REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1750/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Katarini Jukić, u pravnoj stvari tužiteljice TŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivica Ćuturić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb, Martićeva ulica 71, OIB 38922958547, kojeg zastupa punomoćnik Goran Habulinec, odvjetnik iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 05. veljače 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice odvjetničke vježbenice MŽ i punomoćnika tuženika, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje OIB 38922958547 isplatiti tužiteljici TŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.810,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 20. listopada 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužiteljice TŽ, u dijelu kojim od tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje potražuje isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 3.810,00 EUR za razdoblje počevši od 15. travnja 2023. pa do uključivo 19. listopada 2023.

III. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB 38922958547, naknaditi tužiteljici TŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 1.873,60 EUR sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 24. travnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje za naknadu troška parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Predmet postupka odštetni je zahtjev tužiteljice TŽ, koja od tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje potražuje naknadu neimovinske štete za povredu prava osobnosti te imovinske štete za naknadu za tuđu pomoć i njegu. Tužiteljici je šteta nastala kao posljedica ozljeda zadobivenih u štetnom događaju – prometnoj nezgodi koja se dogodila 04. rujna 2022., u kojoj je tužiteljica sudjelovala kao putnica u vozilu na koje je naletjelo vozilo strane registarske oznake.

2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (list 53 spisa) tužiteljica potražuje isplatu iznosa od 3.810,00 EUR (kao razlike između naknade štete u iznosu od ukupno od 6.110,00 EUR za koji iznos tužiteljica tvrdi da joj pripada te iznosa od 2.300,00 EUR, koji joj je tuženik isplatio 14. travnja 2023.) sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 15. travnja 2023. do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka tvrdi da je isplatom iznosa od 2.300,00 EUR u cijelosti naknadio štetu koja je tužiteljici nastala. Stoga tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti te potražuje naknadu troška parničnog postupka.

4. Između stranaka nisu sporne aktivna ni pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja niti odgovornost tuženika. Nije sporno niti da su tužiteljici pomoć i njegu pružali njezini ukućani, besplatno.

5. Sporno je između stranka je li tuženik isplatom iznosa od 2.300,00 EUR u cijelosti naknadio tužiteljici štetu koja joj je nastala. Nadalje su sporni cijena jednog sata tuđe ponoći preko iznosa od 3,32 EUR (što odgovara iznosu od 25,00 kn), kao i tijek zatezne kamate.

6. Tijekom postupka pregledane su isprave u spisu te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Živku Gnjidiću.

7. Ocijenivši izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku te primjenjujući materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je zaključio da je glavni tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti, a sporedni (potraživanje kamata) djelomično.

8. U svrhu utvrđivanja opsega štete koja je tužiteljici nastala u predmetnom štetnom događaju, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Živku Gnjidiću.

9. U svojem pisanom nalazu i mišljenju vještak dr. Živko Gnjidić uvodno navodi da je tužiteljica ozlijeđena u prometnoj nezgodi te da je zbog zadobivenih ozljeda dijagnostički obrađena u službi za kirurške bolesti Opće bolnice Varaždin.

10. Potom vještak iznosi da su tužiteljici verificirane dijagnoze istegnuće mišića vrata (Distensio mm. paravertebralis cervicalia) i natučenje desnog prsišta (Contusio haemithoracis lat. dex. ) te detaljno iznosi sadržaj tužiteljičine medicinske dokumentacije (MSCT vratne kralježnice te pregledi kod kirurga 6.9.2022., 22.9.2022., 30. 9. 2022., 27.1.2023., kod fizijatra 5.4.2023. i 27.6.2023. te kod ortopeda 11.1. 024. i 22.4.2024.), kao i sadržaj tužiteljičinoga zdravstvenog kartona, u dijelu koji vještak ocjenjuje relevantnim za potrebe davanja mišljenja u ovom postupku; konkretno - upise u tužiteljičin zdravstveni karton od 20.9.1999., 2.7.2001., 18.7.2001., 23.8.2004. i od 20.10.2023.

