REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-936/2024-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužitelja Privatna stomatološka ordinacija Dubravko Čuvalo, zastupana po vlasniku ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici, protiv I-tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina ulica 4, OIB:57500462912 i II-tuženika protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 20. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja Blaženke Musulin, odvjetnice, a u odsutnosti uredno pozvanog I-tuženika i u nazočnosti punomoćnika II-tuženika ĐD, odvjetnika, dana 24. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se I-tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina ulica 4, OIB: 57500462912 i II-tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, tužitelju Privatnoj stomatološkoj ordinaciji Dubravko Čuvalo, zastupanoj po vlasniku ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade imovinske štete solidarno isplatiti iznos od 3.329,28 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. svibnja 2021. pa do isplate, određene do 31.1 prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se I i II-tuženima nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 4.234,08 EUR, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana 24. travnja 2025. pa do isplate obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 26.3.2019. podnio tužbu u kojoj navodi da je dana 27.8.2018. u 8:45 sati u Zagrebu, na autocesti A3, 25 km + 100 m vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala ŽD, a koje je u vlasništvu tužitelja, naletjelo na gumu na cesti koja je otpala s NN vozila. Odgovornost I-tuženika je u tome što je propustio ukloniti gumu s predmetne dionice autoceste, a što je dužan učiniti sukladno čl. 26 Zakona o cestama (NN br. 92/14) po kojem je nadležan za osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila te drugih stvari s autoceste. Odgovornost II-tuženika proizlazi iz police osiguranja od odgovornosti kojim su Hrvatske autoceste d.o.o. osigurane. U navedenoj nezgodi oštećeno je vozilo registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu tužitelja te je sačinjen uslužni izvid štete u Auto kući Baotić, a šteta na vozilu je proglašena totalnom. Obzirom je tržišna vrijednost predmetnog vozila na dan štetnog događaja bila 42.000,00 kn, tužitelj potražuje naknadu imovinske štete u tom iznosu uvećano za zateznu kamatu tekuću od dana 27.8.2018. pa do isplate. Prije podnošenja tužbe sudu tužitelj se odštetnim zahtjevom od dana 28.1.2019. obratio I- tuženiku koji je isti proslijedio II-tuženiku, a II-tuženik je zahtjev otklonio. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da sud naloži I i II-tuženima da mu s naslova naknade imovinske štete solidarno isplate iznos od 42.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27.8.2018. pa do isplate, kao i da mu naknade prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. Uz tužbu tužitelj prilaže sljedeće dokaze: službenu bilješku MUP-a PU zagrebačka, II. postaja prometne policije Zagreb od 27.8.2018. (list 4 - 5 spisa), presliku prometne dozvole tužitelja (list 6 - 7 spisa), izvid štete Auto kuće Baotić sa fotografijama (list 8 - 17 spisa), odštetni zahtjev (list 18 - 19 spisa) te odgovore I i II-tuženika na odštetni zahtjev (list 20 - 21 spisa).

