i koje je vezano za štetu od jelenske divljači je ogradio sa električnim pastirom koji je sam kupio, a to ima isto u [adresa] a isto tako u tom dijelu nasada su devastirani od jelenske divljači. Nije mogao postaviti električni pastir jer mora se kositi i održavati oko njega površina međutim, njegov nasad graniči sa privatnim parcelama i onda bi mu to otežavalo jer ne može kositi i prolaziti preko tuđih parcela kako bi održavao pastir a ako pastir ide s unutarnje strane ne bi bilo efekta. Prema njegovom iskustvu, a bavi se voćarstvom od 2008. godine, električni pastir u takvim nasadima nije dobra zaštitna mjera. Električni pastir se pravilno postavlja u tri zone, 25 cm od poda da bi se spriječilo podizanje žice od strane divljih svinja, druga zona je na 50 cm odnosno svaka iduća je 50 cm od prethodne, a isto nije propisano kako treba izgledati već to ljudi postavljaju na temelju iskustva. Nedostajalo mu je 70-80 metara da bi zatvorio uopće prvi krug žice prilikom postavljanja električnog pastira koji je dobio od lovačkog društva. Njegova postojeća farmer ograda je 125 cm visine, sa stupovima na svaka 3-3,5 metra ovisno o konfiguraciji terena, varena žica je bila dobro zategnuta, a kemijske repelente je postavljao duž uz ogradu. Električni pastir je preuzeo za drugu parcelu a ne da zaštiti ovu parcelu. Električni pastir vraćen je lovačkom društvu uz dopis. U svom dopisu nije naveo da je električni pastir nefunkcionalan, da nedostaje žice, da je ručni rad, da je opasan za okolinu zato što nije znao da će završiti na sudu zbog toga i da bi to morao navesti u svom dopisu. Žičana ograda oko nasada lješnjaka je postavljena na način da postavljeni u tlu, a žica je nategnuta uz tlo s tim da žica nije ukopana u tlo. Nasad je ograđen sa sve četiri strane i do ceste postoje i klizna ulazna vrata te da je u 2022. godini imao proboja od divljih svinja kao i u 2021. godini te da je o istom telefonskim putem obavijestio lovačko društvo. Nakon proboja, da bi ograda bila funkcionalnija, ponovo su zatezali žicu i stavljali su željezne učvršćivače na koje je pričvršćivana žica koju su ukopali u zemlju. Štetu nije vidio ranije već kada je štetu prijavio 7.8. i 8.8. 2023. godine, te da je šteta konstantno nastajala od 6.8. pa do kraja kolovoza 2023. godine. Poduzimao je dodatnu mjeru da se šteta ne bi nastavljala tako što je češće prskao repelente a uroda nije bilo. Od lovačkog društva nikada nije tražio dodatne žice za električni pastir ili drugi električni pastir, armaturnu mrežu ili išta drugo od mjera, a niti su mu to ponudili. Nisu mu dali zvučnik/tuljikavac već je sam kupio. Naknadu štete i u 2024. godini nije tražio zbog ovog postupka koji se vodi. Njegov brat je lovac u Lovačkom društvu Bilogora u lovnoj jedinici Fazan i tražio je od lovačkog društva da mu daju dozvolu da bi mogao rastjerivati divljač na tom posjedu, međutim to mu nije dozvoljeno.

21. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika, ĆA, proizlazi da je predsjednik Lovačkog društva Bilogora unazad dvije godine s tim da 2023. godine nije bio on predsjednik već je bio M. Lovačko društvo Bilogora je raspoređeno u 4 lovne jedinice, jedna od lovnih jedinica je Lovna jedinica Jelen Ivanovo Selo. Predstavnik te lovne jedinice je RA koji je u ovom postupku saslušan. O konkretnom predmetu nema saznanja s tim da Lovačko društvo Bilogora financira sve lovne jedinice za sprječavanje štete od divljači. Lovne jedinice dobivaju kemijske repelente, pastire i zvučne signalizatore. Dobivaju u dovoljnim količinama i to prema zahtjevu svake lovne jedinice kako bi mogli dati svim korisnicima. Da bi lovačko društvo izdalo takve mjere koje služe za sprječavanje štete, vlasnik zemljišta mora podnijeti zahtjev za isto i onda se to i dodjeljuje vlasniku. Sva sredstva zaštite su dozvoljena, izlaze njihovi članovi, i zajedno sa vlasnikom zemljišta u dogovoru se određuje koje će se zaštitno sredstvo dati određenom vlasniku. Najkvalitetnije zaštitno sredstvo je električni pastir, a najmanje ljudi hoće koristiti električni pastir jer su im to dodatne obaveze održavanja jer ako se oko električnog pastira ne kosi, ne održava onda nema efekta. Električni pastir lovačko društvo daje u potpunosti da bi ga odmah vlasnik mogao postaviti na svoj nasad. Vlasnici zemljišta žele da taj električni pastir postave lovci međutim lovačko društvo to nije u obvezi. Stupove bi morali osigurati vlasnici na koje bi se mogao pričvrstiti električni pastir. Električni pastir lovačko društvo nabavlja od registrirane tvrtke koja se bavi time i posjeduje račune za to. Ne može reći da li je taj koji je predan tužitelju da li je bio ručni rad. Najveći problem kod električnog pastira je upravo taj što vlasnici zemljišta ne održavaju svoj nasad i ako se postavi ograda električni pastir se treba postaviti na svom zemljištu kako bi se omogućilo i održavanje zemljišta pa bi električni pastir bio u funkciji. Uz električni pastir ide i akumulator na koji se puni i to se dobije uz tu žicu. U dovoljnim količinama vlasnici mogu dobiti kemijske repelente i to neograničeno i lovačko društvo to uvijek ima. Jedna od mjera koje provodi lovačko društvo je rastjerivanje divljači, međutim, u konkretnom slučaju ne može reći da li je to bilo, da to zna RA. Ostale lovne jedinice Lovačkog društva Bilogora nemaju takvih problema i to vrlo malo sa divljači, dok najviše ima lovna jedinica Jelen Ivanovo Selo te lovnoj jedinici Grubišno Polje ima parcela koje su ograđene električnim pastirom uz državnu šumu i nema štete. Ne može se sjetiti kod kojeg osiguravatelja je bilo Lovačko društvo osigurano međutim redovno je osigurano od štete od divljači. 2023. bio je predsjednik lovne jedinice Grubišno Polje i u izvršnom odboru Lovačkog društva. Bio je upoznat što se kupuje i nabavlja lovačko društvo kao zaštitne mjere, električne pastire, repelente i sl. Ne vjeruje da je 2023. godine kupljen električni pastir ručnog rada. Električni pastir je najbolja obrana od sve vrste divljači a posebno od divlje svinje. Znao je da postoje određeni problemi na nasadu tužitelja 2023. godine jer se na izvršnom odboru uvijek raspravlja o tome. Osobno ne zna gdje je taj nasad. Ima saznanja da je inspekcijski nadzor u Lovačkom društvo Bilogora redovito svake godine te prema njegovim saznanjima 2023. godine nisu utvrđene nikakve nepravilnosti, i nepravilnosti nemaju već zadnjih 10 godina. Bio je upoznat sa štetom a da li je nešto poduzeto i što se poduzima bio je zadužen predsjednik lovne jedinice RA. Električnim pastirom štite i trajne nasade i druge kulture i to tamo gdje nema štete. Električni pastir se postavlja s vanjske strane, međutim najveći je problem kod električnog pastira održavanje oko nasada jer uvijek mora biti čisto. Lovačko društvo nije davalo nikome armaturnu mrežu kao sredstvo zaštite jer to nije njihova obveza, a to je najskuplja ograda, a postoji srednja ograda – mrežasta ograda za plotove, i ograda koju je postavio tužitelj a koja je najlošija. Osobno ju nije vidio, ali zna o kakvoj ogradi se radi te nema saznanja koliko je često vršeno protjerivanje divljači na tom području.

22. Dakle, iz izvedenih dokaza utvrđuje se da je nasad lješnjaka tužitelja ograđen farmer žicom te da su tužitelji redovno održavali nasad lješnjaka i kada su uočili oštećenja na farmer žici ista sanirali, kao i to da su tužitelji postavili kemijska zaštitna sredstva prema uputi proizvođača na nasad lješnjaka, pa sud smatra da nije odlučno što nasad lješnjaka u listopadu 2023. godine nije bio pokošen kako to iskazuje svjedok CA s obzirom da do toga perioda bi se trebao i skinuti urod i da ga je bilo.

Isto tako, sud nalazi da tužitelji nisu bili dužni postaviti električni pastir kao zaštitnu mjeru uz već postavljenu ogradu farmer žicom da bi se smatralo da su poduzeli mjere sprječavanja štete od divljači.

Naime, odredbama članka 79. st. 1. toč. 2.Zakona o lovstvu nije propisano na koji način mora biti ograđen trajni nasad već je samo propisano da je jedna od mjera za sprječavanje štete u lovištima ograđivanje dobara, a isto člankom 81. st. 1. alineja 5. je propisano da se ne nadoknađuje šteta koju divljač počini na neograđenim višegodišnjim nasadima, pa onda prigovor tuženika u tom smislu je neosnovan s obzirom da je u postupku utvrđeno da je nasad lješnjaka tužitelja ograđen sa tri strane farmer žicom a četvrta strana, do puta, je dvorišna ograda – klizna vrata, kako to i iskazuje II-tužitelj.

Naime, ovaj sud smatra, a kako to iskazuje svjedok TA, da bi postavljanjem električnog pastira kao jedne od mjera zaštite usjeva od divljači bio postignut veći stupanj zaštite, međutim, ne može se od tužitelja očekivati kada već ima postavljenu ogradu na svom trajnom nasadu da postavljaju i električni pastir a posebno imajući u vidu da se radi o velikoj površini nasada koji bi iziskivao dodatne velike troškove tužiteljima, angažiranje većeg broja radnika za postavljanje a posebno i održavanje, imajući u vidu da prema iskazima zakonskog zastupnika tuženika kao i poljoprivrednog vještaka da električni pastir mora biti dobro održavan jer i najmanjim doticajem bilo čega sa žicama, pa i trave, isti prestaje biti u funkciji.

23. Isto tako proizlazi da je na nasadima lješnjaka tužitelja nastala šteta od divljih svinja jer je uočeno da su polomljene grane od stabala lješnjaka, da na zemlji postoje ljuskice od pojedenog ploda te da je tlo izrovano, pa onda sud zaključuje da je tužitelju nastala šteta od divljih svinja kako to i proizlazi iz nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka Ante Cicvarića danog u predmetu ovoga suda pod poslovnim brojem R1-121/2023.

24. Sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka CA koju je angažirao tuženik kao poljoprivrednog vještaka u dijelu u kojem iskazuje da je šteta na nasadu lješnjaka tužitelja nastala lomljenjem i oštećenjem grana i da prema njenom dvadesetogodišnjem iskustvu to nije karakteristična šeta koju čine divlje svinje s obzirom da svjedok TA a koji je poljoprivredni vještak angažiran od strane ovog suda u postupku osiguranja dokaza pod poslovnim brojem R1-121/2023 iskazao upravo suprotno da divlje svinje štetu na trajnom nasadu i to lješnjacima čine na način da savijaju grane i na taj način lome grane kako bi došle do ploda pa je onda sud prihvatio iskaz svjedoka TA kao vjerodostojan i koji je dugogodišnji vještak poljoprivredne struke i s obzirom da je svoj nalaz dao stručno, odgovorio na sva postavljena pitanja i prema pravilima struke.

Posebno se ne može prihvatiti iskaz svjedoka CA da šteta na nasadu lješnjaka tužitelja nije nastala od divljih svinja iz razloga što je prilikom očevida u postupku osiguranja od strane poljoprivrednog vještaka TA doista utvrđeno da na terenu odnosno na tlu nema ostataka ploda a s obzirom da divlje svinje pojedu cjelokupni plod o čemu iskazuje i svjedok CA a osim toga i svjedok CA iskazuje da je prilikom očevida koji je učinila na poziv tuženika uočila tragove rovanja divljih svinja ali ne svježe, a s obzirom da je ista bila u listopadu 2023. godine, dakle dva mjeseca nakon prve prijave štete od strane tužitelja.

Osim toga, sud nije prihvatio iskaz navedenog svjedoka kao odlučan za ishod ovog postupka kada iskazuje da je prilikom očevida koji je obavila na poziv tuženika na nasadima lješnjaka tužitelja uočila da je nasad nepokošen, da je ograda obrasla, s obzirom da je sve te okolnosti utvrdila dva mjeseca nakon što je nastala šteta tužiteljima i kada se doista može očekivati da u vrijeme kada je navedeni svjedok bio na licu mjesta, urod, ako ga je i bilo, trebao biti pobran, pa se onda ne može niti očekivati od tužitelja da u navedenom periodu često kosi nasad lješnjaka kada je po prirodi stvari u to vrijeme manja vegetacija, pa onda nema niti potrebe da bi se tužitelji na takav način izlagali trošku održavajući nasad lješnjaka u vrijeme kada to više nije neophodno.

Isto tako, sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka CA kada iskazuje da je prilikom očevida uočila da je na terenu bilo čahura koje su otvorene a na koji način štetu čine glodavci te da smatra da je šteta tužiteljima od divljih svinja nastala do 10% s obzirom na prisutnost tragova divljih svinja koje je uočila na nasadu kada posve suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka TA kojeg je sud koristio kao poljoprivrednog vještaka i koji iskazuje da je i on uočio na licu mjesta rupe na tlu koje čine poljske životinje, međutim da je šteta od poljskih životinja zanemariva, već da je šteta na nasadu lješnjaka tužitelja nastala od divljih svinja.

25. Stoga, kako iz izvedenih dokaza i to iskaza svjedoka kao i II-tužitelja kao stranke proizlazi da je nasad lješnjaka bio ograđen farmer žicom, da se nasad lješnjaka malčirao i održavao, te su postavljali kemijska zaštitna sredstva oko cijelog nasada lješnjaka prema uputi proizvođača, to onda sud nalazi da su tužitelji poduzeli mjere za sprječavanje štete od divljači koje su bili dužni kao korisnici zemljišta poduzeti. Naime, sud nalazi da tužitelji nisu dužni poduzeti sve mjere koje propisuje Zakon o lovstvu već po mišljenju ovoga suda dužni su poduzeti neke od mjera a što su oni i učinili na način da su ogradili nasad lješnjaka kao trajni nasad te su postavili kemijske repelente prema uputi proizvođača a koje su dobili od tuženika.

26. Isto tako, utvrđeno je da su tužitelji nakon što su uočili da im nastaje šteta na usjevu, obavijestili tuženika kao lovoovlaštenika o započetoj šteti svojim dopisom od 10. kolovoza 2023. godine, kako bi isti mogao poduzimati mjere za sprječavanje štete jer to proizlazi iz iskaza svjedoka JA, RA, kao i iskaza II- tužitelja, pa onda sud zaključuje da su onda tužitelji postupili sukladno odredbi čl. 79. Zakona o lovstvu na način da su tuženika obavijestili o započetoj šteti.

27. Stoga, sud nalazi da je neosnovan prigovor tuženika da je šteta tužiteljima nastala isključivo radnjom tužitelja i da onda nema odgovornosti na strani tuženika.

28. Uvidom u spis ovoga suda pod poslovnim brojem R1-121/2023, utvrđuje se da su tužitelji kao predlagatelji podnijeli prijedlog za osiguranje dokaza protiv tuženika, te da je prijedlog za osiguranje dokaza prihvaćen i proveden je očevid dana 27. rujna 2023. godine uz prisustvo geodetskog vještaka Voje Lukića i poljoprivrednog vještaka TA te tužitelja uz punomoćnika te predstavnika tuženika uz punomoćnika.