11. Vještak dr. Živko Gnjidić u svojem pisanom nalazu i mišljenju navodi nadalje da je tužiteljicu pregledao 15.5.2024. te da je kliničkim pregledom utvrdio da je tužiteljica nižeg rasta, pretila, da se kreće otežano uz pomoć dvije podlaktične štake zbog degenerativnih promjena na kukovima i koljenima; da na koljenu ne nalazi promjena koje bi mogao dovesti u uzročno-posljedičnu vezu s predmetnim štetnim događajem; da su kod tužiteljice pokreti vratne kralježnice u svim pravcima značajno reducirani, dok neurološke deficite ne nalazi. Nadalje vještak iznosi da je tužiteljica na kliničkom pregledu opisala svoje tegobe, kako slijedi: da nakon završenog liječenja ozljeda zadobivenih u štetnom događaju i dalje ima vrlo česte glavobolje praćene vrtoglavicama i omaglicama, bolove i trnce u vratu koji se šire u obje ruke, jače desno; da se požalila na bolove u desnom koljenu, koji su vrlo intenzivni, a pogoršali su se nakon nezgode jer je prilikom sudara udarila koljenom u kućište automobila ispred sebe te naposljetku da prilikom vožnje u automobilu osjeća nelagodu i strah te se sva preznoji, ali kad nema izbora da se vozi javnim prijevozom, da par sati prije vožnje automobilom uzme sedativ.

12. Po ovako (čitanjem tužiteljičine medicinske dokumentacije i kliničkim pregledom tužiteljice) pribavljenom nalazu, vještak dr. Živko Gnjidić iznosi mišljenje da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila istegnuće mišića vrata po mehanizmu trzajne ozljede, natučenje desne strane prsnog koša i desnog koljena te da je provedeno korektno liječenje.

13. Vještak ističe da prema priloženom zdravstvenom kartonu tužiteljica ima višegodišnju anamnezu liječenja zbog teških degenerativnih promjena koljena, kukova i kralježnice, kao i da boluje od metaboličke bolesti (gihta) sa štetnim reperkusijama na zglobovima, pa da je stoga njegov zadatak kao vještaka napraviti jasnu distinkciju između od prije postojećih bolesti i izravnih posljedica ozljeda zadobivenih u štetnom događaju 04.09.2022.

14. Imajući u vidu navedeno pod točkom 13. ovoga obrazloženja, vještak dr. Živko Gnjidić zaključuje da je tužiteljica, kao posljedicu predmetnog štetnog događaja, bolove jakog intenziteta trpjela tri dana, srednjeg intenziteta tri tjedna te kontinuirane bolove blagog intenziteta tri mjeseca; da je pretrpjela primarni strah zbog osjećaja neposredne životne ugroženosti, koji je bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan, dok je sekundarni strah jakog intenziteta tužiteljica trpjela tri dana, srednjeg intenziteta mjesec dana, a strah blagog intenziteta manifestiran kao tjeskoba i zabrinutost za svoje zdravlje četiri mjeseca. Povremeni strah i tjeskobu blagog do srednjeg intenziteta trpi prije i tijekom vožnje u automobilu.

15. U pogledu ocjene nastalog sniženja životne aktivnosti, vještak navodi da iako je tužiteljica od prije imala verificirane degenerativne promjene na vratnoj kralježnici i povremene subjektivne tegobe, da su se nakon ovog štetnog događaja njezine tegobe intenzivirale te pokretljivost vratne kralježnice smanjila. Vještak obrazlaže da u ocjeni trajnih posljedica koje smanjuju opću životnu i radnu sposobnost koristi Orijentacijske medicinske tablice za procjenu smanjenja životne aktivnosti Hrvatskog društva za medicinska vještačenja HLZ te da smanjenje pokretljivosti vratne kralježnice i bolovi nakon ozljede mekih struktura bez instabiliteta rezultiraju u sniženju tužiteljičine životne aktivnosti u omjeru od 3%, dok povremeni strah i tjeskoba blagog do srednjeg intenziteta prije i tijekom vožnje automobilom (a mora se gotovo svakodnevno voziti) smanjuju njezinu opću životnu i radnu sposobnost za 3%. Kumulativno, po navedene dvije osnove, tužiteljičina životna aktivnost umanjena je za 5%.

16. Zaključno vještak dr. Živko Gnjidić navodi da je tužiteljici tuđa nestručna pomoć u obavljanju težih poslova održavanja kućanstva, nabave i pripremanja hrane i slične aktivnosti bila potrebna u prosjeku dva sata dnevno, tijekom dva mjeseca.

17. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka u cijelosti; navodeći da nalaz i mišljenje liječnika vještaka nije utemeljen na u spisu priloženoj medicinskoj dokumentaciji te da je stoga u postupnosti neprihvatljiv. Tuženik obrazlaže da ocjena smanjenja životnih aktivnosti od 3% zbog povremenog straha i tjeskoba blagog do srednjeg intenziteta prije i tijekom vožnje automobilom nema uporišta u priloženoj medicinskoj dokumentaciji, odnosno da uopće nema medicinske dokumentacije koja bi to potvrđivala, pri čemu je i više nego upitno može li liječnik vještak neurokirurg uopće može ocjenjivati trajne posljedice zbog povremenog straha i tjeskoba zbog vožnje automobilom. Tuženik nadalje ističe da je nejasno, ako se radi o povremenom strahu i tjeskobama, kako se za povremene tegobe može dati ocjena o trajnom smanjenu opće životne i radne sposobnosti te da ocjena trajanja i intenziteta straha, kao i bolova nikako nije u korelaciji s trajanjem liječenja kod tužiteljice, te danom ocjenom o potrebi za tuđom pomoći i njegom.

18. Radi raspravljanja tuženikovih prigovora, izveden je dokaz saslušanjem vještaka dr. Živka Gnjidića. Vještak je iskazao, u bitnom, kako slijedi:

- da se tuženikov prigovor uglavnom odnosi na postojanje opsežnih patoloških promjena kod tužiteljice prije štetnog događaja, zbog kojih se aktivno liječila te da je u pisanom nalazu i mišljenju naveo i naglasio da radi čvrstu distinkciju između te prethodne patologije i štetnih posljedica zadobivenih u štetnom događaju koji je predmet ovog postupka

- da dijagnoze koje su postavljene medicinskom obradom kod mladih zdravih ljudi u principu ne ostavljaju nikakve ili ne bar značajne trajne posljedice; međutim, da je u ovom konkretnom slučaju (a zadatak vještaka je izraditi nalaz i mišljenje koje se odnosi na konkretnu osobu), taj štetni događaj ostavio značajne posljedice, koje su dijelom dijagnostikom verificirane, a dio toga vještak je konstatirao kliničkim pregledom koji je obavio. Naime, nalaz i mišljenje vještaka mora imati oslonac u medicinskoj dokumentaciji iz spisa, ali i činjenicama koje vještak zapazi vlastitim pregledom. Nadalje, tužiteljica je u godinama života (rođena 1963.) u kojima se mogu očekivati degenerativne promjene na svim zglobovima, odnosno na cijelom lokomotornom sustavu, a pritom je pretila, operirana zbog teških degenerativnih promjena na koljenima i kukovima, gdje su joj ugrađene umjetne proteze, pa je stoga situacija različita kod tužiteljice nego što bi to bilo da se radi o mladoj zdravoj osobi. Stoga je, služeći se medicinskim tablicama za ocjenu trajnih posljedica koje je izdao Hrvatsko društvo za medicinska vještačenja, procijenio kvalifikatorne okolnosti kako je navedeno u pisanom mišljenju i kod toga ostaje u cijelosti. Vještak je dodatno napomenuo da su kategorije bola i straha vrlo subjektivne i za ispitanika i za ispitivača te da ne postoji pouzdani mjerni instrument za mjerenje bola ili straha te da se vještak u pravilu služi iskustvom i usporedbom sa sličnim traumatskim slučajevima kod drugih osoba.

- očitujući se na prigovor tuženika da ako se radi o povremenom strahu i tjeskobama, da ona nije jasno kako se za povremene tegobe može dati ocjena o trajnom smanjenju opće životne i razne sposobnosti, vještak je iskazao da je ocjenu kontinuiranog trajanja straha i bola dao u ocjeni trajnih posljedica te obrazložio da povremeni strah ili bol tužiteljica trpi povremeno pri određenim okolnostima: primjerice, ona hoda uz pomoć dviju ispod-pazušnih štaka, jer ima operirana oba koljena i desni kuk s ugrađenim umjetnim protezama te s tim pomagalima skoro svakodnevno mora ulaziti u automobil, da bi je član obitelji vozio na terapije; a to je i za mladog i zdravog čovjeka fizički teško izvodiva aktivnost. Uz to, tužiteljica je na pregledu kod vještaka opisala da se čitava preznoji od straha ulazeći ponovno u automobil u kojem je doživjela nesreću, a isto je vještak i sam primijetio dok mu je opisivala svoje tegobe, pa je to zapažanje čak na nivou laika uočljivo i prepoznatljivo, a kamoli liječnika specijalista. Na taj način strah i tjeskoba, u smislu povremenosti, imaju upliv na kvalitetu njezinog života, odnosno dio su smanjenja opće životne i radne aktivnosti tužiteljice.