2. I-tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Osporava odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i predmetne prometne nezgode. Ističe kako za nastalu štetu na autocesti odgovara po načelu krivnje i to onda kada je šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja javne ceste. Protiv I-tuženika nije pokrenut prekršajni postupak koji bi bio pokrenut u slučaju odgovornosti iste. U predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja ceste sigurnom za nesmetano odvijanje prometa već zbog gume koja je ispala sa NN vozila, a koju situaciju I-tuženik nije mogao spriječiti unatoč svim poduzetim mjerama niti je uzrok štetnog događaja u kolniku ili na samoj cesti. Tvrdi da je u cijelosti postupio sukladno Zakonu o cestama (NN br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Pravilniku o održavanju cesta (NN br. 90/14) te Pravilniku o ophodnji javnih cesta (NN br. 75/14), a kojim je propisima definirana svaka radnja (mjera i rok izvršenja) koje su osobe nadležne za održavanje autoceste dužne poduzete prilikom održavanja javne ceste, odnosno način na koji vode brigu i poduzimaju primjerene mjere radi omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na javnoj cesti. Definira se i uspostava i učestalost ophodarske službe te tko je odgovaran zbog nepoštivanja istih propisa, sve iz razloga što ophodarska služba fizički ne može biti prisutna u svakom trenutku na svim dijelovima autoceste. Naime, ophodnje i popravci na autocesti organizirani su svakodnevno od 00:00 do 24:00 sata na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi cestu i konstatira uočene nedostatke. Prema Pravilniku o ophodnji javnih cesta, ophodnja se smatra obavljenom ako je ophodarska dionica autoceste prijeđena u oba smjera najmanje jednom u 8 sati, odnosno jednom u 12 sati, kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom te sukladno istim ophodnja javnih cesta uspostavlja se i obavlja najmanje 3 puta dnevno. Na takav je način bila organizirana ophodnja i predmetnog dana te su poduzete sve mjere kako bi se osiguralo sigurno i nesmetano odvijanje prometa autocestom. Iz radne dokumentacije nadležne Tehničke jedinice održavanja za predmetni dan proizlazi kako je ophodnja dionice autoceste organizirana i obavljena u redovitim ophodnjama, a zadnja je izvršena neposredno prije nesreće, u 8:00 sati, dakle 45 minuta prije nesreće, a kojom prigodom nisu uočeni bilo kakvi nedostaci niti je uočena bilo koja prepreka unutar ograđenog prostora autoceste. Dojava o prepreci na autocesti nije bilo. Uzevši u obzir frekventnost prometa na predmetnoj autocesti i činjenicu da je vozač predmetnog vozila prvi naletio na gumu, proizlazi da je ista na kolnik autoceste dospjela neposredno prije nesreće. Odmah po nastanku štetnog događaja mjesto nesreće je osigurano i pristupilo se uklanjanju posljedica nesreće. Ističe i prigovor doprinosa vozača predmetnoj šteti jer je bio obvezan brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju na cesti tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom preprekom na cesti. Ističe i prigovor isključive odgovornosti vozača po kriteriju objektivne odgovornosti kao imatelja opasne stvari - vozila u pokretu. Tužitelj ničim ne dokazuje da bi I-tuženik propustio voditi brigu i poduzimati mjere za sigurno odvijanje prometa, a što bi imalo za posljedicu predmetnu prometnu nesreću pa kako izostaje uzročno-posljedična veza između prometne nesreće i postupanja I-tuženika, ne postoji niti krivnja odnosno odgovornost I-tuženika slijedom čega predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti i naloži tužitelju da mu naknadi prouzročeni parnični trošak. I-tuženik uz odgovor na tužbu prilaže presliku Ophodarskog dnevnika od 27.8.2018. (list 37 spisa), Dnevnika rada od 27.8.2018. (list 38 spisa), putnog radnog lista za DD, radnika I-tuženika za dan 27.8.2018. (list 39 - 40 spisa) te zapisnik o prometnoj nesreći sa fotografijama (list 41 - 43 spisa).

3. II-tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Osporava odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja I-tuženika i štetnog događaja obzirom je Ophodarska služba u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno sukladno Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta (NN br. 25/98 i 162/98), Pravilniku i tehničkim uvjetima za ophodnju javnih cesta (NN br. 111/99) i čl. 8 i čl. 18 Zakona o javnim cestama (NN br. 180/04 i 138/06) te u njegovom ponašanju nema propusta. Na dan štetnog događaja 27.8.2018. Ophodarska služba I-tuženika je obišla autocestu i to neposredno prije štetnog događaja. Usprkos redovnoj ophodnji nisu mogli predvidjeti da će sa nepoznatog vozila na cestu otpasti kotač, nisu mogli spriječiti nastanak štetnog događaja niti otkloniti njegove štetne posljedice jer objektivno nisu u mogućnosti u svakom trenutku nadgledati svaki metar ceste. Budući iz zapisnika o očevidu i izjave I-tuženika proizlazi da su od strane Ophodarske službe, sukladno odredbama Pravilnika o ophodnji cesta, poduzete sve radnje potrebne za osiguranje nesmetanog i sigurnog odvijanja prometa, to ne postoji odgovornost tuženika temeljem čl. 50 Zakona o cestama. Također ističe da izvor opasnosti i uzrok štetnog događaja nije u kolniku, odnosno samoj cesti, već u kotaču koji je otpao sa NN vozila, dakle u radnji i propusti treće osobe na koju osiguranik nije mogao utjecati. S tim u vezi ne postoji ni uzročna veza između štetne radnje i štete koja veza se prekida u konkretnom slučaju radnjom treće osobe. II-tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz obvezu tužitelja da naknadi II-tuženiku prouzročeni parnični trošak.

