Republika Hrvatska

Općinski sud Crikvenici

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

Krk 51500

Poslovni broj: P-103/2024.-14.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku po sutkinji Ireni Bonifačić-Kraljić u pravnoj stvari tužitelja CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica odvjetnica Marija Dvorničić Vaić iz Odvjetničkog društva Vaić & Dvorničić d.o.o., sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika 1. ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ZA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica odvjetnica Sanja Bravar, odvjetnici iz Rijeke, Riva 4, uz sudjelovanje umješača na strani 2. tužene PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik odvjetnik Marko Hrstić iz Rijeke, Jedrarska 5/I, radi utvrđenja prava vlasništva, (v.p.s. 1.459,95 EUR), nakon održane glavne rasprave 11. ožujka 2025. u prisutnosti tužitelja, punomoćnice tužitelja, punomoćnika 2. tužene, umješača na strani 2. tužene i punomoćnika umješača na strani 2. tužene, te ročišta radi objave presude 24. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj CA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekao pravo vlasništva na k. č. [katastarska čestica] oranica površine 70 m2, upisana u z.k. tijelo III u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, te je slijedom navedenog ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime navedene nekretnine uz istodobni ispis upisanih z.k. vlasnika i to TA, [adresa] u ½ dijela i LA, [adresa] u ½ dijela što su tuženi ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao sljednica iza upisane z.k. vlasnice TA, [adresa] i ZA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao slijednica upisanog z.k. vlasnika LA, [adresa], dužni trpjeti.

II N a l a ž e s e 2. tuženoj ZA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i umješaču na strani 2. tužene PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da solidarno naknade tužitelju CA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] troškove ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 4.171,35 EUR (četiritisućestosedamdesetjedaneuroitridesetpetcenti) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude pa do isplate, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj CA ustao je tužbom protiv tuženih JA kao slijednika upisane z.k. vlasnice nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u ½ dijela te protiv ZA kao pravne slijednice upisanog z.k. vlasnika LA na ½ k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] radi utvrđenja prava vlasništva na opisanoj nekretnini u cijelosti. U tužbi tužitelj tvrdi da je stvarni vlasnik predmetne nekretnine koja da je sastavni dio njegove okućnice i nalazi se neposredno uz nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], zgrada i dvor, površine 784 m2 k. o. [katastarska općina] u naravi kuća s okućnicom. Nadalje, u tužbi tužitelj tvrdi da predmetna nekretnina s nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] čini jedinstvenu cjelinu koja je ograđena prema susjednim nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] i gr.č. 631/1 sve u k. o. [katastarska općina]. U tužbi tužitelj navodi kako su ranije na predmetnoj nekretnini bile posađene smokve koje da je tužitelj dao ukloniti te je na njihovom mjestu dao sagraditi malo spremište za alat. Među između predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] prema susjednim parcelama da čini betonski zid te tužitelj navodi da međe u naravi nisu sporne. U posjedu predmetne nekretnine tužitelj da je računajući i posjed svoje prednice OA još od 60-ih godina prošlog stoljeća te tužitelj pojašnjava da je njegova majka bila u posjedu od 60-ih godina prošlog stoljeća pa do svoje smrti, a nakon smrti majke mirni posjed predmetne nekretnine da je nastavio tužitelj kojeg da nikada nitko nije smetao u posjedu te stoga tužitelj smatra da je pravo vlasništva stekao temeljem zakona, pa predlaže da sud usvoji njegov tužbeni zahtjev i utvrdi ga vlasnikom nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], oranica površine 70 m2 u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Tuženik JA priznao je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti podneskom od 14. ožujka 2019.

3. Tužbu je osporila 2. tužena ZA koja u odgovoru na tužbu navodi kako je njezin pok. otac SA stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine 30. kolovoza 1968. temeljem kupoprodajnog ugovora, a da je tužena temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu od 1. ožujka 2000. broj O-8228/99 između ostalih nekretnina stekla i pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini te se upisala temeljem citiranog rješenja o nasljeđivanju kao suvlasnica predmetne nekretnine temeljem rješenja Z-1203/00 od 29. prosinca 2003. 2. tužena smatra da tužitelj nije u istinitom, zakonitom i poštenom samostalnom posjedu predmetne nekretnine te 2. tužena predlaže da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom te ga obveže na naknadu parničnog troška 2. tuženoj.