- da je tužiteljičino liječenje završeno liječenje sa zadnjim nalazom, a to je bilo 20.10.2023.

-na upit tuženika postoji li medicinska dokumentacija u kojoj su navedene tegobe za koje je iskazao da ih tužiteljica osjeća, a slijedom koje je ocijenio da je kod nje došlo do smanjenja životne aktivnosti od 3%, vještak je iskazao da je dnevna praksa u našim bolnicama takva da je medicinska dokumentacija pisana telegrafskim stilom i da se u pravilu unose samo stručne dijagnoze, najčešće na latinskom pa se podrazumijeva da iza te dijagnoze stoji određena kategorija objektivnih, ali i subjektivnih činjenica koje naknadnim pregledom vještak može ili potvrditi ili konstatirati da su liječenjem prestale postojati. Kao primjer, vještak je naveo da se u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice (kirurški nalaz od 22.09.2022., sadržaj kojega je vještak iznio u svojem pisanom nalazu i mišljenju) pojavljuje dijagnoza potresa mozga, za koju je nizom unakrsnih pitanja pri pregledu tužiteljice ustanovio sa stopostotnom sigurnošću da potresa mozga nije bilo.

-na upit tuženika zahtijevaju li trajne posljedice kod tužiteljice liječenje, vještak je iskazao da bi tužiteljici s obzirom na cjelokupno stanje, a ona se doslovno muči i kod odlaska na WC, odlasci psihijatru na liječenje zbog ovih trajnih posljedica predstavljali veći problem nego njihovo savladavanje uz pomoć ukućana; da bi neka druga osoba zbog takvih posljedica bila kod psihijatra možda već tri puta, no da kao vještak na temelju svojega stručnog iskustva on procjenjuje da se od osobe zdravstvenog stanja kakvo je kod tužiteljice to ne može očekivati. Nadalje je vještak iskazao da je tužiteljica išla psihijatru, da bi možda dobila dijagnozu PTSP-a te da bi onda njegov posao bio olakšan, a da je ovako njezine trajne posljedice procijenio na temelju kliničkog pregleda i razgovora s tužiteljicom.

19. Izloženi nalaz i mišljenje vještaka dr. Živka Gnjidića ovaj sud smatra stručnim, objektivnim i jasnim, pa ga stoga u cijelosti prihvaća. Prema ocjeni ovoga suda, vještak je svojim iskazom detaljno, jasno i stručno otklonio sve primjedbe tuženika na njegov pisani nalaz i mišljenje, odgovorivši na sve tuženikove primjedbe te dodatno obrazloživši svoje zaključke, navodeći primjedbe i usporedbe kojima je kao stručnjak u potpunosti ispunio svoju zadaću vještaka, a to je utvrditi činjenice radi utvrđivanja ili razjašnjenja kojih je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže (čl. 250. ZPP). Stoga ovaj sud smatra da primjedbe tuženika, kod kojih je tuženik ostao i nakon saslušanja vještaka, ne dovode u sumnju pravilnost danog mišljenja, pa je stoga, kao nepotreban, odbijen dokazni prijedlog tuženika za obnovu vještačenja.

20. Slijedom izloženih, vještačenjem utvrđenih činjenica o smanjenju životne aktivnosti koje je kod tužiteljice nastalo kao posljedice ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, te o trajanju i intenzitetu pretrpljenih fizičkih bolova i straha, ovaj sud smatra da sve okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade tužiteljici, za povredu prava osobnosti - prava na tjelesno zdravlje (čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima), kao i dosuđivanje naknade za tuđu pomoć i njegu, u cjelokupnom konačnim tužbenim zahtjevom zatraženom iznosu od 3.810,00 EUR.