4. Tužitelj je u cijelosti ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva. Ističe da I-tuženik odgovara po načelu pretpostavljene krivnje sukladno čl. 1045 st. 1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, u nastavku ZOO-a) pa na njemu leži teret dokazivanja da je ophodnja predmetnom dionicom uredno obavljena neposredno prije samog štetnog događaja. Odgovornost I-tuženika proizlazi iz odredbe čl. 26 st. 1 Zakona o cestama, čl. 30 Pravilnika o održavanju cesta te Pravilniku o ophodnji javnih cesta. Istaknuti prigovor doprinosa tužitelja štetnom događaju jer je isti bio obvezan brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju na cesti tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom preprekom na cesti, ocjenjuje neosnovanim budući se štetni događaj dogodio na autocesti gdje je ograničenje brzine 130 km/h, a nije utvrđen nikakav prekršaj vozačice ŽD kojim bi izazvala štetni događaj iz čega proizlazi da je ista prilagodila kretanje stanju i uvjetima na cesti i nije vozila neprilagođenom brzinom, međutim nije mogla predvidjeti da I-tuženik nije osigurao nesmetano i sigurno prometovanje predmetnom autocestom.

5. Presudom poslovni broj Pn-1731/2019-32 od dana 20.4.2022. sud je odbio tužbeni zahtjev po kojem tužitelj predlaže da sud naloži I i II-tuženima da mu s naslova naknade imovinske štete solidarno isplate iznos od 25.084,46 kn zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana 18.5.2021. pa do isplate, kao i da mu I i II tuženi naknade trošak parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

6. Odlučujući o žalbi tužitelja protiv navedene presude Županijski sud u Karlovcu je rješenjem poslovni broj Gž-626/2022-3 od dana 20.3.2024. prihvatio žalbu tužitelja, ukinuo presudu poslovni broj Pn-1731/2019-32 od dana 20.4.2022. i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U obrazloženju svoje odluke drugostupanjski sud ukazuje da je prvostupanjski sud utemeljio svoju odluku na činjenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne. Naime, prvostupanjski sud je pregledom web stranice I-tuženika utvrdio da je autocesta A3- Bregana-Lipovac podijeljena na dionice, zatim je sud iz oznake kilometra na kojem se dogodio štetni događaj izveo zaključak da je to bilo na dionici Lučko-Ivanja Reka, iako to ne proizlazi niti iz jedne isprave u spisu, a zatim je izveo daljnje zaključke o radu ophodara na toj dionici. Ništa od navedenog nije raspravljeno sa strankama odnosno protivno odredbi iz članka 7. stavak 3. ZPP-a odluka je utemeljena na činjenicama i dokazima o kojima strankama nije dala mogućnost da se izjasne. Nadalje, tvrdnja tuženika da je obavljena ophodnja 45 minuta prije nesreće ničim nije dokumentirana, a nije utvrđeno na zakonit način niti na kojoj dionici autoceste A3 se predmetna nesreća dogodila. Slijedom toga, prvostupanjski sud nije mogao po mišljenju ovog drugostupanjskog suda niti pravilno i smisleno interpretirati ovu dokumentaciju koja prileži u spisu (ophodarski dnevnik, dnevnik rada, izvršenje radnog zadatka) jer se za sada ne može pouzdano zaključiti da li se ta dokumentacija odnosi upravo na dionicu na kojoj je došlo do predmetnog štetnog događaja. Neosnovano se prihvaća i iskaz svjedoka DD iako je tužitelj prigovarao iskazu tog svjedoka da se iz njegovog iskaza ne mogu dobiti odlučne činjenice stanja te dionice. Drugostupanjski sud upućuje prvostupanjski sud da u ponovljenom postupku otkloni ukazane bitne povrede parničnog postupka, na zakonit način utvrdi dionicu na kojoj je došlo do predmetnog štetnog događaja, imajući u vidu sve navedene dokaze koje će cijeniti u skladu sa odredbom članka 8. ZPP-a, a uvažavajući okolnosti na koje je ukazano u ovoj drugostupanjskoj odluci te donese novu odluku.

7. Tužitelj je u ponovljenom postupku u cijelosti ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva. Posebno ističe da iz dokumentacije koju je I-tuženik dostavio u spis (ophodarski dnevnik, dnevnik rada i putni nalog ophodara DD) ne proizlazi da bi ophodnja bila obavljena 45 minuta prije nesreće, te da se za ophodarski dnevnik, dnevnik rada i putni nalog ne može izvesti zaključak da se navedena dokumentacija odnosi upravo na dionicu autoceste na kojoj je došlo do prometne nesreće. Tuženici su tijekom postupka osporavali odgovornost navodeći da je ophodarska služba izvršila svoju zakonsku obvezu ophodnje, odnosno da su toga dana zaposlenici prvotuženika, 45 minuta prije prometne nesreće, izvršili ophodnju dionice na kojoj je došlo do prometne nesreće. Tužitelj u cijelosti osporava navode i tvrdnje tuženika obzirom isto nije u skladu sa priležećom dokumentacijom u spisu. Predlaže da sud izvede dokaz dopunskim saslušanjem vozačice ŽD te sasluša prometnog vještaka Nevena Ereša.