4. U tijeku ovog parničnog postupka **.**.2019. PA iz [adresa], istakla je zahtjev za miješanje u ovu parnicu na strani 2. tužene navodeći da su ona i njezin pok. suprug UA još 2011. s tuženicima zaključili ugovore o kupoprodaji predmetne nekretnine te da se smatraju izvanknjižnim vlasnicima iste, te je ovaj sud rješenjem posl. broj P-714/2019.-12. dopustio PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stupanje u ovu parnicu kao umješača na strani 2. tužene.

5. U tijeku ovog postupka preminuo je 1. tuženik JA te je određen prekid postupka rješenjem posl. broj P-714/2019.-29. od 21. kolovoza 2023. Rješenjem ovoga suda posl. broj P-103/2024.-2. od 1. veljače 2024. nastavljen je postupak u ovoj pravnoj stvari te je pozvana nasljednica pok. JA, ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari.

6. ČA podneskom od 18. rujna 2024. priznala je tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja navodeći kako se u naravi radi o tužiteljevom vrtu s malim spremištem za alat koji je zidom omeđen prema susjednim nekretninama i koji u posjedu drži tužitelj još od 60-ih godina prošlog stoljeća računajući i posjed njegove prednice. U istom podnesku tužena ČA navela je i to da 2. tužena ZA i umješač na strani 2. tužene PA nikada nisu bile u posjedu predmetne nekretnine.

7. U tijeku postupka umješač na strani 2. tužene PA navodi da ima saznanja da su prvotni vlasnici predmetne nekretnine i to oni od kojih su istu nekretninu kupile obitelj ČA i ZA zasadili stablo smokve i isto ogradili mali suhozidom sa sve četiri strane. Umješaču da je rečeno a prije pregovora oko kupoprodaje da se C i Č nisu razvrgnuli te da su obje obitelji u tom trenu prije kupoprodaje bile u suvlasništvu svaka u ½ idealnog dijela te je umješaču na strani 2. tužene najavljeno razvrgnuće prije potpisivanje ugovora o kupoprodaji a koje je razvrgnuće učinjeno 2011. a predmet razvrgnuća su bile nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina], dok predmetom razvrgnuća nisu bile k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina] već su na istima ostali upisani kao suvlasnici obitelji 1. i 2. tuženika odnosno obitelj ZA i ČA koje su obitelji držale u suposjedu predmetnu nekretninu i zajedno uživale plodove stabla smokve posađene na predmetnoj nekretnini. Prilikom zaključenja ugovora o kupoprodaji gosp. JA da se obvezao provesti ostavinski postupak iza svoje majke te je u ugovoru striktno naveo da se obvezuje provesti ostavinu i zaključiti aneks ugovora sa umješačem jer da su te čestice već unaprijed plaćene. Umješač na strani 2. tužene naveo je i to da je 1. tuženik JA bio pozvan od strane umješača da ispuni ugovorom preuzetu obvezu, ali da je u međuvremenu 2017. umro suprug umješača na strani 2. tužene te da stoga nije realiziran dogovor s JA a umješač na strani 2. tužene da je zatim saznala da je tužitelj počeo nešto graditi na njezinoj čestici. Umješač na strani 2. tužene smatra da tužitelj nije dokazao da je u posjedu predmetne nekretnine već ista smatra da je isti nepošteni posjednik, pa predlaže da sud odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

