Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž Ovr-235/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku po sucu mr. sc. Krunoslavu Baranu u ovršnom postupku ovrhovoditelja FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Vicku Dabeliću, odvjetniku u Orebiću, protiv ovršenice KT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Ljubomiru Vranješu, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda iz Orebića, radi ponovnog smetanja posjeda, rješavajući žalbu ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli od 17. veljače 2025., poslovni broj Ovr-196/2019-19, 24. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba ovršenice se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli od 17. veljače 2025., poslovni broj Ovr- 196/2019-19.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja je prihvaćen prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu radi ponovnog smetanja posjeda (toč. I. izreke) te je zaprijećeno ovršenici ako počini ponovno smetanje posjeda ovrhovoditelja da će joj sud izreći novčanu kaznu u iznosu od 200,00 Eur-a (toč. II. izreke).
2. Protiv tog rješenja žali se ovršenica, pobijajući isto u cijelosti zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 3., 5. , 6., 7., 8., 10. i 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH, 73/17 i 131/20, dalje:OZ), te zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 80/22, 114/22 i 153/23, dalje: ZPP). U žalbi u bitnom navodi da sud prvog stupnja nije postupio po ukidnoj odluci suda drugog stupnja, da nije utvrđeno da je prijedlog podnesen u zakonskom roku, da je ovršenica počinila ponovno smetanje posjeda, da prijedlog za ovrhu ne sadrži sve potrebno zakonom propisano, te da je sud prvog stupnja prekoračio prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja. Predlaže uvažiti žalbu i pobijano rješenje preinačiti i ovršni zahtjev odbiti ili ukinuti rješenje o ovrsi i ovršni prijedlog odbaciti, a ovrhovoditelju naloži plaćanje troškova ovršenici i to sastava žalbe i sudske pristojbe u iznosu od 200,00 Eur-a.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj navodi da je žalba ovršenice neosnovana i tendenciozna i da ovršenica ovakvim ponašanjem iskazuje nepoštivanje suda i upornost u maltretiranju svojih susjeda. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnoga prava čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, ovaj sud drugog stupnja nalazi da je sud prvog stupnja potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, a na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnost, jer pobijano rješenje ima valjane razloge o odlučnim činjenicama zbog čega se može ispitati.
6. Sud prvog stupnja je donio pobijano rješenje pozivom na odredbu čl. 265. u svezi s odredbom čl. 263. OZ-a, obrazlažući da je ovršenica počinila novo smetanje posjeda, time što je ponovno nasula zemlju i posadila povrće na nogostupu koji ide od obiteljske kuće ovrhovoditelja do mora između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime je onemogućila ovrhovoditelja u korištenju toga nogostupa.
7. Iz stanja spisa, u bitnom, proizlazi:
- da je ovrhovoditelj 1. srpnja 2019. podnio prijedlog za ovrhu protiv ovršenice radi ponovnog smetanja posjeda, na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Korčuli, sada Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, od 22. ožujka 2011. poslovni broj P-601/10.,
- da iz iskaza saslušanog svjedoka FTL proizlazi kako je ovršenica nasula zemlju na sporni nogostup i zasadila povrće, prije nekih 5-6 godina, a svjedok BT iskazuje kako mu je poznato da je ranije nogostup bio betoniran kao i preostali dio prolaza ,
- da predmetni nogostup prema položaju i namjeni koriste jedino stranke i članovi njihovih obitelji,
- da je sporni nogostup u neposrednoj blizini kuće ovršenice u kojoj stanuje,
- da je ovrhovoditelj s Novog Zelanda došao 5. lipnja 2019., kako to proizlazi iz njegove putovnice,
- da je sud prvog stupnja 17. veljače 2025., prihvaćajući prijedlog za ovrhu, donio rješenje o ovrsi, kojim se ovlašćuje ovrhovoditelj da u roku 30 dana uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da sam ili putem druge osobe na trošak ovršenice u prisutnosti sudskog ovršitelja, ukloni nasutu zemlju i zasađene povrtne kulture sa nogostupa gledajući od dvorišnih vrata ovrhovoditelja prema moru u dužini od 15 m, u širini od 2,8 m, između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
8. Prema odredbama iz čl. 265. OZ-a, ako je na osnovi ovršne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda, ovrha provedena, ili je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, pa poslije toga ponovo počini smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijašnjeg, sud će na prijedlog ovrhovoditelja na temelju iste ovršne isprave, ako je njome zabranjeno takvo buduće ponašanje, donijeti novo rješenje o ovrsi radi uspostave prijašnjega stanja, ako je to potrebno, i zaprijetiti ovršeniku izricanjem novčane kazne ako ponovo počini smetanje posjeda u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuje odredba čl. 263. ovog Zakona (stavak 1.); prijedlog za donošenje rješenja iz stavka 1. ovog članka ovrhovoditelj može podnijeti već u prvom prijedlogu za ovrhu na temelju rješenja zbog smetanja posjeda kojim je ovršeniku zabranjeno ponovno takvo ponašanje (stavak 2.); a prijedlog za ovrhu iz stavka 1. ovog članka ovrhovoditelj može podnijeti u roku trideset dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku godine dana nakon ponovljenog smetanja (stavak 3.).
9. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio kako bi pretpostavke za traženje ovrhe u slučaju ponovnog smetanja posjeda, dakle, bile: da je ovršnom ispravom naređeno određeno pozitivno ponašanje ovršenika radi otklanjanja protupravnog stanja izazvanog činom smetanja, da je tom ovršnom ispravom ovršeniku zabranjeno takvo ponašanje u budućnosti; da je ovrha na temelju takve isprave provedena ili da je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, da je dakle otklonjeno protupravno stanje stvoreno činom smetanja, da je ovršenik naknadno ponovno počinio smetanja posjeda koje se u biti ne razlikuje od prijašnjeg, da je zapravo ponovio smetanje koje mu je zabranjeno rješenjem zbog smetanja posjeda; da je prijedlog kojim se traži uspostava prijašnjeg stanja podnesen u roku od trideset dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku od godine dana nakon ponovljenog smetanja.
10. Kako su u konkretnom slučaju ispunjene sve naprijed navedene zakonske pretpostavke za nastavak ovrhe radi zaštite od ponovnog smetanja posjeda, u okolnostima činjeničnih utvrđenja suda prvog stupnja, to je, pravilno primjenjujući materijalno pravo, sud odredio ovrhu radi ostvarenja obveze na radnju koju može obaviti i druga osoba, a na temelju i sukladno ovršnoj ispravi i prijedlogu za ovrhu.
11. U odnosu na žalbene navode ovršenice, za istaknuti je da iz spisa predmeta proizlazi kako je, sud prvog stupnja utvrdio da ovrhovoditelj živi u [adresa] i da u obiteljskoj kući boravi nekoliko mjeseci i to u pravilu ljetnih mjeseci, da je došao 5. lipnja 2019. i da je nakon nekoliko dana primijetio da je nogostup zasut zemljom i zasađen povrćem, te da je prijedlog podnio 1. srpnja 2019., dakle unutar roka od 30 dana od saznanja, i unutar roka od godine dana, jer kako je to pravilno utvrdio sud prvog stupnja povrće se ne sadi u ljetnom razdoblju. Stoga, je suprotno žalbenim navodima ovršenice sud pravilno utvrdio kako je prijedlog pravovremen.
12. U odnosu na žalbeni navod kako nije utvrđeno da je upravo ovršenica nasula zemlju i zasadila povrće, ističe se kako iz iskaza svjedoka FTL proizlazi da je vidio upravo ovršenicu kako nasipava zemlju i da je zasadila povrće, a ovršenica nije imala prigovora na ovaj iskaz, pa se stoga žalbeni navodi u ovom dijelu ukazuju neosnovani.
13. Stoga, pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da su ostvarene propisane pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite i dozvoljavanje ovrhe zbog ponovnog smetanja posjeda protiv ovršenica, u smislu odredaba čl. 265. OZ-a.
14. Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni žalbeni prigovori ovršenice, valjalo je, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, odbiti žalbu ovršenice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.
15. Ovršenica nije uspjela sa žalbom pa joj ne pripadaju troškovi žalbe.
Osijek, 24. travnja 2025.
Sudac
mr. sc. Krunoslav Baran