8. I-tuženik je u cijelosti ostao kod odgovora na tužbu i svih navoda. Predložio je dopunsko saslušanje svjedoka DD. II-tuženik je u cijelosti ostao kod odgovora na tužbu i svih navoda. Smatra da na strani tuženika ne postoji objektivna odgovornost već samo odgovornost po osnovi krivnje koje u ovom slučaju nema.

9. I-tuženik je uz podnesak od dana 22.1.2025. dostavio nove dokaze i to ophodarski dnevnik, dnevnik rada, putni radni list i zapisnik o prometnoj nesreći od 27.8.2018. Istaknuo je i novi dokazni prijedlog, a to je da sud sasluša svjedoka UD na okolnost obavljanja ophodnje prije štetnog događaja i stanja na autocesti.

10. Tužitelj se je usprotivio priloženoj dokumentaciji ističući da je ista trebala biti dostavljena do zaključenja prethodnog postupka pa predlaže da ju sud ne uzme u obzir. Budući je Županijski sud u Karlovcu rješenjem poslovni broj Gž-626/2022-3 ukinuo presudu i vratio predmet prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave, osnovano tužitelj ističe da je tuženik prekludiran u pravu na predlaganje novih dokaza. Naime, prethodni postupak je zaključen rješenjem od dana 12.10.2020., a novi dokazi (dopunjeni ophodarski dnevnik - blok br. tek. god. 8/2018, list br. 53, dan u tjednu ponedjeljak, datum 27.8.2018., dnevnik rada za ophodara UD, putni radni list za UD, fotografije) ne predstavljaju činjenice niti okolnosti koje I-tuženik bez svoje krivnje nije mogao iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, sve sukladno članku 299. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP-a). Stoga sud neće uzeti u obzir dokaze koje I-tuženik prilaže uz podnesak od 22.1.2025., temeljem čl. 299. st. 3. ZPP-a.

11. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da mu I i II-tuženi naknade imovinsku štetu nastalu na automobilu u vlasništvu tužitelja, a koja je šteta nastala uslijed naleta na gumu koja je otpala sa NN vozila na autocesti A3 25km + 100m.

12. Nije sporno da se dana 27.8.2018. u 8:45 sati u Zagrebu, na autocesti A3, 25 km + 100 m dogodila prometna nesreća u kojoj je vozilo u vlasništvu tužitelja kojim je upravljala ŽD naletjelo na gumu na cesti koja je otpala s NN vozila, uslijed čega je na vozilu registarske oznake [registarska oznaka] nastala imovinska šteta. Nije sporna pasivna legitimacija I i II-tuženih. Sporna je odgovornost I-tuženika, uzročno- posljedična veza između postupanja I-tuženika i štetnog događaja, doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja te visina štete.

13. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije dostavljene uz tužbu i odgovor na tužbu I-tuženika. Pregledan je fotoelaborat sačinjen od strane MUP-a za predmetnu nesreću (CD u prilogu). Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka DD (list 82 i 192 spisa) i ŽD (list 83 i 192 - 193 spisa) te tužitelja (list 83 spisa). Provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za promet, vozila, plovila i strojarstvo Nevenu Erešu, dipl. ing. (nalaz i mišljenje na listu 85 – 89 spisa), usmeno očitovanje vještaka (list 171 – 172 spisa). Cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8. ZPP-a. sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

14. Čitanjem službene bilješke MUP-a od dana 27.8.2018. utvrđeno je da se predmetni štetni događaj dogodio u 8:45 na način da je ŽD upravljala osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] desnom prometnom trakom južnog kolnika autoceste A3 u smjeru istoka kojom gospodari i upravlja I-tuženik. Dolaskom do 25. km +100 m, koji se nalazi između prometnog čvora Lučko i prometnog čvora Buzin, prednjim dijelom i donjim postrojem naletjela je na kotač najvjerojatnije otpao sa NN vozila. Nastala je materijalna šteta. Nije utvrđen nikakav prekršaj vozačice kojim bi izazvala ovaj događaj. Na mjestu događaja, uz južni rub kolnika, pronađen je kotač NN vozila uklonjen s kolnika od strane NN osobe.

15. Čitanjem Ophodarskog dnevnika I-tuženika (blok br. tek. god. 8/2018, list br. 53, dan u tjednu ponedjeljak, datum 27.8.2018.) utvrđeno je da je ophodnju ceste A3 obavio ophodar DD, a ista je obavljena od 7:00 do 19:00 sati. Zabilježene su 2 prometne nezgode od kojih je jedna predmetna prometna nezgoda (nalet na gumu).

