REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2150/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataliji Horvatić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Miri Dragoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604, Zagreb, Ulica grada Vukovara 284, zastupano po punomoćniku Krešimiru Ćurkoviću odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 11. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 24. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I.

Nalaže se tuženiku Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604, da u roku od 15 dana, tužitelju ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege isplati iznos od 12.542,30 eura (dvanaesttisućapetstočetrdesetdva eura i trideset centi), sa zateznim kamatama od 29. ožujka 2018. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604, da u roku od 15 dana, tužitelju ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnični trošak u iznosu od 6.672,53 eura (šesttisućasedamstodva eura i pedesettri centa) sa zateznim kamatama od 24. travnja 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom iznosu, sa zateznim kamatama.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka, sa zateznim kamatama.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je povučen dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj potražuje isplatu iznosa od 730,00 eura (sedamstotrideset eura), podneskom od 27. svibnja 2022.

II. Ne dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva koju je tužitelj izvršio podneskom od 24. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Tužiteljica, pok. DH, prednica ovdje naznačenog tužitelja, u tužbi od 8. ožujka 2019. navela je kako je dana **.**.2017. pok. DH stradala u nezgodi u mjestu [adresa], pri izlasku iz autobusa registarske oznake [registarska oznaka], a kojim je upravljao osiguranik tuženog. Nesreća se dogodila na način da je pok. DH izlazila iz autobusa, ali je vozač neporezno u trenutku izlaska tužiteljice zatvarao vrata autobusa koja su je prikliještila i to u predjelu njene lijeve ruke i noge, a zatim je prije samog pada na tlo bila i udarena od blatobrana autobusa koji je bio u fazi kretanja. Osiguranik tuženika je pred Općinskim sudom u Bjelovaru dana 16. listopada 2018. proglašen krivim za kazneno djelo protiv opće sigurnosti te je osuđen na kaznu zatvora od 8 mjeseci, odnosno uvjetnu osudu od 2 godine. U predmetnoj prometnoj nesreći tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede zbog kojih joj je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje s obzirom da je u štetnom događaju zadobila ozljede zbog kojih je morala primati liječničku pomoć, došlo je do naruženja, primala je tuđu pomoć i njegu te je istoj i dalje bila potrebna trajna pomoć druge osobe.

Stoga potražuje na ime neimovinske i imovinske štete ukupan iznos od 13.272,28 eura sa zateznim kamatama počev od 29. ožujka 2018. pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, ali osporava nastanak štetnog događaja na način kako je to opisala tužiteljica, isključivu odgovornost osiguranika tuženika, ističe doprinos tužiteljice, osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, kao i zatraženi tijek kamata te predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti.

3. Obzirom je dana **.**.2024. preminula tužiteljica DH sud je rješenjem od 9. srpnja 2024. prekinuo postupak, a rješenjem od 25. rujna 2024. postupak je nastavljen s nasljednikom pok. DH, ĆH, sada tužiteljem.

4. Tužitelj je podneskom od 27. svibnja 2022. nakon provedenog medicinskog vještačenja i dopune vještačenja te uzevši u obzir povećanje Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske i općepoznatu inflaciju, smanjio tužbeni zahtjev, na način da potražuje s osnova neimovinske štete i imovinske štete iznos od 12.542,30 eura.

Tuženik se navedenom smanjenju tužbenog zahtjeva nije protivio, pa je odlučeno kao u točki I. izreke rješenje, temeljem čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku.

5. U podnesku od 24. svibnja 2023. tužitelj je povećao tužbeni zahtjev na način da potražuje s osnova neimovinske štete i imovinske iznos od 14.533,14 eura sa zateznim kamatama počev od 29. ožujka 2018. pa do isplate, a kojem se povećanju tuženik protivio u podnesku od 29. siječnja 2024.