8. Na okolnost navoda iz tužbe, te odgovora 2. tužene i umješača na strani 2. tužene na tužbu, ovaj je sud u tijeku dokaznog postupka proveo dokaze uvidom u z.k. izvadak za predmetnu nekretninu (list 3. spisa), z.k. izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (list 4. spisa), izvod iz katastarskog plana (list 5. spisa), situacioni plan od 2. kolovoza 1967. (list 6. spisa), kopiju katastarskog plana od 20. listopada 1986. (list 7. spisa), situaciju od 17. srpnja 1998. (list 8. spisa), kopiju katastarskog plana od 16. prosinca 2013. (list 9. spisa), skicu izmjere od 17. rujna 2014. (list 10. spisa), fotografije lica mjesta (list 11-12 spisa), kupoprodajni ugovor sklopljen između JA AA i LA od 30. kolovoza 1968. (list 23-24 spisa), rješenje Z-1203/00 od 19. travnja 2000. (list 27. spisa), posjedovni list broj 851 za k. o. [katastarska općina] (list 28. spisa), skicu mjerenja od 20. listopada 1986. (list 33. spisa), z.k. izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (list 35-36 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (list 37-38 spisa), građevnu dozvolu Sekretarijata za poslove uprave, Skupštine Općine Krk broj UP/I-02-58/68 od 27. srpnja 1969. (list 39-40 spisa), prijavni list od 28. listopada 1980. (list 50-53 spisa), uporabnu dozvolu od 2. lipnja 1981. (list 55. spisa), ugovor o prodaji nekretnine sklopljen između JA i UA od 8. srpnja 2011. (list 59-62 spisa), potvrdu od 9. svibnja 2011. (list 63-64 spisa), prijepis posjedovnog lista broj 851 za k. o. [katastarska općina] (list 67. spisa), fotografije lica mjesta (list 80-88 spisa), te uvidom u zaključak Općinskog komiteta za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne poslove broj UP/I-07-1269/80 od 12. kolovoza 1987. (list 92. spisa).

9. U tijeku postupka proveden je i uviđaj lica mjesta 28. travnja 2022. kao i uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mjerničke struke Roberta Svobode (list 134-146 spisa), a proveden je i dokaz saslušanjem svjedoka KA, CAA, NA i GA kao i dokaz saslušanjem tužitelja te umješača na strani 2. tužene dok iako uredno pozvane na ročište za glavnu raspravu 11. ožujka 2025. uz upozorenje iz čl. 268. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2020., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) na isto nisu pristupile tužene te tako nije proveden dokaz njihovim saslušanjem.

10. Uvidom u z.k. izvadak za predmetnu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 3. spisa), ovaj je sud utvrdio da su kao suvlasnici predmetne nekretnine upisani TA rođ. Z iz [adresa] i LA iz [adresa] svatko u ½ dijela, dok je uvidom u z.k. izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ovaj sud utvrdio da je vlasnik opisane nekretnine ovdje tužitelj CA u cijelosti (list 4. spisa).

11. Kako je prethodno navedeno u tijeku dokaznog postupka proveden je uviđaj lica mjesta i vještačenje po ovlaštenom vještaku Robertu Svobodi 28. travnja 2022. koji je po provedenom uviđaju sudu dostavio svoj nalaz i mišljenje u kojem je nalazu predmetna nekretnina opisana točkama A-B-C-D-E-A i obojena plavom bojom. Izmjerena površina predmetne nekretnine iznosi 34 m2 a u naravi predstavlja pomoćni objekt površine 14 m2 i dvorište površine 20 m2. Površina na katastarskom planu iznosi 33 m2 što je razlika od 1 m2 prema izmjeri vještaka, što je dozvoljena razlika odstupanja računanja površina. Iz nalaza i mišljenja vještaka nadalje proizlazi da je upisana površina u katastarskom operatu 70 m2 te razlika između izmjerene površine i upisane površine iznosi 36 m2, što je izvan granica dozvoljenog odstupanja, a koju razliku vještak pripisuje gruboj greški. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je do predmetne čestice k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] moguće pristupiti isključivo sa zapadne strane preko k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] te da k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje u k. o. [katastarska općina] čine jednu cjelinu s time da je k. č. br. [katastarska čestica] omeđena prema susjednim katastarskim česticama kameno-betonskim zidovima, dok je prema k. č. br. [katastarska čestica] neomeđena.

12. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Roberta Svobode ovaj je sud u cijelosti prihvatio kao stručan i istinit, a na nalaz i mišljenje vještaka Roberta Svobode nisu imale primjedbi niti parnične stranke niti umješač na strani 2. tužene.

