- 1 -              Poslovni broj: Usž-2500/2023-2

Poslovni broj: Usž-2500/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Snježane Horvat-Paliska, predsjednice vijeća, Gordane Marušić-Babić i Mire Kovačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Tatjane Ilić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja I. B. iz P., V., protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Z., kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u O., Građansko-upravni odjel, radi statusa civilnog invalida rata i prava na osobnu invalidninu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 3 UsI-1234/2022-7 od 1. lipnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 15. studenoga 2023.

p r e s u d i o   j e

Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 3 UsI-1234/2022-7 od 1. lipnja 2023.

Obrazloženje

1.         Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-562-05/22-03/40, urbroj: 522-4/1-1-2-22-2 od 15. rujna 2022. te vraćanje predmeta na ponovni postupak.

2.              Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja P.-s. županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Odsjeka za hrvatske branitelje, klasa: UP/I-562-02/22-01/64, urbroj: 2177-04-02/2-22-2 od 12. kolovoza 2022., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata temeljem psihičke bolesti.

3.              Tužitelj (dalje: žalitelj) podnosi žalbu protiv pobijane presude zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Opisuje da se za vrijeme granatiranja i zračne opasnosti na grad O., kao i većina sugrađana, nalazio u skloništu, te na taj način bio lišen slobode, što se može podvesti pod okolnosti "drugi događaji lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata". Opisuje događaje vezane za napad i obranu grada O. od mjeseca kolovoza 1991. do mjeseca lipnja 1992., te ističe da je intenzivno bombardiranje u jednom trenutku dosegnulo jednu topovsku čahuru po minuti. Smatra da je trebalo provesti vještačenje kako bi se utvrdilo je li psihička bolest nastala kao posljedica drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima sudjelovanja u Domovinskom ratu. Predlaže Sudu da uvaži žalbi i poništi pobijanu presudu.

4.              Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

5.              Žalba nije osnovana.

6.              Ispitujući pobijanu presudu u skladu s odredbom članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud smatra da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, odnosno oni ne utječu na donošenje drukčije odluke.

7.              Odredbom članka 9. stavka 2. Zakona o civilnim stradalnicima rata ("Narodne novine", broj: 84/21., dalje: Zakon) propisano je da je civilni invalid iz Domovinskog rata i osoba kojoj je organizam oštećen najmanje 60% zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata.

8.              Člankom 74. Zakona propisano je da se činjenica da je bolest nastala, pogoršala se, odnosno pojavila pod okolnostima iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje na osnovi medicinske dokumentacije koja potječe iz vremena zlostavljanja, odnosno otpusta iz zatočeništva ili iz vremena od 30 dana nakon zlostavljanja, odnosno otpusta iz zatočeništva i drugim dokazima propisanim Pravilnikom iz članka 72. ovoga Zakona (stavak 1.). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, činjenica da je bolest psihe nastala, pogoršala se, odnosno pojavila u okolnostima iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona može se utvrditi na osnovi prve medicinske dokumentacije koja nije starija od dvije godine nakon zlostavljanja odnosno otpusta iz zatočeništva (stavak 2.).

9.              Prema ocjeni ovoga Suda, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio osporeno rješenje tuženika zakonitim, navodeći da je pravilno protumačeno mjerodavno materijalno pravo, odnosno članak 9. stavak 2. i članak 74. Zakona.

10.              Žalitelj koji je rođen 1988. godine, pogrešno smatra da se proživljeni stres zbog granatiranja stambenih objekata tijekom 1991. godine, dok je boravio u obiteljskom stanu u O., može podvesti pod članak 9. stavak 2. Zakona, odnosno druge događaje lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata.

11.              Naime, "lišenje slobode" žalitelja u obiteljskom stanu u O., nije posljedica zatočenja ili lišenja slobode koje je proveo u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, odnosno događaja koji se mogu podvesti pod okolnosti iz članka 9. stavka 2. Zakona. Ujedno, žalitelj ne posjeduje medicinsku dokumentaciju koja potječe iz razdoblja određenog u članku 74. Zakona. Kraj takvog stanja stvari nije bilo potrebe za provođenje medicinskog vještačenja u upravnom postupku, kako to žalitelj navodi u tužbi, i u ovoj žalbi.

12.              Stoga žalbeni navodi nisu osnovani niti od utjecaja na drugačiju odluku u predmetnoj upravnoj stvari, te ovaj Sud smatra da je tužbeni zahtjev pravilno odbijen, jer osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon.

13.              Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 15. studenoga 2023.

Predsjednica vijeća

Snježana Horvat-Paliska, v.r.