U odnosu na preinaku tužbe učinjenom u podnesku od 24. svibnja 2023. valja napomenuti da je prethodni postupak u ovoj parnici zaključen dana 20. rujna 2019., da se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, da se tuženik navedenoj preinaci izričito protivio, a ista nije učinjena nakon provedenog vještačenja u predmetu (obzirom je nakon provedenog vještačenja u predmetu tužitelj podneskom od 27. svibnja 2022. upravo smanjio tužbeni zahtjev), iz kojih sve razloga u smislu odredbe članka 190. stavak 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP-a) sud utvrđuje da nije dopuštena preinaka tužbe pa je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke rješenja, a sve uzevši u obzir i da se tužitelj u podnesku od 24. svibnja 2023. pozvao na postojeću inflaciju i povećanje Orijentacijskih kriterija sukladno pravnom shvaćanju sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. , a na što se već bio pozvao u podnesku od 27. svibnja 2022. kojim je smanjio prvotno postavljeni tužbeni zahtjev.

6. Nadalje, tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u dostavljene isprave i to preslik odštetnog zahtjeva (l. 6.-7. spisa), presude Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-461/20 od 16. listopada 2018. (l. 11.-13., l. 84.-96. spisa), preslik medicinske dokumentacije (l. 14.-17., l. 139.-155., l. 157.-159., l. 171.spisa.), preslik fotografija (l. 18. spisa), Nalaz i mišljenje dipl.ing. Ž iz kaznenog postupka poslovni broj K-461/18 (l. 59.-66. spisa), provedeno je vještačenje po vještacima medicinske struke, pročitani su iskazi svjedoka SH i AH danih u predmetu ovog suda poslovni broj Pn-3360/18, saslušani su svjedoci NH, HH, GH i tužiteljica (prednica sada naznačenog tužitelja) kao stranka.

7. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s čl. 8. ZPP-a, a na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Dakle, predmet spora u ovom predmetu je naknada štete (neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege) koju je tužiteljica odnosno prednica sada tužitelja pretrpjela zbog ozljeda zadobivenih u nezgodi koja se dogodila dana 23. travnja 2017.

9. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija.

10. Sporno je međutim nastanak štetnog događaja, odgovornost tuženika, osnova i visina štete, kao i tijek zateznih kamata.

11. Na okolnost dinamike štetnog događaja sud je saslušao tužiteljicu i svjedoke NH, ZH, GH te su pročitani iskazi svjedoka Gorana Dundovića i Tomislava Trninića danih u predmetu ovog suda poslovni broj Pn-3360/18.

12. Sud je saslušao tužiteljicu pok. DH koja je iskazala da je predmetnog dana po povratku sa izleta u autobusu izlazila u mjestu [adresa]. Nešto prije silaska, u mjestu Dropkovec, autobus je također stao, pa se ona spustila sa gornjeg kata gdje je sjedila i čekala je svoj izlazak uz zadnja vrata. Kada je vozač stao u [adresa], otvorio je ta zadnja vrata, rekla je tada: "laku noć" i krenula se spuštati van iz autobusa i tada je osjetila da se vrata zatvaraju i guraju je. Rekla je vozaču: "nemoj zatvarati ja još nisam izašla", na što je on otvorio ponovno vrata a vrata su je onda gurnula van iz autobusa i ona je pala. Vrata su je pogurala po lijevom kuku koji je pukao, a iz autobusa je pala na desnu ruku, odnosno na desnu stranu. Pukla je lijeva potkoljenica i lijeva ruka te je zadobila i druge ozljede. Kako se nije mogla ustati, iz autobusa su izašli i pomogli ŠH i NH. Ni uz njihovu pomoć nije uspjela hodati, sve ju je boljelo, pa su pozvali njenu obitelj da dođu po nju, međutim nije uspjela ni uz njihovu pomoć, pa su pozvali hitnu koja ju je odvela na obradu. Ustanovljene su ozljede koje su opisane u dokumentaciji predanoj u spis.