13. Svjedok KA osoba nesrodna s parničnim strankama u svom je iskazu naveo da je poznavao gđu. OA te da je s obzirom da su bili u prijateljskim odnosima često dolazio u njezinu vikendicu u [adresa] a posljednji puta da je bio negdje 2007. Svjedok je nadalje naveo da je negdje 1978. upoznao ovdje tužitelja, sina OA s kojim da je također u prijateljskim odnosima. Svjedok je naveo i to da mu je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina koju je opisao kao sastavni dio dvorišta kuće nekada u vlasništvu majke tužitelja, a sada tužitelja te je naveo da mu je poznato da su na predmetnoj nekretnini nekada bile posađene smokve a cijela nekretnina uključujući i predmetnu da je bila ograđena zidovima s time da je predmetna nekretnina bila ograđena visokim kameno-betonskim zidom. Svjedoku da je poznato da je gđa. OA bila u prijateljskim odnosima s gosp. TA te da mu nije poznato da bi ikada itko tužitelja ili prethodno njegovu majku OA smetao u posjedu ove predmetne nekretnine ili im osporavao pravo vlasništva ili tražio predaju u posjed. Svjedok je pojasnio i to da je predmetna nekretnina oduvijek izgledala kao sastavni dio okućnice kuće tužitelja te da sa tri strane bila ograđena dok da je prema kući bio slobodan prolaz. Prvi puta da je svjedok bio u [adresa] kod gđe. OA negdje 1977. i već tada da je okućnica izgledala kao danas.

14. Svjedokinja CAA supruga tužitelja u svojem je iskazu navela da joj je poznato da je predmetna nekretnina jedna mala nekretnina iza kuće njenog supruga a koju kuću da je zajedno s predmetnom nekretninom njezin suprug naslijedio od svoje majke OA. Svjedokinja je pojasnila da se sjeća da se kuća počela graditi još krajem 60-ih godina te da je 1971. već bila izgrađena i već da su tada mogli živjeti u njoj. Svjedokinja je navela i to da nikada nitko od obitelji TA ili ZA nije njezinu svekrvu smetao u posjedu predmetne nekretnine ili joj osporavao pravo vlasništva ili posjeda ili ju tražio predaju u posjed. Već da se i na fotografijama iz ranih 70-ih godina vidi da je njihova kuća bila gotova a okućnica ograđena, a tek nakon toga da su susjedi počeli graditi kuću s time da su znali da je predmetna nekretnina od njezine svekrve. Na predmetnoj nekretnini da su nekada bile zasađene tri smokve koje da su 90-ih godina se osušile pa su ih odrezali, a sada da je na tom mjestu jedna kućica za alat – spremište.

15. Svjedokinja NA saslušana je zamolbeno putem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, te je ista u svom iskazu navela da je joj je poznato da se radi o jednom zemljištu na kojem su rasle smokve a prvi puta da je svjedokinja bila na predmetnoj nekretnini prije 52 godine kada je ljetovala kod obitelji OA. Svake da je godine svjedokinja bila na predmetnoj nekretnini, a posljednji puta prije tri godine, te da nema saznanja da bi ikada itko tužitelja ili prethodno njegovu prednicu smetao u posjedu ili im osporavao pravo vlasništva na istoj. U posjedu predmetne nekretnine da je sada tužitelj CA a prethodno još od 60-ih godina prošlog stoljeća u posjedu da je bila njegova majka. U odnosu na susjedne nekretnine ova predmetna da je ograđena kamenim zidom, te da ju koristi samo tužitelj a nikada da je nisu koristili susjedi.

16. Svjedok GA naveo je u svom iskazu da mu je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina koju da je opisao kao jednu nekretninu u mjestu [adresa] blizu kampa a na kojoj da je bio više puta. Tako je svjedok pojasnio da je bio u posjedu ključa obiteljske kuće u vlasništvu JA te da je pazio na tu nekretninu, provjetravao kuću, obrezivao masline na okućnici kuće obitelji JA. Svjedok je nadalje naveo da mu je JA govorio da se radi o njegovoj nekretnini, a svjedok je pokazao na grafičkom prikazu upravo predmetnu nekretninu, s time da je svjedok naveo i to da se na predmetnoj nekretnini nekada nalazila jedna smokva te niski zidić koji je omeđivao predmetnu nekretninu. Posljednji puta svjedok da je bio na predmetnoj nekretnini prije nekih 8-9 godina. Svjedok da je zastupao JA prilikom prodaje nekretnine suprugu PA UA, te mu je pokazao koje se nekretnine prodaju uključujući i ovu predmetnu, jer je tako bilo navedeno i u samom kupoprodajnom ugovoru. Svjedoku da nije poznato je li kupac ušao u posjed ove predmetne nekretnine. U vrijeme kada je svjedok potpisivao kupoprodajni ugovor kao punomoćnik JA, da su u zemljišnim knjigama još uvijek bili upisani njegovi roditelji kao vlasnici te nekretnine, a nije mu poznato tko je bio u tom trenutku u posjedu predmetne nekretnine.

