Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

P-4055/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja TT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnicima odvjetnicima u OD Ljubičić, Vrdoljak i Partneri iz Splita, protiv tuženika ZT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Anamarija Šarić Adžić, odvjetnica u Splitu, radi ispravka zemljišno knjižnog upisa, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 13.ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 24.travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje na način da se upisano pravo služnosti staze kao tereta u listu „C“ kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2757 KO [katastarska općina] u korist nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] ZU 770 KO [katastarska općina] kao povlasne nekretnine na način da se upisano pravo služnosti staze na kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2757 KO [katastarska općina] u korist nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] ZU 770 KO [katastarska općina] kao povlasne nekretnine definira kao pravo služnosti staze od točaka koje su u pisanom nalazu i na skici vještaka Tomislava Čipčića „Split, 11.10.2021“ slovima A-B-C koje predstavljaju ulazna vrata na objektu sagrađenom na kat. čest. [katastarska čestica] ZU 770 KO [katastarska općina] krećući se prema istoku do točaka I-J na kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2757 KO [katastarska općina], te prema jugu do točaka D-E- F na kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2757 KO [katastarska općina], što je tuženik ili bilo koji drugi vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2757 KO [katastarska općina] dužan trpjeti." kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 500,00 eura u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom tekućoj od presuđenja do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 16.ožujka 2016. obnovljena zemljišna knjiga za K. O [katastarska općina] te da je tužitelj u zemljišnoj knjizi koja se vodi kod Općinskog suda u Splitu za K. O [katastarska općina] upisan kao isključivi vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] ZU 770 dok je tuženik ( bio) upisan u istu zemljišnu knjigu kao isključivi vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2757 K. O [katastarska općina].

2. Nadalje, da je temeljem rješenja poslovni broj Z-6500/2007/2757 od 24.studenog 2009. pogrešno upisano pravo služnosti staze na teret kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2757 K. O [katastarska općina] (nekretnina tuženika) u korist nekretnine tužitelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] ZU 770 K. O [katastarska općina] umjesto prava služnosti kolnog prolaza. Nadalje, da je tužitelj povodom prigovora izjavljenog protiv rješenja Z-9193/16 od 20.veljače 2018. upućen na pokretanje parnice.

3. Slijedom toga, predlaže da se izvrši ispravak predmetnog pogrešnog upisa te ovlasti tužitelja na uknjižbu prava stvarne služnosti kolnog prolaza na teret nekretnine tuženika jer je isto stečeno dosjelošću odnosno neprekidnim korištenjem unazad 60 godina. U uređenom tužbenom zahtjevu tužitelj ustraje u tome da se ispravi zemljišnoknjižno stanje na način da se definira pravo služnosti staze.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je predmetna prava stvar riješena u postupku obnove zemljišnih knjiga slijedom čega je tužba neosnovana i u suprotnosti s dokazima iz zemljišnoknjižne stvari Z-6500/2007/2757 gdje je proveden očevid na licu mjesta, a stranke su suglasno iskazivale da na teret nekretnine tuženika kao poslužne nekretnine, a u korist nekretnine tužitelja kao povlasne nekretnine, sa istočne i sjeverne strane postoji služnost staze te da nema nikakve pogreške pri upisu niti je služnost kolnog prolaza stečena dosjelošću.

5. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem izvatka iz zemljišne knjige, zapisnika i rješenja Z-9193/16 od 20.veljače 2018., zapisnika i rješenja Z-6500/2007/2757 od 24.studenog 2009., Izjave AT od 30.rujna 2014. ovjerene u potpisu kod javnog bilježnika Marije Ivančić iz Solina, Zapisnika o obavljanju službene radnje izvan ureda broj OV-13132/14 od 6.11.2014., rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Splitu poslovni broj O-300/59-11 od 19.prosinca 1959. godine iza smrti pok. PT, pok. T, rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-1740/73 od 1.listopada 1979. iza pok. ĐT, spis poslovni broj Z-6500/2007, očevidom na licu mjesta uz vještaka mjernika Tomislava Čipčića, dipl.ing geodezije, te saslušanjem tužitelja i tuženika u svojstvu parničnih stranaka te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 84/08 dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

6. Predmetnom tužbom tužitelj traži ispravak pogreške pri upisu služnosti u zemljišne knjige, pa se ima primijeniti odredbe čl. 117 Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96,114/01,100/04 i 107/07 dalje; ZZK) sukladno kojoj pogrješka u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa može se ispraviti na temelju rješenja zemljišnoknjižnoga suda o ispravku pogrješnoga upisa, donesenoga na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom za ispravak pogrješnoga upisa.