16. U Dnevniku rada (blok br. tek. god. 8/2018, list br. 53, dan u tjednu ponedjeljak, datum 27.8.2018.) za ophodara DD navedeno je da mu je smjena na dionici Bregana trajala od 07:00 do 19:00. Zabilježene su i intervencije ophodara u 8:00, 9:00, 12:00 i 16:00 sati.

17. Čitanjem Putnog radnog lista od 27.8.2018. za DD (list 40 spisa) sud je utvrdio da je dana 27.8.2018. bio zadužen i za pravac kretanja Lučko - Ivanja Reka, Ivanja Reka - Bregana, Bregana – Lučko. Polazak u pravcu kretanja Lučko – Ivanja Reka je dana 27.8.2008. bio u 7:50 sati. Sa obilaskom dionice Lučko – Ivanja Reka, Ivanja Reka – Bregana, Bregana – Lučko je završio u 11:00 sati. Istoga dana je u 12:00 sati krenuo u obilazak Lučko – Bregana, Bregana – Lučko te je sa tim obilaskom završio u 17:45 sati.

18. Čitanjem zapisnika o prometnoj nesreći utvrđeno je da je evidentirana predmeta prometna nesreća koja se desila na autocesti A3, dionica D5 (Lučko – Buzin), dana 27.8.2018. u 8:50 sati, da su posljedice nesreće materijalna šteta, tip nesreće nalet na nepredvidivu prepreku, uzrok nesreća nepredvidiva opasnost na cesti. Zabilježeno je i da je proveden policijski očevid od strane PU Zagrebačke, I. PP Zagreb. Djelatnik koji je evidentirao nesreću je bio TD. Na zapisniku stoji napomena: nalet osobnog vozila na gumu i felgu. Zapisnik napravio DD – koji mijenja ophodara.

19. Svjedokinja ŽD, vozačica automobila u vlasništvu tužitelja u svom iskazu pred sudom navodi da je predmetnog dana vozila svoje dvoje djece i nećaka, svi su sjedili na stražnjem sjedalu. Najprije je vozila brzinom od oko 130 km/h, po lijevoj su strani vozili automobili u puno većoj brzini, dok je ispred nje bila kolona kamiona, Zbog te je kolone smanjila brzinu na oko 90 km/h te je vozila je iza kamiona na udaljenosti od oko 100 m, svakako na nekom sigurnom razmaku. Na nekih 100 m ispred sebe je tijekom vožnje primijetila veliku gumu. Nije se mogla prestrojiti u lijevu traku, nije mogla skrenuti na desni zaustavni trak jer ju je bilo strah da će se zaletjeti u ogradu. Stoga je, posebno brinući o djeci, procijenila da je najbolje da autom pređe preko te gume. Guma nije ispala kamionu koji je vozio ispred nje već je on prešao preko gume, točnije nije trznuo, vozio je normalno pa pretpostavlja da je prešao jer je bio visok. Od trenutka kada je uočila gumu do naleta na gumu prošlo je oko pola minute. Kada je u nju udarila, otvorio se je zračni jastuk. Ne može se sjetiti tko je maknuo gumu, no sjeća se da je na kraju ta guma bila na zaustavnom traku. Zbog svega je bila u šoku. Sjeća se da se zaustavio neki auto, čovjek iz auta ju je pitao treba li pomoć. Taj gospodin je pozvao policiju i hitnu, a ona je pozvala supruga. Razgovarala je sa policijom, ne sjeća se da je netko iz ophodnje bio tamo. Dopunski saslušana na ročištu održanom dana 29.1.2025. svjedokinja dodaje da je cijela situacija bila izuzetno ugrožavajuća za nju i troje djece koja su se nalazila u autu. Autocesta je bila puna automobila, vozila je u desnoj traci iza kamiona zbog kojeg i nije mogla i ranije uočiti gumu. Vidjela je da je kamion prešao preko te gume. Budući da je vozila viši auto mislila je da će i ona. Naglašava da nije znala da je riječ o gumi, vidjela je veći crni predmet. Prilikom prelaska preko gume desio se udarac u podnožje automobila, upalili su se zračni jastuci. Zaustavila se u zaustavnu traku i potjerala djecu van. Spasila ju je ta reakcija zbog toga što nije trzala volanom, nije mogla kočiti zbog kamiona ispred sebe i automobila iza nje, zbog gužve se nije mogla prestrojiti u lijevu traku. Udarac ju je usporio, postupno se zaustavila u zaustavnoj traci, nije se niti usudila kočiti naglo. Iza nje je bio automobil iz kojeg su izašli ljudi, oni su makli gumu sa ceste na zaustavni trak. Vozila je brzinom od 80-90 km na sat. Izašla je sa naplatnih kućica i vozila do prve zaobilaznice. Na cesti nije bilo nikakvog svjetlosnog upozorenja o preprekama na cesti. Kad su se zračni jastuci ispuhali, mogla se odvesti sa autom što je i učinila nakon očevida. Ne zna je li vozilo bilo kasko osigurano. Sa autom su išli na procjenu štete i nakon toga su ga prodali jer je popravak bio neisplativ, bila je totalna šteta. Prije ove nesreće je sa istim autom imala još jednu nesreću, misli 2009., bila je manja nesreća, drugi je auto naletio na nju ispred njene kuće.

