Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-418/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Drage Grubeše predsjednika vijeća, Snježane Androš članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sanje Sušilović članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, zastupanog po generalnoj punomoćnici LPE, dipl. iur., protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, zastupanog po generalnoj punomoćnici LP, dipl. iur., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 7. veljače 2025. poslovni broj Pn- 170/2022-17, u sjednici vijeća održanoj 24. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku od 7. veljače 2025. poslovni broj Pn-170/2022-17.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
"Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, a koji glasi:
"Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, platiti tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, iznos od 8.929,67 eura zajedno sa zateznom kamatom na taj iznos koja teče počevši od 03.10.2022. pa do isplate, po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i naknaditi prouzročene parnične troškove, a sve to u roku od 15 dana.“."
2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači i usvoji tužbeni zahtjev, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio i žalbene navode tužitelja, ovaj sud ne nalazi da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:
- da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila 16. lipnja 2019. oko 20,45 h u Lacićima osiguranik tužitelja IP smrtno stradao, a prometnu nezgodu je prouzročio PP u alkoholiziranom stanju upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] nedopuštenom brzinom, a koji je u trenutku nezgode bio osiguran kod tuženika te je pravomoćnom presudom poslovni broj K-9/2020 od 16. rujna 2020. oglašen krivim i utvrđena odgovornost tuženika,
- da je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje klasa UP/I-140-03/19- 01/03344854487, ur. broj 341-12-05/3-19-25121 od **.**.2019. UP, djetetu umrlog osiguranika koji je imao status hrvatskog branitelja, priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a uzrok smrti osiguranika je ozljeda izvan rada,
- da je tužitelj u vremenu od 16. lipnja 2019. do 30. rujna 2022. s osnova obiteljske mirovine isplatio iznos od 8.929,67 EURA.
7. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev uz zaključak da se nisu ispunili uvjeti iz čl. 27. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09, 76/13. i 152/14., dalje: ZOOP), a koji uređuje subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja.
8. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je o tužbenom zahtjevu tužitelja odlučio primjenom odredbe čl. 27. ZOOP, a ne čl. 161. st. 2. i čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., i 119/22., dalje: ZOMO).
9. Naime, tuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika se ne nalazi u istom pravnom statusu kao i sam vozač – štetnik. Obveza tuženika regulirana je Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu temeljem kojega Zakona je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi predmetnog Zakona i njime preuzetih ugovornih obveza, a koje su propisane Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju sa vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP-om propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen posebnim zakonom i to Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu.
10. Sukladno čl. 8. st. 1. ZOOP tuženik kao društvo za osiguranje ima obvezu sklapati ugovor o osiguranju sukladno odredbama tog Zakona, a kojim odredbama je uređen i opseg pokrića odnosno rizici koje osiguravatelj uzima u pokriće zaključenim ugovorom te obim i opseg osiguranog pokrića, a na temelju čega se sukladno načelu razmjernosti naplaćuje odnosno obračunava premija osiguranja.
11. Stoga i ovaj drugostupanjski sud smatra da se u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguranika štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine treba primijeniti Zakon o obveznim osiguranjima u prometu i to onaj zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju, odnosno u trenutku kada su vršene isplate mirovina (upućuje se na pravni stav iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske boj Rev-1437/2021-2 od 5. siječnja 2020., te odluku Rev-66/2022 od 1. veljače 2022.).
12. Prema odredbi iz čl. 27. ZOOP društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (st. 1.). Stvarnom štetom u smislu st. 1. tog članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe odnosno članova njene obitelji (st. 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja je bila utvrđena u slučaju povrede na radu (st. 3.).
13. Navedeno znači da HZMO ima pravo na razmjerni iznos mirovine u visini razlike između mirovine koja se isplaćuje i mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
14. Kada tužitelj nije predlagao izvođenje dokaza na okolnosti utvrđivanja postojanja stvarne štete u visini razmjernog iznosa mirovine, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazao visinu štete koju bi mu tuženik bio eventualno dužan naknaditi u skladu s odredbom čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP-a.
15. Na žalbene navode valja odgovoriti da je osiguraniku tužitelja priznato pravo na obiteljsku mirovinu zbog smrti oca za koju je odgovoran osiguranik tuženika te je na tužitelju teret dokaza da postoji razlika između mirovine utvrđene rješenjem HZMO-a i invalidske mirovine za slučaj povrede na radu.
16. Stoga je prvostupanjski sud pravilnom primjenom pravila o teretu dokaza iz čl. 221.a ZPP-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
17. Odluka o trošku pravilna je i zakonita, utemeljena na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22., u daljnjem tekstu: Tarifa).
18. Slijedom navedenog valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.
Osijek, 24. travnja 2025.
Predsjednik vijeća
Drago Grubeša