7. Aktivno legitimiran za podnošenje predmetne tužbe jest osoba koju je zemljišnoknjižni sud uputio u parnicu. Pasivno legitimiran je nositelj knjižnih prava koji je bio pozvan od strane zemljišnoknjižnog suda da se suglasi s prijedlogom za ispravak.

8. Tužitelj je dužan dokazati da je upis proveden u zemljišnoj knjizi protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa.

9. Pri tome valja navesti da se na temelju tog procesnog instituta ne mogu ispravljati upisi koji nisu u skladu sa stvarnim zbiljskim stanjem nekretnina, koji nisu potpuni, za provedbu kojih nisu bile ispunjene pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom, kojima je povrijeđeno nekom zemljišnoknjižno pravo i sl.

10. Uvidom u spis Z-6500/2007 utvrđeno je da je prilikom sastavljanja zapisnika od 24.11.2009. sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za K. O [katastarska općina] te da su bili nazočni OT, OT Tomislav i OT TT. Nadalje, da je u istom utvrđeno da je čest. zem [katastarska čestica] prvi put izlagana dana 9.lipnja 2009. te da je na predmetnu nekretninu uložen prigovor u pogledu površine i oblika, nadalje, da je pregledom knjige promjena od 16.10.2009. utvrđeno da se čest.zem nove izmjere 5772 površine 482 m2 temeljem uloženog prigovora KT podijelila na čest.zem nove izmjere 5772/1 ( površine 292 m2) i 5772/2 (površine 190 m2). Nadalje, da je izjavu o priznanju prava vlasništva, među ostalim, dao ovdje tužitelja, pozvan u svojstvu svjedoka. Nadalje, da je identificirana nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] izmjera evidentiranih posjednika OT. JT, koja odgovara dijelu čest. zem [katastarska čestica] ZU 17 i čest. zem [katastarska čestica] ZU 18, uknjiženog prava suvlasništva više osoba. Nadalje, da su nazočni OT i OT Tomislav naveli da su predmetnu nekretninu stekli nasljeđivanjem iza smrti pok. majke ST ud JT ( O-2079/029 koju su naslijedili svaki za po ½ dijela. Nadalje, da je njihova majka predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem pok. supruga JT pok. PT ( O-1322/98), te da je nekretnina generacijama u njihovoj obitelji. Nadalje, da je NT naveo da je suglasan da se njegov brat OT upiše na novoformiranoj čest. zem [katastarska čestica] kao vlasnik za cijelo. Nadalje da OT, NT i TT suglasno navode da na teret čest. zem [katastarska čestica] kao poslužne nekretnine sa istočne i sjeverne strane kuće postoji služnost staze u korist čest.zem nove izmjere 5771 kao povlasne nekretnine. Isto tako OT o NT navode da na tert nove čest. zem [katastarska čestica] kao poslužne nekretnine i to sa istočne strane kuće postoji služnost kolnog puta u korist čest. zem [katastarska čestica].

Dakle, nakon na temelju zapisnika Z-6500/2007/2757 u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o [katastarska općina], osim upisa prava vlasništva na ime OT pok. JT, za cijelo, na novoformiranoj nekretnini oznake čest. zem [katastarska čestica], u listu C upisano je pravo stvarne služnosti staze u korist čest. zem [katastarska čestica] ( vlasništvo tužitelja), odnosno pravo služnosti kolnog prolaza u korist čest. zem [katastarska čestica] (vlasništvo tuženikovog brata).

11. Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti (čl. 186.st.1.ZVDSP).