29. Iz nalaza geodetskog vještaka Voje Lukića proizlazi da je u k. o. [katastarska općina], u predjelu Čaklovac, dana 27.09.2023. i tom prilikom mjernim uređajem R2-Trinble, kontrolnim odmjeravanjima, uvidom u kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak, posjedovni list, identificirao lokaciju štete na nekretninama u k. o. [katastarska općina] kako slijedi (napominje da se za pojedine čestice radi o dvojnosti podataka između katastarskog operata i zemljišne knjige u pogledu oznake kč.br, te su u nalazu čestice po zemljišnoj knjizi navedene u zagradi):

u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na:

- kčbr. [katastarska čestica] – smrečak voćnjak s 3549 m2,

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica Šokčevac u Šokčevcu s 843 čhv (3032 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica Šokčevac u Šokčevcu s 1041 čhv (3744 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica pod ogradom u selu s 236 čhv (849 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 994 čhv (3575 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 1085 čhv (3901 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – voćnjak s 571 čhv (2054 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – voćnjak s 44 čhv (158 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – voćnjak kod kuće u selu s 390 čhv (1403 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 147 čhv (529 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 502 čhv (1806 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica pod voćem s 1020 čhv (3669 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 1314 čhv (4726 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 619 čhv (2226 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 683 čhv (24557 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 799 čhv (2874 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – oranica s 27 čhv (97 m2),

- kčbr. [katastarska čestica](2808/24/A) – kuća i dvor s 277 čhv (996 m2),

- kčbr. [katastarska čestica](2808/24/B)– kuća i dvor s 184 čhv (662 m2),

- kčbr. [katastarska čestica] – voćnjak s 58 čhv (209 m2),

u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to:

- kčbr. [katastarska čestica] – Šokčevac voćnjak s 6042 m2,

- kčbr. [katastarska čestica](235/1/B) – oranica ograda kod kuće u selu s 960 čhv (3453 m2), u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na:

- kčbr. [katastarska čestica] – Šokčevac voćnjak s 1518 m2

Predmetne parcele čine cjelinu voćnjak zasađenog lješnjacima, ograđenog žičanom ogradom, na kojem je u površini 34359m² načinjena šteta, na skici izmjere prikazano crvenom linijom.

Proboj žičane ograde lješnjaka od divljači izvršen je na mjestima gdje je na skici prikazana crvena strelica i brojem detaljne točke, na skici zvjezdicom i brojem detaljne točke prikazana mjesta na kojima je zatečen repelent prilikom očevida.

30. Iz nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka TA proizlazi da je nakon identifikacije predmetnih parcela, izvršio detaljan pregled nasada lijeske po cijeloj površini. Nasad lijeske ograđen je farmer žicom visine oko 150 cm oko cijele površine. Na dijelu ograde iznad farmer žice postavljen je jedan red bodljikave žice. Stanje nasada – u nasadu su zasađene sorte lješnjaka Istarski dugi i Rimski okrugli. Prema predlagatelju nasad je u sustavu ekološke proizvodnje. Uzgojni oblik nasada je u obliku grmolike vaze. Razmak sadnje je 4m x 5m što znači da je po 1 ha zasađeno 500 komada lijeske. Prema porastu lješnjaka zaključujem da je isti trebao biti u fazi pune rodnosti. Prilikom pregleda utvrdio sam neujednačen porast grmova, jače i slabije razvijeni grmovi. Pri pregledu nasada na malom broju grmova sam našao poneki plod dok na većini plodova nije bilo. Isto tako bilo je vidljivo da su životinje savijanjem grana tražile plodove što navodi na zaključak da je na njima bilo plodova. Šteta na nasadu se očituje u lomu pojedinih grana, pa sve do potpunog uništenja grmova. Prema zatečenom stanju prosječan prinos lješnjaka po jedinici površine odnosno grmu nije bilo moguće utvrditi.

Oštećenja lješnjaka karakteristična su za djelovanje divljih svinja. Prema navodu tužitelja šteta na nasadu lijeske počinjena je od strane divljih svinja na način da su iste lomile grane i jele plodove.

Mjesta proboja vještak je prikazao na fotografijama, te je naveo da je proboj ograde karakterističan za djelovanje divljih svinja. Na mjestima proboja za žicu je bila pričvršćena tkanina, namočena kemijskim repelentom, iz koje se osjetio jak neugodan miris.

Na više mjesta u voćnjaku našao je tragove rovanja koji su karakteristični za djelovanje divljih svinja. Osim tragova rovanja bilo je i nekoliko iskopanih rupa manjeg promjera koje upućuju na manje poljske životinje.

Očevidom na licu mjesta izvršio je detaljan pregled nasada pri čemu je utvrdio različiti stupanj oštećenosti. Prvu skupinu čine grmovi sa jakim stupnjem oštećenosti. U ovu skupini spadaju grmovi koji su uništeni u cijelosti i oni kod kojih je stupanj oštećenosti toliko jak tako da ih nije isplativo dalje održavati. Kod ove skupine izgubljen je urod tekuće godine i dio uroda u periodu do stupanja u punu rodnost. Grmove ove skupine potrebno je izvaditi i zamijeniti novim sadnicama. Osim izgubljene dobiti za navedeni period tužitelju pripada naknada za trošak novih sadnica i trošak sadnje. U drugu skupinu spadaju grmovi kod kojih je došlo do djelomične oštećenosti krošnje. Rezidbom će se odstraniti oštećene grane, te će kroz period od tri godine doći do obnove krošnje. Kod ove skupine oštećenja izgubljen je urod tekuće godine i urod u periodu obnove od tri godine. Obzirom da je stupanj oštećenosti bio različitog intenziteta ovu skupini je razvrstao u tri kategorije:

- oštećenost od 15%

- oštećenost od 30%

- oštećenost od 50%.

