Poslovni broj: Usž-411/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Inge Vezmar Barlek , predsjednice vijeća , Marine Kosović Marković i Kristine Senjak Krunić , članice vijeća , te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh , zapisničarke , u upravnom sporu tužiteljice JZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], [adresa], koju zastupa odvjetnik Valter Šram , Pula , Santoriova 30 , protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine , OIB: 95093210687 , Zagreb , Ulica Republike Austrije 20 , klasa: UP/II-361-05/22-26/210 , urbroj: 531-07-1-3-2/1-23-3 od 29. lipnja 2023. , radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-1559/2023-10 od 21. studenoga 2024. , na sjednici vijeća održanoj 24. travnja 2025.

pretpostavljam da je

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-1559/2023-10 od 21. studenoga 2024.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništavanje rješenja tuženika , klasa: UP/II-361-05/22-26/210 , urbroj: 531-07-1-3-2/1- 23-3 od 29. lipnja 2023. , kojim je odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Općine Medulin , Upravnog odbora. odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša , klasa: UP/I-361-05/20-01/0881 , urbroj: 2163-27-05-10-22-3 od 30. ožujka 2022. , kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu izgrađenu na kč. br. [katastarska čestica]k. o. [katastarska općina].

2. Tužiteljica u žalbi navodi da istu podnosi iz svih žalbenih razloga. Ističe da je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] oranica, površine 900 m[2] . Na toj nekretnini izgrađena je jednostavna zgrada trajnog karaktera za koju je podnijela zahtjev za ozakonjenje. Uz zahtjev podnijela je svu dokumentaciju propisanu Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Upire na odredbu članka 2. stavka 1. Zakona te navodi da je priložila uvjerenje Državne geodetske uprave, Sektora za katastarski sustav od 6. listopada 2022. Iz tog je uvjerenja vidljivo da je predmetna zgrada smještena na dijelu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000. Tužiteljica je predložila da se provede očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke na temelju kojeg će se nedvojbeno utvrditi da se radi o objektu trajnog karaktera pa je onemogućena u dokazivanju te odlučne činjenice. Pogrešno prvostupanjski sud navodi da je uvidom u snimak izvedenog stanja i fotografije utvrđeno da predmetni objekt predstavlja kontejner na koji je spojena nadstrešnica te zaključio da objekt ne udovoljava uvjete dugotrajnosti u korištenju. Predlaže žalbu uvažiti, presudu poništiti i usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima -"Narodne novine", broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

6. Odredbom članka 6. stavka 3. alineja 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19. -dalje: ZOPNIZ) propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom (kamp-kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.).

7. Suprotno tvrdnji tužiteljice iz snimke izvedenog stanja iz listopada 2018., kao i iz zapisnika o očevidu obavljenom dana 29. ožujka 2022., kojem prileže fotografije, vidljivo je da se ovdje ne radi o stambenoj zgradi već o zgradi izvedenoj od metalne konstrukcije odnosno o kontejneru na koji je spojena nadstrešnica i koji je obučen u stiropor, a što sve ukazuje na pravilnost zaključka da je predmetna zgrada, čije se ozakonjenje traži s obzirom na način i materijal gradnje zgrada koja u smislu odredbe članka 6. stavka 3. alineja 2. ZOPNIZ-a nije podobna za ozakonjenje.

8. Naprijed navedenom očevidu tužiteljica je bila prisutna te je zapisnik na tako utvrđeno činjenično stanje bez primjedbi potpisala. Zapisnik je sastavljen sukladno odredbi članka 76. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21.-dalje: ZUP) te je isti javna isprava i predstavlja dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava (članak 76. stavak 5. ZUP-a).

9. Kako iz utvrđenog činjeničnog stanja u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja kao i dokaza odnosno javnih isprava koje prileže spisu predmeta proizlazi da su pravilno zaključila upravna tijela da se ne radi o zgradi kakvu ima u vidu odredba članka 2. ZOPNIZ-a odnosno da postoje zapreke za ozakonjenje propisane naprijed navedenom odredbom članka 6. stavka 3. alineja 2. Zakona pravilno je prvostupanjski sud tužbeni zahtjev odbio.

10. Stoga, budući da podaci spisa predmeta daju pouzdanu podlogu za zaključak upravnih tijela i prvostupanjskog suda neosnovano tužiteljica smatra da je trebalo provesti dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke odnosno da joj je uskraćeno pravo koje proistječe iz načela "jednakosti oružja" budući da navedeno načelo ne znači ujedno da se svakom prijedlogu stranke treba udovoljiti, nego znači da stranke pred sudom trebaju imati jednake procesne mogućnosti, a sud ovisno o okolnostima svakog konkretnog slučaja ocjenjuje je li prijedlog stranke osnovan. Naime, imajući na umu navedenu dokaznu dokumentaciju iz koje nedvojbeno proizlazi osnovanost tvrdnji tuženika, koje tužiteljica žalbenim prigovorima nije s uspjehom osporila, to je prvostupanjski sud zakonito odbio navedeni dokazni prijedlog tužiteljice pravilno zaključivši da su odlučne činjenice utvrđene na razini izvjesnosti koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost.

11. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS- a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu , 24. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

mr.sc. Inga Vezmar Barlek