Na poseban upit pojasnila je da su je vrata počela priklještavati pri zatvaranju, da bi ju pogurala van (više u lijevu stražnju stranu) prilikom otvaranja. Vozač nije došao do nje, vidjela je da stoji sa strane autobusa. Ne zna tko je zvao policiju, zna da je doktor hitne rekao da je policija na putu, te je vozaču napomenuo da je čeka, no vozač ju nije pričekao. Na nogama je imala obične cipele, pete nikada ne nosi.

13. Svjedok NH iskazao je da je bio prisutan padu tužiteljice, jer nalazio u istom autobusu ali trenutak njenog pada nije vidio. Zna da je izlazila jer se pozdravljala sa ljudima u autobusu, nakon čega su ljudi u autobusu vozaču počeli vikati: „stani, stani“. To je bilo u trenutku kada je vozač planirao krenuti, no još nije krenuo. Kada je izašao iz autobusa tužiteljica mi je rekla: „onaj me je bacio s vratima“, a pri tom je mislila na vozača. Kucao je na prednja vrata autobusa vozaču i rekao mu da je žena pala i da se ne može dići, na što je on samo upitao: „što da on radi?“ Kasnije su ljudi iz autobusa počeli izlaziti, dolaziti do tužiteljice, ali vozač nije došao do nje. Tužiteljica nije imala klasične štikle, imala je cipele s povišenom petom.

14. Svjedok ŽH, sin tužiteljice, iskazao je da je na mjesto štetnog događaja došao u trenutku kada su njegovu majku vozili u hitnu. O majčinoj ozljedi obavijestila je njega i njegovu suprugu daljnja rođakinja koja se također nalazila u autobusu, pa je njegova supruga prije njega stigla do majke i ona je pozvala policiju i hitnu pomoć. Kada je stigao pitao je majku što je bilo, a ona je rekla da su je bacila vrata autobusa i zdrobila ju. Liječnik hitne, po odlasku s mamom u bolnicu, rekao je povišenim tonom vozaču neka čeka policiju. Supruga i on su nakon majčinog odlaska s hitnom otišli kući po majci potrebne stvari za bolnicu, te su se desetak minuta nakon vratili na mjesto događaja, a tamo više nije bilo autobusa. Nije bilo ni policije ni autobusa, a vozač nije pričekao policiju. Majka, tužiteljica, je tom prilikom imala crne cipele, sa debelom petom od 1 cm do 2 cm.

15. Uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka SH i AH danih u predmetu ovog suda poslovni broj Pn-3360/18, dostavljeni uz podnesak od 15. listopada 2020.

Iz iskaza SH proizlazi da je isti policijski službenik koji je postupao po bolničkoj prijavi te je prikupljao obavijesti o štetnom događaju uzimanjem iskaza od prednice tužitelja, svjedoka i vozača autobusa. Iz tog razgovora s njom proizašlo je da je vozač prerano počeo zatvarati vrata, ona je požurila van, spotakla se i pala. Kada je s njom obavljao razgovor, rekla mu je da su je vrata počela gurati i dizati ju u zrak te vrtjeti, uslijed čega je netko počeo vikati, pa je vozač pritiskom na tipku otpustio vrata i ona je pala van pokraj zadnjeg kotača autobusa. Što se tiče razgovora sa putnicima, otprilike polovina ih je rekla da je bio zvučni signal (koji se u autobusu čuje možda sekundu prije negoli se otvore vrata, a odmah kada vozač stisne tipku čuje se zvuk vakuma), a pola da nije, ukratko nitko od njih nije dao egzaktan iskaz o tome što se dogodilo i na koji način. Autobus nije bio predmetom vještačenja. U razgovoru sa vozačem autobusa isti mu je rekao da je stao na ugibalištu, otvorio vrata i vidio sjenu te je iz toga zaključio da je putnica izašla pa je zatvorio vrata, netko od putnika počeo je vikati i vozač je otvorio vrata. Netko od putnika pozvao je i hitnu koja je prvo došla, a po dolasku policije više nije bilo niti autobusa niti sudionika nezgode. Vozač je izašao iz autobusa i došao do tužiteljice te je bio tamo do dolaska hitne.