12. Sukladno st. 2. istog članka Zakona propisano je da se stvarna služnost osnovana u korist neke nekretnine kao povlasne ne može razdvojiti od vlasništva te nekretnine, te je njezin pripadak prenosiv samo zajedno s tom nekretninom.

13. Kad postoji služnost prolaza u korist povlasne nekretnine, na strani vlasnika poslužnog dobra postoji dužnost trpljenja da se preko njegovog zemljišta prolazi, ali u opsegu te služnosti, a ne i preko toga.

14. Nije sporno da je suglasnošću ovdje tužitelja i tuženika te brata tuženika NT upisano pravo služnosti staze u zemljišnoj knjizi u postupku preoblikovanja zemljišne knjige k. o [katastarska općina], u korist čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] kao povlasne nekretnine - vlasništvo tužitelja.

15. Nije sporno da je tužitelj izjavio prigovor na navedeni upis pozivajući se na grešku pri upisu te s prijedlogom da se pravo služnosti staze zamijeni pravom služnosti kolnog puta koje odgovara stvarnom stanju, a koji prigovor temelji na izjavama AT i VT. Nadalje, zemljišnoknjižni sud utvrđuje da nisu učinjeni vjerojatnim prigovori ovdje tužitelja da je pogrešno upisana služnosti staze te da bi svoje stvarno pravo tužitelj trebao ostvariti u parnici tužbom za ispravak budući nije postignut sporazum među nazočnim strankama.

16. Naime, odredbom članka 194. stavak 3. ZZK-a propisano je da se protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donesene na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba, ali ona ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom.

17. Nadalje, odredbom članka 197. stavak 1. ZZK-a određeno je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnim knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom

(tužba

za

ispravak)

imaju pravo:

- osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku;

- osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

18. Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga) članak 197. stavak 3. ZZK-a).

19. Imajući u vidu da je tužitelj u ispravnom postupku osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] podnio prigovor da se već provedeni upis služnosti na predmetnoj čestici 5772/2 izmijeni pravom služnosti kolnog puta, a koji je zemljišnoknjižni sud nakon rasprave povodom prigovora odbio kao neosnovan, te da se protiv odluka suda donesenih na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba, već je jedino pravno sredstvo, kojim osobe koje smatraju da su oštećene u svojim pravima tijekom ispravnog postupka mogu ostvariti pravnu zaštitu, podnošenjem tužbe za ispravak zemljišnoknjižnog stanja u parnici, to je i pravna praksa zauzela stajalište da je tužitelj aktivno legitimiran podnijeti tužbu za ispravak zemljišnoknjižnog stanja. Naime, pravna priroda ispravnog postupka je usklađivanje zemljišnoknjižnog i stvarnog (faktičnog) stanja te da se pruži pravna zaštita osobama čija su prava u postupku osnivanja zemljišne knjige povrijeđena nevaljanim upisom, zbog čega su aktivno legitimirane na podnošenje tužbe za ispravak zemljišnoknjižnog stanja i osobe koje nisu prethodno bile upisane kao ovlaštenici stvarnih prava nekretnine u zemljišnim knjigama, imajući u vidu da je to jedini pravni put, kojim osobe čije je prigovore u postupku osnivanja zemljišne knjige sud odbio provesti, mogu štititi svoja prava. (Tako i ŽS Split Gž ZK- 916/2018)

20. Stoga je ovaj sud utvrdio da je tužitelj aktivno legitimiran na podnošenje tužbe za ispravak zemljišnoknjižnog stanja, imajući u vidu da je podnošenje ove tužbe jedino moguće zakonito pravno sredstvo za ispravak zemljišnoknjižnog stanja.

21. U postupku pokrenutom tužbom za ispravak, raspravlja se o osnovanosti tužbenog zahtjeva te postoji li zemljišno knjižno pravo za koje tužitelj tvrdi da postoji, odnosno jesu li ispunjene sve materijalnopravne pretpostavke za stjecanje, promjenu, prestanak i zaštitu

prava

na

koju

se

tužba

odnosi.