20. Vlasnik tužitelja ID u svom iskazu potvrđuje da ga je supruga nazvala i rekla da je naletjela na gumu, nakon čega je odmah krenuo na mjesto štetnog događaja. Kada je došao tamo je već bila Hitna, pregledavali su ženu i djecu. Ne sjeća se policije niti ophodarske službe. Na vozilu je utvrđena totalna šteta. Auto je prije štetnog događaja bio dobro očuvan, sa malo kilometara. Tada je na Njuškalu gledao koliku bi cijenu dobio u slobodnoj prodaji i došao je do iznosa od 43.000,00 kn. Spašene dijelove automobila je prodao i za njih dobio oko 10.000,00 kn.

21. Sud prihvaća iskaz svjedokinje ŽD kao iskren i vjerodostojan. Detaljno je opisala način upravljanja osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], brzinu kretanja, uočavanje sporne gume, kretanje vozila ispred i iza sebe. Na temelju svega opisanog (autocesta je bila puna automobila; vozila je u desnoj traci iza kamiona zbog kojeg i nije mogla ranije uočiti gumu; najprije je vozila brzinom od oko 130 km/h, po lijevoj su strani vozili automobili u puno većoj brzini, dok je ispred nje bila kolona kamiona, zbog te je kolone smanjila brzinu na oko 90 km/h te je vozila je iza kamiona na udaljenosti od oko 100 m, svakako na nekom sigurnom razmaku) proizlazi da je svoje kretanje prilagodila stanju i uvjetima na cesti. U cijelosti je kao istinit, prihvaćen i iskaz vlasnika tužitelja koji nema neposrednih saznanja o spornim okolnostima (dinamika nastanka štetnog događaja, eventualni doprinos svjedokinje ŽD nastanku istog) budući je na mjesto štetnog događaja došao tek nakon nastanka istog, po pozivu supruge.

22. U svom iskazu pred sudom svjedok DD navodi da je dana 27.8.2018. radio u jutarnjoj smjeni. U obilazak obično kreće oko 7,30 sati, odnosno oko 15 do 20 sati. Postoje dvije dionice koje obilaze, jedna je Bregana - Lučko, a druga Ivanja Reka

- Lučko. Kolega koji je bio zadužen za dionicu Ivanja Reka - Lučko je krenuo u ophodnju već oko 7,15 sati jer se na njegovoj dionici desila prometna nesreća. Da bi došao do tog mjesta morao je proći i mjesto na kojem se desila predmetna prometna nezgoda. Zna da na toj dionici ništa nije zapazio. Kada je stigla vijest o naletu na gumu kolega ga je pozvao da ode na to mjesto umjesto njega jer je i dalje bio na mjestu druge prometne nesreće. Kada je došao vidio je gospođu ŽD kao i gumu sa felgom koja više nije bila na cesti, već na zaustavnoj traci te je napravio zapisnik. Dopunski saslušan na ročištu održanom dana 29.1.2025. svjedok DD ponavlja da je 27.8.2018. radio jutarnju smjenu od 7-19 sati, vršio je ophodnju na dionici Lučko- Bregana. Kolega UD je vršio ophodnju na dionici Lučko – Ivanja Reka. U ophodnju je krenuo u 7,25. Na 29 km njegove dionice je bila prometna nesreća, vozeći se prema mjestu te nesreće prošao je 24 km autoceste A3 na kojoj se desila predmetna prometna nesreća. Kolega UD mu je rekao da je prošao tim dijelom. Predmetna nesreća se nije desila dok je on prošao putujući do 29 km već kasnije, kada se nalazio na 29 km autoceste zbog te prometne nesreće. O nesreći na 24 km je dobio dojavu, nakon toga je pozvao njega da mu pomogne. Krenuo je prema tom mjestu, tamo je vidio gospođu i gumu sa felgom te sastavio zapisnik, što je dužan napraviti. Sjeća se točnog vremena jer uvijek u ophodnju kreću u 7,10 do 7,15 najkasnije. Istina je da kada je prvi put davao iskaz nije znao ime kolege koji je bio zadužen za ophodnju autoceste A3 jer je prošlo puno vremena. Kada je dobio poziv za ovo ročište morao je pitati šefa tko je to bio kako bi znao odgovor na pitanje za koje je pretpostavljao da će mu biti postavljeno. Šef mu je rekao i kada je kolega UD krenuo i kada je prošao 24 km A3. Ponavlja da je svima uobičajeno vrijeme kretanja 7,10 do 7,15. Kreću iz smjera Lučkoga. Ne zna sigurno je li morao promijeniti smjer da dođe do 24 km A3, ako je pretpostavlja da je to bilo na prvom čvoru, a to je Jankomir. Sjeća se da je guma bila na možda 1 m od vozila, na zaustavnoj traci, vozilo je isto bilo na zaustavnoj traci. Ne zna točno kakva su bila oštećenja vozila, činilo se da je sve cijelo, više je gospođa bila u šoku.