Svjedok AH, kriminalistički tehničar, iskazao je da je u siječnju 2018. po zahtjevu Državnog odvjetništva fotografirao autobus (fotografije koje prileže spisu na listu 76-85) te je ispitivao način funkcioniranja vrata u autobusu, kako se ona otvaraju i zatvaraju. Utvrdili su tom prilikom da ako prilikom zatvaranja vrata dođe do neke prepreke vrata se automatski otvaraju, a ukoliko se vrata zatvaraju dok je čovjek među njima, ona ga malo pogurnu. To su provodili na način da je vozač stajao između. Kada smo provodili tu simulaciju, vozač autobusa stajao je na tlu pokraj autobusa, a budući da vrata autobusa prilikom zatvaranja rade luk te obuhvate i prostor na razini tla. Vrata su bila tehnički ispravna kada smo mi provodili izvide ali ne znam da li su bila u trenutku same nesreće.

16. Svjedok HH naveo je da sjeća predmetnog događaja, sjeća se da je pok. DH rekla da su je pri izlasku iz autobusa zahvatila vrata autobusa pri čemu je ona pala iz autobusa. Sjeća se da je bila ozlijeđena i da su ju odvezli vozilom Hitne pomoći, bila je u svjesnom stanju, policija nije bila tamo za vrijeme dok smo mi ih hitne bili na intervenciji, policija je došla kasnije.

17. Svjedok GH, vozač autobusa, iskazao je da se sjeća predmetnog događaja kada je vozio grupu ljudi, među njima i tužiteljicu. Stao je na autobusnom stajalištu gdje je izašlo troje ljudi, a tužiteljica je zamolila da joj stane petstotinjak metara dalje što je i učinio. Zaustavio je autobus, otvorio vrata, tužiteljica je krenula izlaziti i pala iz autobusa i tada nije zatvarao vrata, to je nemoguće. Radilo se o zadnjim vratima autobusa. Tužiteljica je pala u smjeru prema prvim vratima i ležala je na podu. On je izašao do nje, kao i još jedan putnik, on ju je podigao a ona je stajala barem 5 minuta ili koliko već, zna da je stajala. Nakon toga je sjela.

18. Iz iskaza prednice tužitelja i svjedoka suglasno proizlazi da je prednica tužitelja pok. DH pala prilikom izlaska iz autobusa.

Sud je iskaze prednice tužitelja i svjedoka NH, ZH i GH, SH i AH ocijenio kao istinite i vjerodostojne obzirom se svi dani iskazi međusobno potvrđuju, poglavito u dijelu navođenja činjenica poput vikanja (glasnog upozoravanja vozača) prilikom izlaska iz autobusa i samog pada tužiteljice, dok se iskaz svjedoka GH (vozača autobusa) ocjenjuje kao neistinit obzirom je isti u suprotnosti sa svim drugim danim iskazima u predmetu.

Također se ukazuje istinitim dio iskaza tužiteljice da su je vrata autobusa prilikom izlaska "pogurnula", što se poklapa sa iskazom službene i nepristrane osobe, koja nema nikakav interes za ishod ovog postupka, svjedoka AH, koji je utvrdio očevidom da ukoliko se vrata zatvaraju dok je čovjek među njima, da ga ista malo pogurnu, a koju činjenicu tužiteljica ne bi mogla znati da joj se to isto nije ni dogodilo.

19. Nadalje, radi utvrđivanja štete, njezinog opsega i okolnosti koje utječu na opravdanost naknade štete, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku specijalistu kirurgu dr. Žarku Rašiću koji je izvršio uvid u cjelokupni spis i dostavljenu medicinsku dokumentaciju te je detaljno opisao tijek liječenja.