Prema navedenom utvrđena su oštećenja kako slijedi:

I skupina: potpuno uništeno 45 komada

II skupina:

oštećenje 15% = 128 komada

oštećenje 30% = 178 komada

oštećenje 50% = 75 komada

Prema zatečenom stanju prinos lješnjaka po jedinici površine odnosno po grmu nije bilo moguće utvrditi. Za obračun štete koristio je podatak Državnog zavoda za statistiku u kojem se navodi da prosječan prinos lješnjaka za RH iznosi 0,3 t/ha. Ovaj prinos se odnosi na očišćeni lješnjak odnosno na prinos jezgre. Omjer jezgre i ljuske je oko 50:50 što znači da prinos lješnjaka u ljusci iznosi 600 kg/ha. Po 1 ha zasađeno je 500 komada lijeske što daje prosječan urod po jednom grmu od (600 kg : 500 kom) 1,2 kg lješnjaka u ljusci.

Prema podacima s internetskih oglasa cijena ekološkog lješnjaka u ljusci je 2,6 eura/kg.

Potpuno je uništeno 45 grmova

Kod potpuno uništenih grmova treba nadoknaditi trošak novih sadnica i sadnje, te izračunati izgubljenu dobit od godine sadnje pa do stupanja u punu rodnost. Osim toga treba nadoknaditi gubitak prihoda ovogodišnjeg uroda.

a) trošak sadnica i sadnje potpuno je uništeno 45 komada, trošak sadnice i sadnje iznosi 3,81 euro/kom. Ukupni trošak iznosi 3,81 euro x 45 kom = 171,45 eura. b) izgubljena dobit do stupanja u punu rodnost

- potpuno uništeno 45 komada

- urod po grmu iznosi 1,2 kg

- cijena ploda 2,6 eura/kg.

- neizvršeni radovi – berba i sakupljanje 0,42 euro/kg

Izgubljena dobit u jednoj proizvodnoj godini kada urod u potpunosti izostaje iznosi: 45 kom x 1,2 kg x 2,6 eura = 140,40 eura. Od ovog iznosa treba oduzeti vrijednost neizvršenih radova, 45 kom x 1,2 kg x 0,42 kn = 22,68 eura. Prema navedenom izgubljena dobit na 45 grmova u godini kada urod u potpunosti izostaje iznosi (140,40 eura – 22,68 eura) 117,72 eura. U prve dvije godine od sadnje urod u potpunosti izostaje. Od treće godine počinje mala rodnost koja se postupno povećava do sedme godine kada nasad treba biti u punoj rodnosti.

Šteta nastala gubitkom uroda od prve godine sadnje nasada pa do stupanja u punu rodnost iznosi 529,73 eura.

c) izgubljena dobit ovogodišnjeg uroda

45 grmova x 1,2 kg x 2,6 eura = 140,40 eura.

Od ovog iznosa treba oduzeti vrijednost neizvršenih radova (berba i sakupljanje) 45 kom x 1,2 kg x 0,42 kn = 22,68 eura.

Izgubljena dobit nastala gubitkom ovogodišnjeg uroda na 45 grmova iznosi (140,40 – 22,68) = 117,72 eura.

Ukupan iznos štete prve skupine potpuno uništenih grmova iznosi: (171,45 eura + 529,73 eura + 117,72 eura) 819,90 eura.

U ovu skupinu ubrojeni su grmovi kod kojih je došlo do djelomičnog oštećenja skeletnih odnosno rodnih grana. U ovom obračunu obračunat će se izgubljena dobit ove godine i iduće tri godine kada bi se nasad trebao u potpunosti obnoviti. oštećenja od 15 % , oštećeno 128 komada, 128 kom. x 1,2 kg x 2,6 eura x 15 % = 59,90 eura x 4 god. = 239,60 eura, neizvršeni radovi – 128 kom. x 1,20 kg x 0,42 eura x 15 % x 4 god. = 38,71 eura

izgubljena dobit ovog razreda iznosi (239,60 eura – 38,71 eura) 200,89 eura. oštećenja od 30 %, oštećeno 178 komada, 178 kom. x 1,2 kg x 2,6 eura x 30 % = 166,61 eura x 4 god. = 666,44 eura, neizvršeni radovi – 178 kom. x 1,2 kg x 0,42 eura x 30 % x 4 god. = 107,65 eura,

izgubljena dobit ovog razreda iznosi (666,44 eura – 107,65 eura) 558,79 eura. oštećenja od 50 %, oštećeno 75 komada, 75 kom. x 1,2 kg x 2,6 eura x 50 % = 117,00 eura x 4 god. = 468,00 eura, neizvršeni radovi – 75 kom. x 1,2 kg x 0,42 eura x 50 % x 4 god. = 75,60 eura,

izgubljena dobit ovog razreda iznosi (468,00 eura – 75,60 eura) = 392,40 eura. Ukupna izgubljena dobit druge skupine nastala djelomičnim oštećenjem nasada iznosi (200,89 eura + 558,79 eura + 392,40 eura) 1.152,08 eura.