22. U ovom postupku utvrđeno je iz iskaza tužitelja da oduvijek prolazi predmetnim putem kojim dolazi do svog vrta na čest. zem [katastarska čestica] od kada su kuće sagrađene 1953. godine. Nadalje, da se predmetnim putem moglo prolaziti oduvijek što je onemogućeno gradnjom skala 2003-2004 godine, a da mu osobno smeta što je 20 m2 njegove parcele u predmetnom putu, te što je čuo da će sin tuženika graditi zid na predmetnom putu tako da će mu uzeti tih 20 m2 što da nije bio cilj podjele parcele koju su izvršila dva brata na dva jednaka dijela.

23. Iz iskaza tuženika proizlazi da ne brani tužitelju prolaz predmetnim putem, te da je sin sagradio skale jer nije imao druge mogućnosti, osim kroz kuću, međutim da se predmetnim skalama nije dirao put niti da skale smetaju ikome da prolazi pa niti tužitelju. Nadalje, da je dozvolio svome bratu (čest. zem [katastarska čestica]) upis prava služnosti kolnika predmetnim putem jer mu je to brat.

24. Dakle, proizlazi da tužitelj ima pravo služnosti staze na istom dijelu poslužne nekretnine oznake čest. zem [katastarska čestica] (istočna strana kuće) na kojem je u korist nekretnine oznake čest. zem [katastarska čestica] (vlasništvo brata tuženika) upisano pravo služnosti kolima.

25. Dakle, navod tuženika iz odgovora na tužbu kada tvrdi da se kolima tuda nikada nije prolazilo u suprotnosti je sa upisanom služnosti u korist svog brata jer se tuženik u postupku obnove zemljišne knjige izričito suglasio sa upisom služnosti i mogućnosti kolnog prolaza sa istočne strane svoje kuće na teret poslužne nekretnine, a u korist nekretnine treće osobe.

26. Iz očevida na licu mjesta te nalaza i mišljenja vještaka Tomislava Čipčića, s kojim su stranke suglasne, a sud je isto prihvatio kao stručno i argumentirano, utvrđeno je da upravo zbog izgrađenog stubišta sa istočne strane objekta tuženika ne postoji mogućnost kolnog prolaza.

27. Dakle, utvrđeno je da je gradnjom stubišta za stan na gornjem katu od strane sina tuženika tužitelju onemogućena mogućnost prolaženja kolima preko predmetne nekretnine oznake čest. zem [katastarska čestica], sve i da je takvo stanje postojalo od gradnje kuća 1953. godine do gradnje skala 2003.-2004.

28. Naime, u konkretnom slučaju, tužitelj je sam potvrdio da više nema mogućnosti prolaska kolima preko poslužne nekretnine od kada su izgrađene skale na poslužnoj nekretnini. Stoga je važno reći, da sve i da je tužitelj dosjelošću stekao pravo služnosti prolaska kolima preko poslužne nekretnine vlasništvo tuženika ( što ovdje nije posebno dokazivao, već upirao na činjenicu oduzimanja njegovih 20 m2 i činjenicu gradnje zida preko poslužne nekretnine koje činjenice nisu ničim dokazane niti potkrijepljene) po mišljenju ovog suda ne može ovaj sud utvrditi stvarno stanje drugačijim od zatečenog stanja na poslužnoj nekretnini, a to je da objektivno sa istočne strane kuće tuženika nema više mogućnosti prolaska kolima sve i da je takva služnost postojala do gradnje skala 2003-2004. Nadalje, služnost staze sa sjeverne strane kuće tuženika proteže se cijelom dužinom od vrata na pomoćnom objektu tužitelja do vrta u širini od 1 metar (do granice sa čest. zem [katastarska čestica]) pa je utvrđeno da nesporno postoji služnost staze, ali ne i mogućnost osnivanja služnosti kolnika duž kako sjeverne strane tako i istočne strane kuće tuženika.

29. Kada tužitelj uređuje tužbeni zahtjev podneskom od 6.veljače 2023. nakon zaključenja prethodnog postupka, a na način da zahtijeva definiranje prava stvarne služnosti staze većeg opsega od upisane i na teret nekretnine koja nije u vlasništvu tuženika ( jer zahvaća i dio čest. zem [katastarska čestica]), kojoj preinaci se tuženik protivio, to se po mišljenju ovog suda radi o preinaci tužbe koja nije dopuštena. Naime, tužitelj je upućen na pokretanje parnice rješenjem zemljišnoknjižnog suda da se utvrdi je li stanje kakvo je upisano u zemljišne knjige ( služnost staze) različito od stvarnog stanja ( služnost kolnika).