U Nalazu i mišljenju od 29. kolovoza 2021. vještak dr. Žarko Rašić je naveo da je prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji tužiteljica u štetnom događaju zadobila sljedeće ozljede: prijelom gornjeg dijela lijeve nadlaktične kosti, prijelom gornjeg dijela lijeve nadkoljenične kosti, prijelom gornjeg dijela lijeve goljenične kosti i prijelom gornjeg dijela lijeve lisne kosti

Vještak je ocijenio da postoji uzročno posljedična veza između zdravstvenih tegoba tužiteljice i predmetnog štetnog događaja te da je liječenje završeno, odnosno njeno stanje se stabiliziralo nakon kontrola kirurga, dana 22. prosinca 2017. Prema mišljenju vještaka uslijed štetnog događaja tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 5 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 21 dan, a bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 75 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životne aktivnosti. Tužiteljica je također trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, sekundarni strah jačeg intenziteta trpila je u trajanju od 3 dana kumulativno, srednjeg intenziteta 8 dana kumulativno, a manjeg intenziteta u trajanju od 10 dana kumulativno.

Stoga je ocjena vještaka da su zadobivene ozljede lokomotornog sustava umanjile životnu aktivnost tužiteljice za trajno 20%-25%,

Utvrđeno je i da je tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u razdoblju od 8. svibnja 2017. pa do 16. lipnja 2017. u trajanju od 6 sata dnevno, a pri povratku s stacionarne rehabilitacije joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 45 dana po 3 sata dnevno, te još 60 dana po 2 sat dnevno, a nakon toga 45 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na trgovinu i sl. Kako vještak nije uspio izvršiti klinički pregled tužiteljice to nije mogao donijeti ocjenu naruženosti i trajne tuđe pomoći i njege.

20. Na navedeni nalaz i mišljenje tuženik nije imao prigovora, ali je tužiteljica prigovarala obzirom je isti izrađen bez pregleda tužiteljice.

21. U dopuni Nalaza i mišljenja od 1. svibnja 2022., učinjenom po izvršenom pregledu tužiteljice, vještak je ostao pri ranijem Nalazu te je naveo i da je u navedenom štetnom događaju tužiteljica zadobila prijelom gornjeg dijela lijeve nadlaktične kosti, prijelom gornjeg dijela lijeve natkoljenične kosti, prijelom gornjeg dijela lijeve goljenične kosti i prijelom gornjeg dijela lijeve lisne kosti, a navedena ozljeda lokomotornog sustava dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti realno 25%, koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti lijevog ramena uz povremene bolove prilikom dužeg rada lijevom rukom, posebni u razini ramenog zgloba, ograničenoj pokretljivosti lijevog kuka i lijevog koljena uz bolove u području lijevog kuka i lijevog koljena kod dužeg stajanja, hodanje, penjanja po stepenicama, hoda po neravnom terenu. Pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeta je u obzir životna dob tužiteljice te pridružene degenerativne promjene vezane uz životnu dob tužiteljice.

Nakon predmetnog štetnog događaja i napuštanja bolničkog liječenja pa do upućivanja na stacionarnu rehabilitaciju tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć i njega od 08.05.2017. – 16.06.2017. u trajanju od 6 sata dnevno, za pomoć pri održavanju osobne higijene, oblačenju, pomoć pri hranjenju, za sve kućanske poslove.

Nakon povratka sa stacionarne rehabilitacije 21.07.2017. bila joj je potrebna tuđa pomoć u trajanju 45 dana po 3 sata dnevno, nakon toga 60 dnevno po 2 sata dnevno, a nakon toga 45 dan po 1 sat dnevno, za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

U odnosu na ocjenu naruženja vještak je naveo da opisani ožiljci uz upotrebu štake predstavljaju naruženja srednjeg stupnja, a ožiljci su vidljivi kada je donjem rublju i upotreba podlaktične štake je trajno vidljiva kod hodanja.

22. Na tako izrađeni nalaz i mišljenje, odnosno dopunu, tuženik nije imao prigovore (iz razloga ekonomičnosti), dok je tužitelj istaknute prigovore povukao u podnesku od 24. svibnja 2023.