23. Sud ne može prihvatiti kao iskren iskaz svjedoka DD, posebno ne nakon dopunskog saslušanja u kojem je naveo kako je o okolnostima predmetnog štetnog događaja morao pitati svog šefa. Tako je saznao da je na dijelu autoceste A3 na kojem se desio nalet na gumu (25km + 100m) ophodnju vršio kolega UD, ne zna kada je točno krenuo u ophodnju pa iznosi pretpostavku da je to bilo oko 7:10 sati do 7:15 sati jer je to uobičajeno vrijeme kretanja. Ne može se kao iskren prihvatiti niti dio iskaza da mu je kolega UD rekao da je prošao tim dijelom jer je isti suprotan ranijim navodima da je o svemu morao pitati svog šefa. Stoga sud zaključuje da svjedok DD nema neposrednih saznanja je li i kada ophodarska služba obišla predmetni dio autoceste A3 i konstatirala stanje na istoj te provela potrebne mjere, sve kako bi se omogućio siguran promet javnom cestom.

24. Rješenjem suda poslovni broj Pn-1731/2019-13 od 12.10.2020. određeno je provođenje prometnog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu, dipl. ing. kojem je dano u zadatak utvrditi dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja, mogućnost izbjegavanja istog te visinu štete na osobnom automobilu marke Suzuki SX4, godina proizvodnje 2009., registarske oznake [registarska oznaka].

25. Sudski vještak Neven Ereš, dipl. ing., je dana 18.5.2021. dostavi svoj nalaz i mišljenje. Nakon pregleda spisa i priložene dokumentacije vještak navodi da utvrđeni naletni položaj i mjesto naleta pokazuju da je vozilo tužitelja tijekom kretanja po desnoj prometnoj traci naletjelo na kotač nepoznatog vozila, što znači da je kotač nepoznatog vozila koji se nalazio na kolniku bio uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Tehnički je moguće da se neposredno prije štetnog događaja vozilo tužitelja kretalo iskazanom brzinom od oko 90 km/h. Ako se štetni događaj dogodio na način kako to iskazuje vozačica vozila tužitelja svjedokinja ŽD, tada je svjedokinja ŽD kao vozačica vozila tužitelja mogla uočiti kotač nepoznatog vozila na kolniku na udaljenosti od oko 33 m pa da je tada i reagirala intenzivnim kočenjem, ne bi uspjela izbjeći nalet na kotač nepoznatog vozila jer je na raspolaganju imala put od 33 m dok joj je zaustavni put kočenjem iznosio čak 59,2 m. Visina potpune ili totalne štete na vozilu tužitelja iznosi 25.084,46 kn. Na ročištu održanog dana 16.10.2024. vještak je pojasnio i da je u svom pisanom nalazu od 18.5.2021. naveo da u slučaju da je do štetnog događaja došlo na načina kako je to iskazivala svjedokinja ŽD kao vozač vozila tužitelja, tada u takvoj varijanti nalet na kotač nepoznatog vozila nije bilo moguće izbjeći kočenjem. Ponovio je i da nema elemenata za utvrđivanje točne dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja.