30. U postupku preoblikovanja zemljišne knjige koji se pred Zemljišno-knjižnim odjelom prvostupanjskog suda vodio za k. o. [katastarska općina] pod brojem Z-6500/2007/2757 na temelju sporazuma tužitelja i pravnog prednika tuženika OT sadržanom u zapisniku od 24. studenog 2009. na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine, a u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, upisano pravo stvarne služnosti staze i to istočne i sjeverne strane kuće tuženika izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. Žrnovnica

31. Nadalje, u ovom postupku utvrđeno je da je ta služnost staze na skici stalnog sudskog vještaka Tomislava Čipčića od 11. listopada 2021. označena slovima A,B,D,E,F,G,H,A te da ima širinu od jednog metra.

32. Nije sporno da je tužitelj unatoč postignutom sporazumu o osnivanju prava stvarne služnosti staze u ispravnom postupku prigovarao da bi taj upis prava služnosti staze trebalo izmijeniti upisom prava služnosti kolnika.

33. Tužba za ispravak je posljedica odredbe članka 194. st. 3. ZZK-a kojom je normirano da protiv odluke Zemljišnoknjižnog suda donijete na raspravi za ispravak se ne može uložiti žalba već se pravna zaštita ostvaruje u parnici na koju su ovlaštene osobe navedene u članku 197. stavku 1. ZZK-a. U takvom parničnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (članak 197. stavak 3. ZZK-a), pa je ovaj sud zaključio da se radi o tužbi za ispravak, a ne o tužbi za ispravak pogrešnog upisa ( čl. 117 ZZK).

34. Stoga, je u ovom postupku valjalo dokazati da je upisana služnost staze pogrešna jer ne odgovara stvarnom stanju te da istu treba zamijeniti upisom služnosti kolnog prolaza stečeno dosjelošću.

35. U postupku je nesporno utvrđeno da služnost kolnika nije moguća preko poslužne nekretnine, vlasništvo tuženika.

36. Stoga, tužitelj preinačava tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja te traži pravo služnosti staze koje obuhvaća točke C, I i J sa skice vještaka Tomislava Čipčića, dok odustaje od tužbenog zahtjeva da se služnost staze zamijeni služnošću kolnika.

37. Tužitelj je preinačio tužbeni zahtjev jer sada tužbom traži osnivanje služnosti tako da umjesto egzistirajuće služnosti staze na skici stalnog sudskog vještaka Tomislava Čipčića od 11. listopada 2021. koja je označena slovima A,B,D,E,F,G,H,A te ima širinu od jednog metra, sada traži služnost kako je prikazano slovima A-B-C-D-E-F-I-J na skici vještaka Tomislava Čipčića od 11. listopada 2021., a koja služnost mu je potrebna da bi pristupio nesmetano u svoj vrt ( jer je sada postavljeno sušilo razvučeno između točaka I-J, a u budućnosti se na tom mjestu može izgraditi zid) pa se tužitelj boji da neće moći pristupiti do svog vrta koji nosi oznaku 5773. Dakle, radi se o preinaci tužbenog zahtjeva jer se zahtijeva produljenje staze do nekretnine koja nosi oznaku 5773 ( vrta) i u korist te nekretnine koja nije raspravljena u zemljišnoknjižnom postupku niti je bila predmet prvobitno postavljenog tužbenog zahtjeva. Dakle, kako se inicijalno radi o tužbi za ispravak to je u konkretnom slučaju preinačen tužbeni zahtjev jer se de facto traži produljenje staze do točaka I-J radi pristupa nekretnini 5773, pa tužba ne odgovara razlozima zbog kojih je tužitelj upućen na pokretanje parnice, dok je od prvobitno postavljenog tužbenog zahtjeva odustao ( uslijed utvrđene nemogućnosti prolaza spornim putem kolima) to preinaka tužbe nije dopuštena nakon zaključenja prethodnog postupka jer se istoj tuženik protivio, a ne radi se o okolnostima za koje je saznao tužitelj nakon podnošenja tužbe.