21. Naime, tuženik je tužiteljici po osnovi naknade neimovinske štete te naknade za tuđu pomoć i njegu isplatio iznos od 2.300,00 EUR (te tvrdi da je tom isplatom tužiteljici u cijelosti naknađena šteta). Međutim, imajući u vidu vještačenjem utvrđeno trajanje i intenzitet bolova i straha te sniženja životne aktivnosti kod tužiteljice, koji su posljedica štetnog događaja, ovaj sud ocjenjuje da tužiteljici pripada naknada neimovinske štete u 5.950,00 EUR (po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 2.200,00 EUR, po kriteriju pretrpljenoga straha iznos od 3.000,00 EUR te po kriteriju sniženja životne aktivnosti iznos od 750,00 EUR). Nadalje, imajući u vidu da su tužiteljici pomoć i njegu pružali njezini ukućani bez naplate, te mjesto i vrijeme kada joj je ta pomoć pružana (tužiteljica živi u [adresa], a pomoć joj je pružana tijekom 2022. - dakle, prije nedavnih povišenih inflatornih kretanja uslijed uvođenja EUR kao valute RH) ovaj sud slobodnom ocjenom primjerenom ocjenjuje naknadu u iznosu od 3,32 EUR (tada 25,00 kn) po satu. Kako je vještačenjem utvrđeno da je tužiteljici bilo potrebno 60 sati tuđe pomoći, tužiteljici na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO po toj osnovi pripada iznos od 199,20 EUR ( 60 sati X 3,32 EUR). Slijedom izloženoga, prema ocjeni ovoga suda, tužiteljici po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete pripada iznos od ukupno 6.149,20 EUR, pa joj je stoga, imajući u vidu da joj je tuženik isplatio iznos od 2.300,00 EUR, tužiteljici u cijelosti dosuđen konačnim tužbenim zahtjevom zatraženi iznos od 3.810,00 EUR za zakonskom zateznom kamatom od dana kada je izvođenjem dokaza medicinskim vještačenjem utvrđeno da je tužiteljičino liječenje okončano (čl. 1103. ZOO), tj od 20. listopada 2023. pa do isplate (točka I. izreke ove presude) dok je pod točkom II. izreke ove presude odbijen, kao neosnovan, tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica potražuje isplatu zatezne kamate za razdoblje počevši od 15. travnja 2023. pa do uključivo 19. listopada 2023.

22. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku - za sastavljanje odštetnog zahtjeva i tužbe po 100 bodova prema Tbr 7/1 OT, za sastavljanje podneska od 24.11.2023. i od 29.07.2024. – po 100 bodova prema Tbr.- 8/1 OT i podneska od 29.04.2024. 25 bodova prema Tbr. 8/4 OT te za zastupanje na ročištima 16.04.2024. i 05.02.2025. – po 100 bodova prema Tbr 9/1 OT, što iznosi ukupno 625 bodova, odnosno 1.250,00 EUR te uvećano za PDV 1.562,50 EUR. Nadalje je tužiteljici priznat trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 26,55 EUR te na presudu u iznosu od 84,54 EUR te trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 EUR, pa je stoga rješenjem sadržanim pod točkom III. izreke ove presude na temelju odredbe čl. 154. st.5. ZPP tužiteljici dosuđen trošak parničnog postupka u iznosu od ukupno 1.873,60 EUR sa zakonskom zateznom kamatom počevši od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

23. Tužiteljici nisu priznati sljedeći zatraženi troškovi: sastavljanja podneska od 16.02.2024. jer u prilogu tog podnesak dostavlja medicinsku dokumentaciju koja datira od nakon okončanja liječenja tužiteljice, što znači da taj podnesak nije bio potreban; podneska od 28.06.2024. jer se radi o požurnici, a eventualno nepostupanje suda slučaj je koji pogađa obje stranke, pa ne može pasti na teret jednoj od njih (arg. Iz odredbe čl. 165. st.1. ZPP) te trošak ročišta za objavu, jer taj trošak nije potreban radi vođenja parnice. Naime, čim presuda bude objavljena, ona se punomoćnicima stranaka odmah dostavlja, putem e- komunikacije, što znači da im je sadržaj odluke poznat i bez odlaska na sudsko ročište za objavu presude.

24. Rješenjem sadržanim pod točkom IV. izreke ove presude odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka (čl. 154. st.5. ZPP).

U Zagrebu 24. travnja 2025.

Sutkinja:

Katarina Jukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano, u pet istovjetnih primjeraka, županijskom sudu, putem ovoga suda.

DNA:

1. pun tužiteljice

2. pun tuženika