Ukupna izgubljena dobit prve i druge skupine oštećenosti iznosi 819,90 eura + 1.152,08 euro = 1.971,98 eura.

Također, iz mišljenja vještaka proizlazi da su predlagatelji MAŽ i MA pretrpjeli su štetu na nasadu lijeske te im je na taj način izmakla dobit od prodaje lješnjaka te da ukupna šteta u nasadu lješnjaka iznosi (819,90 + 1.116.08) 1.971,98 eura.

31. Poljoprivredni vještak TA saslušan je usmeno na raspravi kod ovoga suda održanoj dana 3. veljače 2025. godine, kao svjedok, iz čijeg iskaza proizlazi da je kao poljoprivredni vještak sudjelovao na poziv suda u postupku osiguranja dokaza. Osim njega sudjelovao je i geodetski vještak Vojo Lukić koji vještak je trebao identificirati nekretnine tužitelja a tamo predlagatelja na kojima su tvrdili da im je nastala šteta od divljači. Predmetne nekretnine se nalaze u k. o. [katastarska općina] i radi se o nasadu lješnjaka kao višegodišnjem nasadu. Zajedno sa geodetskom vještakom je obišao lice mjesta pri tome su obišli ogradu koja je bila napravljena od farmer žice i iznad farmer žice je bio još jedan red bodljikave žice. Na više mjesta su utvrdili ulaske divljači iz pravca šume u nasad. Geodetski vještak je locirao svako to mjesto ulaska a njih je bilo veći broj, jasno su se vidjeli tragovi odnosno put kojim je divljač ulazila unutra, utabani put. Na pojedinim mjestima gdje je bila žica posavijana ona je kasnije poravnata ali se vidi da je posavijana na tim mjestima je bila pričvršćena krpa namočena sa kemijskim repelentom i kada je prišao bliže osjetio je neugodan miris repelenta. Nasad je ograđen sa tri strane s tim da do puta do dvorišta nema ograde. Nasad je bio u korektnom stanju, tom prilikom utvrđena su oštećenja u vidu loma grana različitog intenziteta. Dio tih grmova je bio u potpunosti ili većem dijelu uništen dok kod drugog dijela je to bilo u nešto manjem dijelu. U samom nasadu je na nekoliko mjesta bilo tragova rovanja koji su karakteristični za divlje svinje, tragovi izmeta divljači nisu pronađeni. Na samim nasadima jako malo je bilo plodova, tek na manjem broju je pronašao plodove koji su bili na stablima, tako da na licu mjesta nije mogao uzeti uzorke za utvrđivanje prinosa. Štetu je utvrdio na način da je od grma do grma utvrđivao stupanj oštećenosti i klasificirao u određene grupe prema stupnju oštećenja. Budući da prinos se nije mogao utvrditi jer nije bilo uzoraka, za obračun štete je uzeo podatak Državnog zavoda za statistiku i na temelju tog podatka izračunao štetu i to je prosječni prinos za regiju. Visinu štetu je utvrdio u iznosu od 1.900 i nešto eura i šteta se odnosi na broj stabala, i odnosi se na broj uništenih odnosno oštećenih grmova i to je ukupna šteta u cjelokupnom nasadu a šteta bi se odnosila na izgubljenu dobit za tu godinu i nekoliko idućih godina dok se ne obnovi vegetacija ili dok se ne posade novi grmovi koji za oko 7 godina imaju puni rod s tim da oko 3-4 godine starosti nasada kreću pomalo plodovi a puni rod je oko 7-8 godina. Sve je napisao i iznio u svom nalazu i mišljenju. Fotografirao je oštećenja i mjesta ulaska divljači. Karakteristična oštećenja na nasadima upućuju da je šteta nastala od divljih svinja. Farmer žica koja je bila postavljena uz šumu mjestimice je bila obrasla i nije bila u idealnom stanju. Divljač je mogla doći iz pravca dvorišta gdje nije bilo ograđeno. Fotografirao je farmer žicu i iznad žice bio je jedan red bodljikave žice.

Nakon što je vještak razgledao svoj nalaz i mišljenje i fotografije koje je dao u predmetu R1-121/2023 i to na listu 68 navodi da je bila prikazana bodljikava žica koju je postavio tužitelj kao i ispod farmer žicu gdje je pričvršćena krpica sa repelentima i to na mjestima gdje je bio uočen ulaz divljači. Farmer žica, po njegovoj procjeni, je bila na visini 130cm a iznad toga je bila bodljikava žica, 140 cm sve zajedno. Bila bi još jedna dodatna mjera koja bi pomogla da ne ulazi divljač kada bi se postavila još jedna žica ispod farmer žice. Električni pastir je jedna dobra mjera međutim u određenim situacijama kada je divljač u nedostatku hrane ne može niti to utjecati da zaustavi divljač. Divlja svinja ima takvu snagu i u nedostatku hrane probije sve ograde osim jedino "betonskog zida". Nasad mora biti sukladno Zakonu o lovstvu, ali nije pronašao podatak kakva ograda mora biti ali je u interesu proizvođača da ta ograda bude svrsishodna a ne da je postavljena "reda-radi". Na nasadu tužitelja bio je prvi puta u postupku osiguranja dokaza, a šteta je nastajala od druge polovice 8. mjeseca 2023. godine jer tragovi rovanja su bili dosta svježi. Na licu mjesta pronašao je vrlo malo plodova ali ne zna što se dogodilo ali dozvoljava da je nedostatak plodova rezultat neoplođenosti. U svom nalazu je konstatirao da su bili tragovi poljskih životinja, sitnih, npr. miševa i da bi zanemarivo šteta nastala od tih poljskih životinja. Na tlu nije bilo tragova ljuski jer trava nije bila pokošena i nije mogao uočiti. Pri izračunu nije koristio podatke da li se radi o ekološkom ili konvencionalnom prinosu već samo postoji jedan podatak cjelokupni za sve lješnjake i to podatak Državnog zavoda za statistiku i prosječni prinos je bio relativno nizak koji je Državni zavod za statistiku prikazao. Prinos ekološke proizvodnje je niži od konvencionalne proizvodnje. Divlje svinje kada dođu do nasada zaskoče na granu i savijaju je dolje, da bi hrana bila dostupna prascima i gaženjem grane pucaju na određenim visinama.