38. Nesporna je bila činjenica da tužitelj postojeće pravo služnosti pješačkog prolaza ( staze) izvršava neometano na način kako ga je izvršavao i ranije.

39. Naime, prilikom očevida na licu mjesta utvrđeno je da stvarno stanje odgovara upisanom odnosno da tužitelj u stvarnosti ima služnost staze sa istočne i sjeverne strane kuće ( prikazano slovima A,B,D,E,F,G,H,A) u širini od jednog metra ( o čemu su se stranke suglasile na zapisniku), a utvrđeno je da služnost kolnog puta preko nekretnine 5772/2 nije moguća, to sud ocjenjuje da je pravilan predmetni upis u zemljišne knjige, slijedom čega tužbeni zahtjev nije osnovan.

40. Prema mišljenju ovoga suda nije dopušteno u ovom postupku pokrenutom po tužbi radi ispravka, a pogotovo nakon zaključenja prethodnog postupka, sadržajno izmijeniti tužbeni zahtjev radi utvrđivanja eventualnog novog pravca (trase) prava služnosti pješačkog prolaza većeg opsega, koji pravac (trasa) nije bila predmet prvobitno postavljenog tužbenog zahtjeva niti prigovora u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, slijedom čega proizlazi da se radi o preinačenju tužbenog zahtjeva za što je, nakon zaključenja prethodnog postupka, potrebna suglasnost tuženika, a koja suglasnost je u konkretnom slučaju izostala.

41. Ukoliko tužitelj smatra da je jedini način da se zaštiti od namjere tuženika da sagradi zid na svojoj nekretnini bilo gdje izvan dosega stvarne služnosti te istome onemogući pristup njegovom vrtu navodi se da istome uvijek preostaje tužba zbog smetanja posjeda ( ukoliko godinama nesmetano prilazi svom vrtu sa sporne nekretnine).

42. U konkretnim činjeničnim okolnostima tužitelj ne može osnovano tražiti niti preinaku načina izvršavanja prava služnosti u smislu odredbe čl. 178. ZV-a, prema kojoj dotadašnji način izvršavanja svojih ovlasti može nositelj prava služnosti glede sadržaja i mjesta na kojem ih izvršava na poslužnoj stvari preinačiti po svojoj volji, ako bitno ne mijenja dotadašnji način na koji ih je izvršavao (st. 1.). Ali ako bi se bitno promijenio dotadašnji način izvršavanja ovlasti, preinaka je dopuštena samo u sporazumu s vlasnikom poslužne stvari.

43. Budući iz iskaza tužitelja proizlazi da se predmetnim putem preko nekretnine tuženika služi za pristup svome vrtu neometano, to sve i da se ne radi o preinačenom tužbenom zahtjevu isti je neosnovan, jer se ne radi o izvršavanju prava stvarne služnosti kojom se bitno mijenja dotadašnji način izvršavanja ovlasti glede sadržaja ( i dalje prolazi pješice) i mjesta ( niti metar izvan dosega upisane služnosti) na kojem je tužitelj izvršava na poslužnoj nekretnini, a zbog koje bi trebalo izmijeniti postojeći upis u zemljišnoj knjizi.

44. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

45. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23) slijedom čega je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u visini jednokratne naknade od 200 bodova odnosno sukladno Tbr.54 OT 400,00 eura uvećano za PDV 25 % iznosi 500,00 eura. U konkretnom slučaju kod odmjeravanja visine troškova primijenjena odredba čl. 7. točka 2) OT kojom je neovisno od broja radnji zastupanja i neovisno od sadržaja odnosne radnje zastupanja predviđena jednokratna nagrada za cijeli postupak, slijedom čega tuženiku nije priznat posebno trošak sastava žalbe na presudu niti dvostruki iznos nagrade jer navedeno nije ničim propisano.

U Splitu, 24. travnja 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud pisanim putem u četiri istovjetna primjerka.

Dna

– pun. tužitelja

– pun. tuženika

– spis