17. Kako je prethodno navedeno na ročištu za glavnu raspravu 11. ožujka 2025. proveden je i dokaz saslušanjem tužitelja CA i umješača na strani 2. tuženika PA, dok iako uredno pozvane na navedeno ročište nisu pristupile 1. i 2. tužene a niti su opravdale svoj nedolazak.

18. Tužitelj CA u svom je iskazu naveo da je predmetnu nekretninu koja pripada okućnici obiteljske kuće u [adresa] na adresi [adresa], naslijedio od svoje majke OA rođ. P te da je ušao u posjed predmetne nekretnine s kućom i ostalom okućnicom. Sama kuća da je izgrađena još krajem 60-ih godina odnosno da je bila dovršena 1970. i ova predmetna nekretnina da je već tada bila sastavni dio okućnice o čemu svjedoče i brojne fotografije koje da tužitelj ima u posjedu. Oduvijek da je postojao jedan zidić prema nekretnini obitelji JA a 1975. njegova majka da je podigla taj zidić i uredila ga. Na predmetnoj nekretnini da su nekada bile smokve a 2016. da je tužitelj započeo s renovacijom kuće te su porezali smokve i na predmetnoj nekretnini da je uredio jednu malu kućicu za alat a tom prilikom da je uredio i postojeće zidove s time da je zid prema obitelji JA malo podigao ali da se suhozidovi još i danas vidi u originalnom stanju na licu mjesta. Obitelj JA da mu nikada nije osporavala pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini te da nikada nije bilo sporno niti pravo vlasništva niti posjeda predmetne nekretnine. Obitelj JA da nikada tužitelja niti njegovu prednicu nije tražila predaju u posjed a niti novi vlasnici da ih nisu tražili predaju u posjed nakon što je obitelj JA prodala svoju kuću s okućnicom. Također, niti obitelj ZA da ih nikada nije tražila predaju u posjed jer da su svi znali da njegova obitelj ovu nekretninu koristi još od 70-ih godina prošlog stoljeća. Tužitelj je pojasnio i to da je još njegova majka prema nekretnini obitelji JA uredila nekad postojeći zidić a gđa. PA da je tužitelja čak zamolila za nadogradnju svojeg zida na već postojeći zid tužitelja što da je on dozvolio. Niti tom prilikom da ista nije tražila predaju u posjed niti je osporavala tužitelju posjed ili vlasništvo. Tužitelj da je saznao da ova nekretnina nije upisana na njegovu majku tek nakon njezine smrti i provedenog ostavinskog postupka zbog čega je odlučio ustati ovom tužbom radi usklađenja z.k. stanja sa stvarnim stanjem.