32. Dakle, na temelju iskaza svjedoka TA a koji je bio poljoprivredni vještak u predmetu osiguranja dokaza R1-121/2023, čiji iskaz sud prihvaća kao vjerodostojan i s obzirom da je isti odgovorio na sva postavljena pitanja, sud utvrđuje da je šteta tužitelju nastala od divljih svinja i to koliko je vještak izračunao u iznosu od 1.971,98€.

Sud nije prihvatio kao osnovan zahtjev tužitelja da bi se iznos štete koji je utvrdio poljoprivredni vještak u postupku osiguranja dokaza u iznosu od 1.971,98€ odnosio na 1 hektar i da bi se onda isti iznos trebao obračunati u odnosu na 3,5 hektara na kojoj površini je tužitelj imao zasađene lješnjake pa da bi onda ukupna šteta bila u iznosu od 6.901,93€.

Naime, iz spisa ovoga suda R1-121/2023 odnosno nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka proizlazi da je na licu mjesta izvršio detaljan pregled nasada i pri čemu je utvrdio različiti stupanj oštećenosti te da je prema oštećenosti sačinio nekoliko skupina oštećenja nasada lijeske tako da prvu skupinu čine grmovi sa jakim stupnjem oštećenosti u koju spadaju i grmovi koji su uništeni u cijelosti i oni kod kojih je stupanj oštećenosti toliko jak da ih nije isplativo dalje održavati. Kod navedene skupine izgubljen je dio uroda tekuće godine i urod u periodu do stupanja u punu rodnost. U navedenu skupinu vještak je utvrdio da je potpuno uništeno 45 komada nasada lijeske.

U drugu skupinu vještak je utvrdio da spadaju grmovi kod kojih je došlo do djelomične oštećenosti krošnje te rezidbom će se odstraniti oštećene krane te će kroz period od tri godine doći do obnove krošnje. Kod ove skupine oštećenje izgubljen je urod tekuće godine i urod u periodu obnove od tri godine a s obzirom da je stupanj oštećenosti bio različitog intenziteta, tu skupinu je razvrstao u tri kategorije i to u oštećenost od 15% te je utvrdio da je bilo 128 komada, u oštećenje od 30% je utvrdio da je bilo 178 komada a oštećenje od 50% utvrdio je da je bilo 75 komada. Dakle, vještak sačinio obračun štete uzimajući u obzir oštećenja kako je utvrdio na cjelokupnom nasadu lješnjaka tužitelja te je tako utvrdio da je ukupni iznos štete prve skupine potpuno uništenih grmova 819,90€, te izgubljena dobit druge skupine nastala na djelomično oštećenom nasadu iznosi 1.152,08€ ili ukupna šteta na nasadu lješnjaka tužitelja vještak je utvrdio u iznosu od 1.971,98€.

33. Isto tako, iz iskaza istog svjedoka kao i iz spisa R1-121/2023 proizlazi da je nasad lješnjaka bio ograđen sa tri strane sa farmer žicom a iznad farmer žice bio je jedan red bodljikave žice te da su prilikom očevida na više mjesta utvrdili ulaske divljači iz pravca šume u nasad a da je geodetski vještak locirao svako to mjesto ulaska a i vidjeli su se tragovi odnosno put kojim je divljač ulazila unutar nasada.

Isto tako, na licu mjesta bilo je vidljivo gdje je bila žica posavijana i koja je kasnije poravnana. Također je bilo vidljivo da je bila krpa namočena sa kemijskim repelentima i da je prilikom obilaska i prilaska bliže toj krpi osjetio neugodan miris repelenta. Također, proizlazi da je nasad ograđen sa tri strane s tim da do dvorišta nije farmer žica već su klizna vrata dvorišta od puta.

34. Stoga, kako je iz izvedenih dokaza u postupku utvrđeno da su tužitelji poduzeli propisane mjere za sprječavanje štete koje je u smislu Zakona o lovstvu bio obvezatan poduzeti i to da je nasad lješnjaka ogradio farmer žicom, da je izvijestio tuženika odmah po uočavanju i nastanku štete, da je obilazio nasade lješnjaka i da je isti održavao, to je onda tuženik dužan naknaditi štetu tužiteljima u visinu koliko je i procijenio poljoprivredni vještak u predmetu R1-121/2023, a čijem nalazu je sud poklonio vjeru jer je isti objektivno dan prema pravilima struke a isti je vještak se očitovao na sve primjedbe i prigovore stranaka.

Isto tako, u postupku je utvrđeno da je i tuženik poduzimao neke mjere radi sprječavanja štete od divljači, međutim, kako je šteta tužiteljima nastala na nasadu lješnjaka od divljih svinja, onda je tuženik istu dužan nadoknaditi tužiteljima i u smislu čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima s obzirom da se divlje svinje smatraju opasnom stvari a s obzirom da štetu od opasnih stvari je dužan nadoknaditi njezin vlasnik odnosno u konkretnom slučaju tuženik kao lovoovlaštenik lovišta pa je sud odlučio kao u izreci pod točkom I presude.

35. Isto tako, u postupku je utvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti za oslobođenje od odgovornosti tuženika u smislu čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima jer tuženik nije dokazao da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti ili čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti, pa sud nalazi da je za štetu koja je nastala tužiteljima na njihovim nasadima lješnjaka dužan nadoknaditi tuženik.

36. Sud je odbio dio tužbenog zahtjeva tužitelja kao neosnovan i to preko visine štete koju je utvrdio poljoprivredni vještak a koju je utvrdio u iznosu od 1.971,98€ a zatražene u iznosu od 6.901,93€ tj. za iznos od 4.929,95€ kao i zahtjev koji se odnosi na tijek zakonske zatezne kamate na iznos od 1.971,98€ od 31. kolovoza 2023. godine pa do dana donošenja ove sudske odluke, tj. do 24. travnja 2025. godine. Naime, tužitelji su potraživali zakonsku zateznu kamatu koja teče od 31. kolovoza 2023. godine pa do isplate, međutim sud nalazi da je takav zahtjev neosnovan, a temeljem čl. 1089. st. 2. Zakona o obveznim odnosima s obzirom da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, a s obzirom da je visinu štete sud utvrdio na temelju provedenog poljoprivrednog vještačenja u predmetu R1-121/2023, a kako tužitelji nisu stavili zahtjev da se visina štete odredi prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, to onda zakonska zatezna kamata teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa je kamatu priznao od dana donošenja prvostupanjske presude, pa je onda sud odlučio kao u izreci pod točkom II.

37. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a s obzirom na postignuti uspjeh u parnici čijim odredbama je propisano ako su stranke djelomično uspjele u parnici sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, te nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici a koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojemu su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu vodeću računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

Budući da je tužitelj u pogledu osnove tužbenog zahtjeva uspio u cijelosti odnosno u omjeru od 100% a u pogledu visine tužbenog zahtjeva sud cijeni da je njegov uspjeh 28%, onda ukupan uspjeh mu je 128% koji se podijeli sa 2 pa se dobije ukupni omjer uspjeha tužitelja u postupku od 64%.

Tuženik je uspio u postupku sa 72% i kada se njegov uspjeh podijeli sa 2 zahtjeva, dobije se da je tuženik uspio ukupno u postupku sa 36% i kada se tužiteljev uspjeh u parnici umanji za tuženikov uspjeh onda proizlazi da je tužitelj ukupno uspio u postupku sa 28% a prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Pri odlučivanju koji će se troškovi tužitelju priznati, sud je istom u smislu čl. 155. st 1. ZPP-a priznao samo one troškove koji su neophodno bili potrebni za vođenje parnice, imajući u vidu vrijednost predmeta spora prilikom podnošenja zahtjeva za naknadom troškova kao i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, tako što je istom priznao trošak za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 200,00€, za sastav prijedloga za osiguranje dokaza 200,00€, za zastupanje na očevidu 27. rujna 2023. godine 200,00€, za sastav tužbe 200,00€, sastav obrazloženog podneska od 21. lipnja 2024. godine 200,00€, za zastupanje na raspravi 10. listopada 2024. godine i 16. prosinca 2024. godine 200,00€ za svako ročište, sudsku pristojbu na prijedlog i rješenje 19,91€ i sudsku pristojbu na tužbu i presudu u iznosu od 173,21€, za zastupanje na raspravi 3. veljače 2025. godine 200,00€, trošak PDV-a 400,00€ ili sveukupno 2.193,12€.

Budući da je tužitelj uspio u postupku sa 28% to mu je onda tuženik bio dužan nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 614,07 eura.

Sud je tužiteljima priznao trošak koji se odnosi na trošak predujma u iznosu od 843,00€ u cijelosti bez obzira na postignuti uspjeh u parnici imajući u vidu da je navedeni trošak bio neophodno potreban s obzirom da je tuženik prigovorio i osnovi tužbenog zahtjeva, pa kada se troškovima koje je sud priznao prema uspjehu u parnici od 614,07€ pridoda trošak predujma koje je sud priznao u cijelosti u iznosu od 843,00€, onda proizlazi da je tuženik dužan nadoknaditi tužiteljima troškove postupka u iznosu od 1.457,07€, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom u smislu čl. 151. st. 1. ZPP- a, budući da je tužitelj u tužbi potraživao zakonske zatezne kamate na troškove. Sud nije priznao tužiteljima kao opravdan i potreban trošak koji se odnosi na trošak zastupanja 10. veljače 2025. godine s obzirom da navedenog dana nije niti bilo ročište.

U Grubišnom Polju, 24. travnja 2025. godine

S u t k i n j a:

Milka Katić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku do 15 dana računajući od dana ročišta za donošenje, objavu i uručenje presude tj. od 24. travnja 2025. godine. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni sud drugog stupnja.