26. Stranke nisu imale prigovora na opisani nalaz i mišljenje prometnog vještaka. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka jer je za svoja utvrđenja dao jasne razloge, analizirao je dostupnu dokumentaciju i iskaz vozačice ŽD te utvrdio da ista nije mogla izbjeći nalet na kotač nepoznatog vozila kočenjem. Budući je sud u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje ŽD kao iskren i vjerodostojan, a vještak utvrdio naprijed navedeno, to se prigovori tuženika o doprinosu vozača predmetnoj šteti jer da je bila obvezna brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju na cesti tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom preprekom na cesti, odnosno prigovor isključive odgovornosti vozača vozila po kriteriju objektivne odgovornosti kao imatelja opasne stvari – vozila u pokretu, ocjenjuju neosnovanima.

27. Prema rezultatima provedenog prometnog vještačenja tužitelj je podneskom od 11.6.2021. konačno specificirao tužbeni zahtjev na način da od I i II-tuženika potražuje solidarnu isplatu iznosa od 3.329,28 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od 18.5.2021. kao dana kada je sudski vještak sačinio svoj nalaz i mišljenje, prema cijenama važećim na taj dan.

28. U članku 26. st. 1. Zakona o cestama (NN br. 84/2011, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 133/2023) određeno je koji poslovi predstavljaju poslove održavanja javnih cesta te se kao takvi navode

– planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima,

– redovito i izvanredno održavanje javnih cesta,

– ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta,

– stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,

– ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,

– osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste,

– ophodnja.

Prema čl. 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ophodnja javnih cesta obavlja se radi:

– nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa,

– osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti,

– provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima,

– otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama,

– osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta,

– obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama. Ophodnja javnih cesta uspostavlja se i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama i brzim cestama (čl. 3 st. 1 ).

Prema čl. 14. st. 1. Pravila i tehničkih uvjeta za ophodnju javnih cesta ophodnja se smatra obavljenom ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6,00 do 18,00 sati, sukladno članku 11. stavak 2. Pravila. Iznimno, ophodnja se smatra obavljenom, ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u dvanaest sati, ako tako utvrdi nadležna uprava za ceste godišnjim planom ophodnje (st. 2).

U članku 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u nastavku ZOO - a) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

29. I-tuženik u ovom postupku nije dokazao da je njegova ophodarska služba izvršila svoju zakonsku obvezu ophodnje predmetnog dijela autoceste, kao i obvezu održavanja iste (pravovremeno uočavanje i uklanjanje gume), zbog čega je sukladno čl. 1045. st. 1. ZOO-a dužan nadoknaditi tužitelju prouzročenu štetu, solidarno sa II- tuženikom kao svojim osigurateljem, sve kako je opisano u točci I. izreke ove presude.

30. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 1 ZPP-a i čl. 155 ZPP-a i u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, prema vrijednosti predmeta spora. Troškovi koji su tužitelju bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 32), tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7.t.1), žalbe od 16.4.2019. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 10. t. 4.), podnesaka od 13.1.2020., 11.6.2021., 25.2.2022., 5.6.2024. (Tbr. 8. t. 1.), žalbe od 4.5.2022. u iznosu od 125 bodova (Tbr. 10. t. 1.), zastupanja na ročištima 12.10.2020., 16.2.2021., 1.3.2022., 16.10.2024., 29.1.2025., 20.3.2025. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9. t. 1.), pristup ročištu za objavu presude 24.4.2025. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9. t. 3.). Nije prihvaćen zatraženi trošak pristupa ročištu za objavu dana 20.4.2022. jer pun. tužitelja nije niti pristupio na to ročište. Nije prihvaćen trošak sastavaka podnesaka od 23.8.2019., 29.10.2020., 30.8.2024. i 18.10.2024. kojima tužitelj obavještava sud o uplatama predujma ili predlaže zakazivanje rasprave jer isti nisu nužni za vođenje postupka budući uplate određenih predujmova i pristojbi sud provjerava i sam, a rasprave zakazuje prema raspoloživim terminima. Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25 % PDV-a od 712,50 EUR trošak tužitelja iznosi 3.562,50 EUR. Navedenom treba dodati trošak prometnog vještačenja u iznosu od 331,80 EUR, pristupa vještaka na ročište u iznosu od 33,18 EUR, sudske pristojbe na tužbu (102,20 EUR) i presudu (102,20 EUR) te sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 102,20 EUR pa ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 4.234,08 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama dosuđenim prema čl. 29. ZOO-a, tekućim od dana 24.4.2025. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, plativo u roku od 15 dana.

U Zagrebu 24. travnja 2025.

Sutkinja

Ivana Markotić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- pun. tužitelja

- I-tuženiku

- pun. II-tuženiku