19. Umješač na strani 2. tužene PA u svom je iskazu navela da je nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] naslijedila od svog pok. supruga Tomislava Puljića 2017. te je navela da je u trenutku kupoprodaje stanje na licu mjesta bilo drugačije jer su postojale četiri parcele i ova predmetna parcela kao peta, te je njezin suprug napravio ugovor o diobi sa susjedima ZA, te su sada na licu mjesta dvije parcele – dvojni objekt sa dvije okućnice. Što se tiče predmetne nekretnine u vrijeme kupoprodaje i zaključenja kupoprodajnog ugovora sa JA na toj nekretnini da je bio upisan otac JA, AA, te da im je bilo rečeno da će se to naknadno srediti. Kada je umješač na strani 2. tužene naslijedila 2017. nekretninu, da je u zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini bila upisana TA majka JA u ½ dijela a u drugoj polovini da je bio upisan gosp. ZA. Jednom prilikom da je umješač na strani 2. tužene upitala JA kada je bio kod tužitelja, kada će srediti z.k. stanje na predmetnoj nekretnini on joj je rekao da će se to srediti ali da međutim do toga nikada nije došlo. Ista da nikada nije ustala tužbom protiv tužitelja radi predaje u posjed jer da to nije htjela dok nije čisto vlasničko stanje. Također ista je navela da ona i suprug nakon što je zaključen kupoprodajni ugovor s JA nisu stupili u posjed predmetne nekretnine jer tada još nije bila provedena ostavina iza pok. JA AA a kasnije iza pok. JA TA. Također umješač na strani 2. tužene je navela da nikada s tužiteljem nije razgovarala o predmetnoj nekretnini sve dok nije primijetila da je na toj nekretnini 2017. niknula kućica pa se obratila supruzi tužitelja s pitanjem kako su mogli graditi na predmetnoj nekretnini kada nije bilo čisto vlasničko stanje, ali da joj je supruga tužitelja rekla da se ona neće u to "pačat". Nakon toga da ju je nazvao sin tužitelja i rekao joj da zašto svojata nešto što nije njezino jer da oni to koriste već dugi niz godina.

20. Ocjenom svih provedenih dokaza i to kako ocjenom svakog dokaza zasebno tako i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a ovaj je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan te je stoga prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci ove presude.

21. Predmet ovog parničnog postupka je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina prema podacima u zemljišnoj knjizi ima površinu 70 m2, ali se u naravi radi o nekretnini površine 34 m2, na kojoj je izgrađen pomoćni objekt površine 14 m2, dok u preostalom dijelu predmetna nekretnina predstavlja dvorište površine 20 m2, a koja je nekretnina omeđena kameno-betonskim zidovima sa sjeverne, istočne i južne strane, te čini jedinstveni kompleks okućnice kuće u [adresa] na adresi [adresa], sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a što proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mjerničke struke Roberta Svobode (list 134-146 spisa).

22. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Roberta Svobode proizlazi i to da je pristup predmetnoj nekretnini neposredan sa zapadne strane sa k. č. br. [katastarska čestica] u k.o.

[adresa], i nema nikakav drugi pristup.

23. Da predmetna nekretnina čini sastavni dio okućnice kuće tužitelja sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] proizlazi i iz fotografija priloženih uz nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Roberta Svobode (list 145. spisa).

24. Nadalje, ovaj je sud utvrdio da je u posjedu predmetne nekretnine tužitelj. Naime, tužena ČA izričito u svom podnesku od 18. rujna 2024. (list 187. spisa), ističe da je tužitelj sa svojom prednicom, majkom OA, u posjedu predmetne nekretnine još od 60-ih godina prošlog stoljeća, dok da 2. tužena ZA i umješač na strani 2. tužene PA nikada nisu bile u posjedu ove nekretnine.

25. I sama PA umješač na strani 2. tužene u svom iskazu potvrđuje da nije stupila u posjed predmetne nekretnine nakon što je zaključen kupoprodajni ugovor s JA, a niti da je ikada ustala tužbom protiv tužitelja radi predaje predmetne nekretnine u posjed.

26. Da je tužitelj sa svojom prednicom OA u posjedu predmetne nekretnine još od kraja 60-ih godina odnosno od 70-ih godina prošlog stoljeća, proizlazi i iz iskaza svjedoka KA, CAA i NA koji su svjedoci iskazivali da je predmetna nekretnina već tada bila sastavni dio okućnice kuće u [adresa] u vlasništvu majke tužitelja, te da je bila ograđena prema susjednim nekretninama i to u početku niskim zidićem – gromačom, a kasnije visokim kameno-betonskim zidom koji se i vidi na fotografijama priloženim u spisu (list 80-88 spisa).

27. Iz iskaza svjedoka proizlazi da su prethodno na predmetnoj nekretnini bile zasađene smokve čije su plodove ubirali tužitelj i njegova obitelj, a koje su smokve naknadno uklonjene jer su osušile a sada je kako je prethodno opisano na predmetnoj nekretnini sagrađen jedan mali pomoćni objekt – kućica za alat površine 14 m2.