23. Iako tuženik tijekom postupka ističe da sporna činjenica zatvaranja vrata autobusa na pok. DH predstavlja silu manjeg stupnja, za što nisu zabilježene dodatne ozljede na tužiteljice, valja napomenuti da je ocjenom danih iskaza u predmetu utvrđeno da je do zatvaranja vrata autobusa uistinu i došlo. U odnosu na pozivanje tuženika da je u Nalazu i mišljenju od 20. svibnja 2019. (l. 59.-66. spisa) izrađeno u kaznenom predmetu Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-461/18 (postupka protiv vozača autobusa, ovdje svjedoka GH) po vještacima dr. Josipu Škaviću i dipl. ing. CH po izvršenom pokusu na očevidu, utvrđeno da se osoba ne može tako jako pogurnuti s vratima da bi ista bila izbačena iz ravnoteže, valja napomenuti da je navedeni pokus izvršen da muškom osobom, mlađe životne dobi od pok. DH, čovjekom jače tjelesne građe koji je stajao na tlu stabilno s obje noge na tlu, te koji se istodbno jednom rukom držao za rukohvat, pripremljen i u očekivanju udarca vrata (pritisak vrata), a ne kao nepripremljena na udarac vratima (iako blažeg stupnja) osoba starije životne dobi, u radnji silaska iz autobusa.

Također valja istaknuti daje upravo temeljem navedenog Nalaza i mišljenja u kaznenom postupku utvrđeno da je pok. DH u radnji silaska iz autobusa bila pogurnuta s vratima autobusa.

Stoga je sud navode tuženika i tom dijelu ocijenio kao neosnovane. Dakle, provedbom izvedenih dokaza utvrđeno je da do pada tužiteljice došlo na način da je ista prilikom izlaska iz autobusa bila zahvaćena vratima autobusa, koja su je nakon ponovnog otvaranja pritisnula (pogurnula), uslijed čega je prednica tužitelja izgubila ravnotežu i pala na tlo, uzrokovavši ozljede s lijeve strane tijela, odnosno utvrđeno je da ista svojim postupcima nije pridonijela nastanku niti većem obimu štete.

Ističe se da provedeno medicinsko vještačenje u predmetu također potvrđuje uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja na način opisanog po prednici tužitelja i zadobivenih odnosno utvrđenih ozljeda prednice tužitelja, a što je također u suglasnosti s danim iskazom svjedoka AH, kriminalističkog tehničara, koji je neposredno ispitivao način funkcioniranja vrata u autobusu u funkciji službene osobe, te tom prilikom utvrdio da ako prilikom zatvaranja vrata dođe do neke prepreke da se vrata automatski otvaraju, a ukoliko se vrata zatvaraju dok je čovjek među njima, ona ga malo pogurnu.

24. Nadalje, odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje ZOO-a) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Temeljem čl. 1085. i 1095. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO-a) u vezi s čl. 1046. ZOO-a tužiteljica ima pravo na naknadu neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti kao i naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege.

25. Imajući u vidu utvrđeni intenzitet i trajanje fizičkih bolova, pretrpljeni strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 25%, ali i sve osobitosti konkretnog slučaja, životnu dob tužiteljice (rođena 1945. godine), boravak u stacioniranoj rehabilitaciji i duljinu trajanja oporavka, a posebice činjenice da je kod tužiteljice došlo do zaostajanja ograničene pokretljivosti lijevog ramena uz povremene bolove prilikom dužeg rada lijevom rukom, posebno u razini ramenog zgloba, ograničenoj pokretljivosti lijevog kuka i lijevog koljena uz bolove u području lijevog kuka i lijevog koljena kod dužeg stajanja, hodanja, penjanja po stepenicama ili hoda po neravnom terenu, sud je ocijenio da tužitelj temeljem čl. 1100. ZOO-a ima pravo na pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 11.546,88 eura.