28. Irelevantni su navodi 2. tužene da tužitelj nije bio pošten posjednik jer da je već njegova prednica 70-ih godina prošlog stoljeća a najkasnije od 1986. bila u saznanju tko su upisani vlasnici predmetne nekretnine s obzirom da su prednici 1. i 2. tuženika za ishodovanje građevinske dozvole morali sačiniti glavni projekt iz kojeg je bilo razvidno koje nekretnine obitelji JA i ZA drže kao svoje vlasništvo, a na kojima planiraju izgraditi dvojni objekt, a koji projekt je bio na izlaganju u nadležnom Uredu za urbanizam u koji su bili pozvani svi vlasnici okolnih nekretnina da dadu eventualne primjedbe ili prigovore na isti.

29. Međutim, unatoč tome da je 2. tužena upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine, iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi da je ista zatražila od tužitelja ili prethodno od njegove prednice predaju u posjed, a nedvojbeno je utvrđeno da su tužitelj i njegova prednica bili u posjedu predmetne nekretnine već od kraja 60-ih godina a najkasnije od početka 70-ih godina prošlog stoljeća kada je već izgrađena njihova kuća i kada je predmetna nekretnina korištena kao okućnica kuće.

30. Članak 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. - dalje: ZVDSP) propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Nadalje, isti članak propisuje da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo nekretninu protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja a samostalni posjednik čiji je posjed barem pošten stječe dosjelošću pravo vlasništva protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

31. Članak 160 st. 2. ZVDSP propisuje da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

32. Kako je dakle ovaj sud utvrdio da je tužitelj bilo osobno bilo putem svoje pravne prednice, svoje majke OA u poštenom posjedu predmetne nekretnine već preko 50 godina, u kojem ga posjedu nikada nitko nije smetao, a svakako uzimajući u obzir i priznanje 1. tužene, ovaj sud nalazi utvrđenim da su se stekli uvjeti za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću temeljem odredbi čl. 159. i 160. ZVDSP-a, zbog čega je ovaj sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i odlučio kao u izreci ove presude.

33. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. ZPP-a, a tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR, sastav podneska od 13. rujna 2017. u iznosu od 50,00 EUR, pribava vlasničkog lista u iznosu od 50,00 EUR, sastav podneska od 3. srpnja 2018. u iznosu od 50,00 EUR, sastav obrazloženog podneska od 22. veljače 2019. u iznosu od 200,00 EUR, zastupanja na ročištu 6. ožujka 2019. u iznosu od 200,00 EUR, sastav obrazloženog podneska od 26. ožujka 2019. u iznosu od 200,00 EUR, zastupanja na ročištu 14. svibnja 2019. u iznosu od 200,00 EUR, sastav podneska od 25. siječnja 2022. u iznosu od 200,00 EUR, zastupanja na ročištu 7. veljače 2022. u iznosu od 200,00 EUR, sastav podneska od 21. veljače 2022. u iznosu od 50,00 EUR, zastupanje na uviđaju u iznosu od 315,00 EUR, sastav podneska od 3. studenog 2023. u iznosu od 50,00 EUR, zastupanja na ročištu 1. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR, sastav podneska od 23. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR, pristup i zastupanje na ročište pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu u iznosu od 250,00 EUR, zastupanje na ročištu 11. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 EUR, sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/2012., 103/2014., 118/2014.,107/2015., 37/2022. i 126/2022.) i uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 703,75 EUR.

34. Također, tužitelju su priznati i troškovi sudskih pristojbi na tužbu i presudu svako u iznosu od 53,09 EUR, te troškovi izlaska suda i vještaka na lice mjesta i troškovi izrade nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mjerničke struke u iznosu od 530,89 EUR kao i trošak sudskog dostavljača u iznosu od 15,53 EUR.

35. Dakle, tužitelju su priznati ukupni troškovi ovog parničnog postupka u iznosu od 4.171,35 EUR koje su troškove tužitelju dužne naknaditi 2. tužena i umješač na strani 2. tužene u roku od 15 dana.

U Krku 24. travnja 2025.

Sutkinja

Irena Bonifačić-Kraljić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku (čl. 357. ZPP-a).

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom (čl. 348. st. 2. ZPP-a).

O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud (čl. 348. st. 3. ZPP-a).