26. Na temelju nalaza i mišljenja sudskih vještaka utvrđeno je da je pok. DH bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 540 sata, a među strankama nije sporno da su pok. DH potrebnu pomoć pružali članovi obitelji, dok u cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 1,99 eura tuženik učinio nespornim, dok se u odnosu na cijenu u iznosu od 3,31 eura predloženu po tužitelju u podnesku od 27. svibnja 2022. (nakon uzimanja u obzir pojave inflacije) tuženik nije protivio.

Valja napomenuti da tužitelj u ovom predmetu potražuje naknadu štete s osnove tuđe pomoći i njege u ukupnom trajanju od 300 sati (podnesak od 24. svibnja 2023.), pa je stoga istom valjalo dosuditi s te osnove iznos od 993,00 eura.

27. Stoga je tuženik dužan isplatiti tužitelju ukupno iznos od 12.542,30 eura s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete i naknade za tuđu pomoć i njegu.

28. Nadalje, tužitelj ima pravo i na zateznu kamatu sukladno odredbi čl. 29. st. 1. u svezi s čl. 1086. ZOO-a, te čl. 12. st. 1. i st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/15, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14), a koji se primjenjuje na predmetni slučaj, pa kako je tužitelj zateznu kamatu zatražio od dana primitka odštetnog zahtjeva po tuženiku (a koji datum kao datum primitka odštetnog zahtjeva tuženik nije sporio tijekom postupka) ista mu je tako i dosuđena.

29. Nadalje, odluka o naknadi parničnih troškova stranaka temelji se na čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP-a. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje: Tarifa).

Tužitelju je stoga priznat trošak odštetnog zahtjeva (Tbr. 28.), trošak sastava tužbe (Tbr. 7/1), trošak sastava podnesaka od 25. veljače 2020., 30. ožujka 2021., 24. rujna 2021., (Tbr. 8/1), te trošak zastupanja na ročištima 20. rujna 2019., 24. siječnja 2020., 9. lipnja 2020., 15. listopada 2020., 16. veljače 2021., (Tbr. 9/1), svaki u iznosu od 250 bodova, podnesci od 25. ožujka 2019., 6. studenog 2019., 15. listopada 2020. i 23. rujna 2024. te ročište 23. svibnja 2019. (jer se radi o odgodi ročišta na kojem se nije raspravljalo, Tbr. 9/5), svaka radnja u iznosu od 50 bodova, uz pripadajući pdv od 25%, te uzevši u obzir da je vrijednost boda 2,00 eura. Trošak sastava podnesaka od 27. svibnja 2022., 10. siječnja 2023., 24. svibnja 2023. (Tbr. 8/1), trošak zastupanja na ročištima 4. lipnja 2024. i 11. travnja 2025. (Tbr. 9/1), tužitelju je priznat u visini od 100 bodova (uzevši u obzir da je vrijednost boda 2,00 eura), uz pripadajući pdv od 25%, obzirom su navedene radnje poduzete nakon smanjenja tužbenog zahtjeva, sukladno Tbr. 7/1 Tarife, a odvjetnička nagrada se odmjerava prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja svake parnične radnje, ovisno o razredu Odvjetničke Tarife u smislu Tbr.7/1.

Dakle, tužitelju je priznat iznos troška od 6.500,00 eura.

Ostale radnje nisu priznate jer su ocjenjene da nisu bile potrebne u smislu čl. 155. ZPP-a (podnesak od 26. veljače 2020. i 21. listopada 2021.), dok je trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu odbijen jer isti nije niti plaćen u ovom predmetu, odnosno isti nije niti nastao.

Navedenom iznosu pridodan je trošak medicinskog vještačenja u visini od 172,53 eura, što ukupno čini iznos od 6.672,53 eura.

30. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate.

U Zagrebu, 24. travnja 2025.

Sutkinja:

Natalija Horvatić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u četiri istovjetnih primjeraka u roku od 15 dana od dana objave presude.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku