REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. br: Pr-3351/2019-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivana Starčević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mihovilu Joviću odvjetniku iz Splita, Put Supavla 1, Zagreba, protiv I-tuženika HP- Hrvatske pošte d.d. iz Zagreba, Jurišićeva 13, OIB: 87311810356 i II-tuženika Allianz Zagreb d.d., Heinzelova 70, OIB:23759810849 na strani tuženika, kojeg zastupa punomoćnik Marijo Depolo, odvjetnik iz Splita, Hrvatske mornarice 1E, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 11. ožujka 2025., u prisutnosti tužitelja osobno te punomoćnika stranaka, dana 24. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku, da tužitelju BV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći isplati iznos od 4.645,30 Eura/35.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 04. siječnja 2016. g. do isplate, po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 4.699,87 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi Hrvatske narodne banke, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena i to od presuđenja do isplate, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 11. svibnja 2015. godine za vrijeme obavljanja redovnih radnih zadataka, a koje je obavljao kao zaposlenik tuženika, na radnom mjestu poštara, u Splitu na dostavnom području Pazdigrad, dogodio se napad s ciljem pljačke tužitelja, odnosno pošiljaka koje je u to vrijeme nosio kod sebe. U navedenom napadu , tužitelj je zadobio jaki psihički stres od kojeg se i dan danas liječi.

Obzirom na činjenicu da posao koji je tužitelj obavljao za vrijeme navedenog napada, poštar, predstavlja opasnu djelatnost, te poslodavac, ovdje tuženik, odgovara isto po kriteriju uzročnosti odnosno po tzv. objektivnoj odgovornosti. Također, napominje se kako je između ostalog i čl. 60 Kolektivnog ugovora Hrvatske pošte određena naknada u slučaju izloženosti razbojništva i sl. Dakle, u opasnom događaju tužitelj je zadobio tjelesne ozljede koje su kod istog dovele do narušenja tjelesnog i duševnog zdravlja kako je to pobliže opisao u medicinskoj dokumentaciji, što kao nedvojbeno ukazuje na činjenicu da je kod tužitelja uslijed stradavanja u naprijed opisanom napadu došlo do povrede prava osobnosti na duševno zdravlje.

Slijedom navedenog tužitelj ovom tužbom potražuje naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti na duševno zdravlje koje se očituje u kvalifikatornim okolnostima-činjenicama povrede prava osobnosti na duševno zdravlje koje se očituje u kvalifikatornim okolnostima - činjenicama: pretrpljenog straha

Tužitelj se prije pokretanja ovog postupka, dana 04.01.2016.g. obratio tuženiku s prijedlogom za mirno rješenje spora, no zahtjev istog je otklonjen kao neosnovan. Slijedom navedenog tužitelj predlaže tužbu i tužbeni zahtjev usvojiti u cijelosti i dosudit troškove ovog parničnog postupka.

2. I- tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Splitu, jer je prema čl. 17. Ugovora o radu tužitelja od 01. travnja 2015. među strankama spora ugovorena mjesna nadležnost suda u Zagrebu.

I-tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik osporava istinitost tužbenih navoda, poriče odštetnu odgovornost te se protivi visini tužbenog zahtjeva. Osporava se visina te tijek kamata.

Iz Rješenja HZZO-a od 19. listopada 2015. i od 03.ožujka 2026. slijedi da tužitelju nije priznata ozljeda na radu. Tužitelj nije doživio izniman psihički stres koji bi bio u vezi s događajem od 11. svibnja 2015. . Poremećaj prilagodbe , kako je to uočeno tijekom upravnog postupka pred HZZO-om, ne može se priznati ozljeda na radu vezano uz događaj od 11. svibnja 2015. o kojem jedino tko ima saznanja – jest sam tužitelj. Tužitelj nije iskazivao policiji o dinamici štetnog događaja kao što je to iskazao u upravnom postupku povodom traženja priznanja ozljede na radu. Naime, niti iz Povrede MUP-a od 3. lipnja 2015. ne slijedi da bi u takvoj ugrozi da bi koristio sprej protiv napadača, štoviše ne spominje se nikakvo oružje već da je tužitelj odmah pobjegao.

3. Na ročištu zakazanom pred Općinskim sudom u Splitu dopušteno je miješanje u parnicu na strani tuženika Allianz osiguranju d.d. te se pridružio navodima tužene.

4. Općinski sud u Splitu rješenjem od 20. studenoga 2017.g, broj: 49 Pr-241/16- 10 odbio je prigovor mjesne nadležnosti, a koje je Rješenje ukinuto dana 11. srpnja 2019.g. Rješenjem Županijskoga suda u Splitu, broj: GžR-201/2018-2. Na ročištu dana 21. listopada 2019.g. Općinski sud u Splitu oglasio se mjesno nenadležnim i spis predmeta ustupio mjesno nadležnom Općinskome radnom sudu u Zagrebu.

5. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u Obavijest žrtvi kaznenog djela od 11. svibnja 2015.g, Liječničku svjedodžbu, medicinsku dokumentaciju, Čl. 60 Kolektivnog Ugovora HP, Ugovor o radu, Rješenje HZZO od 19.10.2015.g, klasa broj: UP/I-502- 03/15-02/147, Rješenje HZZO Direkcije od 3.ožujka 2016.g broj: UP/II-502-03/15- 01/784, potvrdu MUP od 3.06.2015, Presuda Upravnog suda u Zagrebu broj: Usl- 2030/18-11 od 23. siječnja 2020.g, Odluka HZZO Direkcije od 12. lipnja 2018.g broj:

Klasa: UP/II-502-03/15-01/784, Presuda Upravnoga suda u Splitu od 9.travnja 2018.g, broj: Uslzs-35/16-14, Sudsko psihijatrijsko vještačenje Upravnog suda u Splitu, Zapisnik o zaprimanju kaznene prijave od 11.05.2015.g, Izjava o imovinsko-pravnom zahtjevu, Službene zabilješke kod PU Splitsko-Dalmatinske, Obavijest žrtvi kaznenog djela, liječnički karton za tužitelja, Odluku o osobno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu, Izjavu od 28. veljače 2019.g, Odluku Visokoga Upravnog suda RH od16.lipnja 2021.g, broj: Usž-1300/20-3, saslušao svjedoka ŠV, proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Darku Marčinko, pismeno očitovanje sudskoga vještaka, dodatno saslušao vještaka, saslušao tužitelja.

6. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, u daljnjem tekstu : ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

7. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da je tužitelj bio zaposlenik tuženika, te da je dana 11. svibnja 2015.g nastupio štetni događaj, a tuženik je u vrijeme štetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti sa Umješačem.

Između stranaka je sporno da li postoji odgovornost tuženika za naknadu štetu tužitelju te da li je u odnosu na tuženika sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

8. Vezano uz prigovor tuženika da je do štetnog događaja došlo isključivo radnjom treće osobe pa da bi time bili ispunjeni zakonski preduvjeti iz čl. 1067 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (NN br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, 35/05, 41/08, u daljnjem tekstu: ZOO) za oslobođenje od odgovornosti za naknadu štete, valja navesti da je taj prigovor neosnovan, jer se u konkretnom slučaju NN počinitelj, koji je počinio oružanu pljačku, u odnosu na tuženika, kao poslodavca tužitelja, ne može smatrati trećom osobom.

Ozljeda na radu je ona ozljeda koja se dogodi na radu i u svezi s radom. Tužitelj je na svom radnom mjestu, za vrijeme obavljanja svojih redovnih radnih zadataka manipulirao novcem, tako da se predmetni događaj dogodio upravo u svezi s radom tužitelja, radi čega mu je tuženik, temeljem čl. 15 Zakona o zaštiti na radu i čl. 103. Zakona o radu dužan naknaditi štetu koju isti trpi vezano uz stradavanje na radnom mjestu.

9. Obzirom na prigovor tužene i umješača kako tužitelju nije priznata ozljeda na radu sud je izvršio uvid u pravomoćnu Rješenje HZZO-a, Regionalnog ureda u Splitu Klasa UP/I-502.03/15.02/147 od 19. listopada 2015. te zainteresiranoj osobi priznata dijagnoza šifre prema MKB 10 klasifikacija F 43.0 (akutna reakcija na stres ozljedom na radu koja se dogodila 11. svibnja 2015. g. Tuženik je zatražio poništenje rješenja HZZO UP/II-502-03/15-01/784 od 12. lipnja 2018.g. vezano za priznanje ozljede na radu koji je tužbeni zahtjev odbijen i potvrđen u II stupnju presudom Visokog upravnog suda RH od 16. lipnja 2021. g. broj Uzž-1300/20-3. Drugim riječima nakon 5 godina u postupku pred Upravnim sudom RH tužitelju je priznata ozljeda na radu vezano za navedeni događaj , stoga su svi prigovori tuženika odbačeni u cijelosti.

10. Obzirom na dinamiku nastanka štetnoga događaja saslušani su svjedok ŠV i tužitelj.

11. Svjedok ŠV u svome je iskazu potvrdio kako se događaj desio u njegovom susjedstvu, a i sam je u više navrata bio meta pokušaja pljačke. Pas ga je upozorio , izašao je na terasu i vidio kako tužitelj poziva upomoć napadnut od nepoznate osobe, nakon čega se napadač okrenuo i pobjegao. Kada je vidio da je napadnut poštar pitao ga je što se dešava, a tužitelj je naveo da su ga pokušali opljačkati.

12. Tužitelj je u svome iskazu tvrdio kako je dana 11. svibnja 2015.g. prilikom obavljanja redovnih zadataka, kao zaposlenik tuženika na radnom mjestu poštara dana doživio je napad s ciljem pljačke . Dana 4.1.2016. obratio se tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje sa kojim zahtjevom je odbijen. Temeljem odluke druge PU Splitsko dalmatinske evidentiran je kao žrtva kaznenog djela. Liječen je na psihijatriji zbog post traume i to dugo. Sa poslodavcem i umješačem-Osiguravajućim društvom nije se dogovarao vezano za nastali štetni događaj. Na Visokom upravnom sudu u Splitu priznata je nakon postupka ozljeda na radu. Neovisno o priznanju ozljede na radu i medicinskoj dokumentaciji koja mu je dostavljena niti poslodavac, niti osiguravajuće društvo nisu mu isplatili naknadu. Vezano za prigovore kod otkazivanja njegovog ugovora o radu djelatnici kadrovske službe u Splitu su mu naveli kod potpisivanja da ne potražuje razliku naknade iz plaće i vezano za godišnje odmore. U nagodbi, odnosno vezano za otkaz ugovora o radu nije se spominjala naknade štete. Izjava koju je potpisao odnosila se na godišnji odmor i naknadu plaće, a njome nije obuhvaćena naknada štete. Sporni događaj desio se na način da je napadnuti kada je radio na terenu sa prijetnjom oružjem. Opljačkan je tom prilikom. Iskreno bilo je traumatično i ne sjeća ga se u detalje, relevantniji je svjedok.

13. Tuženik je prigovorio zahtjevu za naknadu štete ističući kako je prilikom donošenja odluke o osobno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužitelju dana 25.02.2019.g. isti potpisao sporazum 28.02.2019.g. kojem se odriče dospjelih novčanih potraživanja iz radnog odnosa izuzev plaće, naknade plaće, naknade za godišnji te otpremnine. Kao što je navedeno tužitelju je tek 16. lipnja 2021.g. priznata ozljeda na radu tako da se tog potraživanja nije mogao unaprijed odreći., obzirom da nije bilo utvrđeno, a liječenje je još bilo u tijeku,

14. Kako bi utvrdio osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku psihijatrijske struke Darku Marčinku.

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka prof.dr.sc. dr. Darka Marčinka proizlazi ,obzirom na obavljen pregled BV, kliničku sliku te dostupnu psihijatrijsku dokumentaciju, od psihijatra verificirane psihijatrijske poremećaje

- prvotno akutna reakcija na stres (pod šifrom F 43.0), zatim smetnje iz kruga poremećaja prilagodbe (pod šifrom F 43.21, kao i anksiozno-depresivnog poremećaja (pod šifrom F 41.21. psihijatrijsko liječenje postoji u period, nakon predmetnog događaja, od 2015.9. do 20189, aktualno su prisutne preostale rezidualne psihičke smetnje.

Akutna reakcija na stres je prolazni poremećaj koji se razvije kao posljedica izloženosti traumatskim situacijama, odnosno fizičkom ili psihičkom stresu. Obično prolazi nakon nekoliko sati ili dana, a javl.la se unutar mjesec dana od proživljenog stresnog događaja. Uzrok pojave ovog poremećaja mogu biti različiti stresori ili neuobičajeno nagla i ugrožavajući životna promjena. Subjektivni doživljaj i percepcija stresnog događaja su važni čimbenici jer neće svi (ljudi koji su bili izloženi stresnom događaju razviti ovaj poremećaj. Simptomi koji se javljaju mogu biti različiti, no, karakteristično je da se u periodu neposredno nakon događaja javlja "šok", s različitim stupnjem suženja svijesti i pažnje, otežana orijentacija i sposobnost shvaćanja. Također se može javiti povlačenje iz stvarnosti ili pretjerana aktivnost. Za postavljanje dijagnoze poremećaja prilagodbe moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji: to je stanje koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi nekoj novonastaloj životnoj situacija koja uključuje veliku promjenu u životu ili gubitak. Različiti stresni događaji ili teške životne situacije mogu potaknuti razvoj ovog poremećaja, kao što su gubitak voljene osobe, kraj emocionalne veze ili braka, gubitak ili promjena posla, teška bolest (vlastita ili bliske osobe), napad ili pljačka prometna nesreća, velika promjena u životu (stupanje u brak, dobivanje djeteta, odlazak u mirovinu) i niz drugih. Za postavljanje dijagnoze poremećaja prilagodbe moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji: emocionalni poremećaji ili poremećaji u ponašanju javljaju se kao reakcija na stresan događaj koji se javio unazad tri mjeseca, reakcija na stresan događaj i svojim intenzitetom nadilazi očekivanu reakciju, simptomi nisu isključivo posljedica reakcije žalovanja. Simptomi koji se javljaju u sklopu ovog poremećaja su sniženo raspoloženje, plašljivost, beznadnost, tjeskoba, pojačana napetost, povlačenje u sebe smetnje apetita i spavanja, gubitak energije, izostaje s posla ili iz škole, zabrinutost, učestale glavobolje ili druge vrste tjelesnih smetnji. Kod akutnog poremećaja prilagodbe simptomi traju do šest mjeseci, a dulje trajanja smetnji se klasificira kao kroničan poremećaj prilagodbe. U liječenju ovog poremećaja važna je psihoterapija koja pomaže osobi razumjeti kako je stresna situacija utjecala na njezin život te kako može razviti konstruktivnije načine suočavanja sa stresom. Podrška okoline pomaže prebroditi ove smetnje U slučajevima intenzivnije ili dugotrajnije tjeskobe, sniženog raspoloženja ili smetnji spavanja mogu pomoći anksiolitici, antidepresivi i hipnotici, ovisno o prevladavajućim simptomima. Glavna obilježja anksiozno-depresivnog poremećaja su promjene raspoloženja uz: teškoće pri koncentraciji ili teškoće vezane uz pamćenje, smetnje spavanja koje se manifestiraju kao nemogućnost da se zaspi ili nemiran san, umor i nedostatak energije, razdražljivost, zabrinutost, plašljivost, iščekivanje najgoreg, pesimizam glede budućnosti, nisko samopoštovanje i tjeskoba. Nerijetko se znaju javiti i napadi panike sa slijedećim manifestacijama: osjećaj vrtoglavice i nestabilnosti osjećaj preskakanja rada srca, vjerovanje da će se nešto iznimno loše dogoditi, ubrzan rad srca uzorkovan osjećajem straha, znojenje, trnci u rukama i ostatku tijela, tjeskoba koja prožima cijelo tijelo, pritisak u prsima, intenzivno disanje - hiperventilacija Liječenje se svodi na tretmane lijekovima i psihoterapiju

Tužitelj je u štetnom događaju zadobio psihičku traumu radi koje se javio na pregled psihijatru i dijagnosticirana mu je Akutna reakcija na stres te potom poremećaj prilagodbe i Anksiozno depresivni poremećaj. Kod BV, prema dokumentaciji, postojala je psihijatrijska pomoć koja se sastojala od preporuke uzimanja psihijatrijskih lijekova kao i psihoterapije. Aktualno i kod pregleda tijekom vještačenja kod njega su postojale psihičke smetnje rezidualnog (ostatnog tipa) koje se mogu direktno povezati sa štetnim, predmetnim događajima.

Štetnim događajima trpio je primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan u momentima predmetnog događaja i trajao je 1 sat. Sekundarni strah jakog intenziteta trpio je 3 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, te blažeg 6 mjeseci. Zaostale rezidue straha (korelat anksioznosti), vještak je uzeo u obzir pri donošenju prethodnih ocjena. Navedene ocjene vještaka psihijatra su potkrijepljene forenzičkom ekspertizom tužitelja i uvidom u kompletan spis (posebno analizirani nalazi psihijatra).

Radi psihičkih smetnji iz kruga prvotno akutne reakcije na stres, a potom poremećaja prilagodbe i anksiozno depresivnog poremećaja, s psihijatrijske strane postoji smanjenje opće životne aktivnosti od 15%. Vještak temeljem psihijatrijske dokumentacije i provedene forenzičke ekspertize navedeno direktno povezuje uz posljedice predmetnog događaja (iz 2015.g.) za tužitelja AV.

16. Tužena je prigovorila nalazu i mišljenju vještaka obzirom na previsoku postavljenu smanjenu životnu i radnu sposobnost, činjenicu da nije utvrđeno premorbidno stanje te okolnost da je isti liječen od PTSP-a. Umješač se pridružio navodima tužene.

17. U svom dodatnom nalazu i mišljenu vještak je iskazao kako obzirom na obavljen pregled BV, kliničku sliku te dostupnu psihijatrijsku dokumentaciju, od psihijatra verificirane psihijatrijske poremećaje - prvotno akutna reakcija na stres (pod šifrom F 43.0), zatim smetnje iz kruga poremećaja prilagodbe (pod šifrom F 43.21, kao i anksiozno-depresivnog poremećaja (pod šifrom F 41.21. Psihijatrijsko liječenje postoji u periodu nakon predmetnog događaja, od 2015.g. do 2018.g., aktualno su prisutne preostale rezidualne psihičke smetnje. Dakle, donesena ocjena od 15 % je realna i vještak kod nje u potpunosti ostaje. Nadalje Vještak je prilikom izrade nalaza i mišljenja razgraničio visinu duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti u odnosu na posljedice trauma koje je tužitelj pretrpio prije štetnog događaja od dana 11.05.2015.g. te je sukladno tamo naveo i završnu ocjenu oštećenja. Radi psihičkih smetnji iz kruga prvotno akutne reakcije na stres, a potom poremećaja prilagodbe i anksiozno depresivnog poremećaja, s psihijatrijske strane postoji smanjenje opće životne aktivnosti od 15 %. Vještak temeljem psihijatrijske dokumentacije i provedenog forenzičke ekspertize navedeno direktno povezuje uz posljedice predmetnog događaja (iz 2015.g.) za tužitelja AV.

18. Tuženik i umješač ostali su kod svih primjedbi i zatražili su da se isti usmeno očituje na njihove prigovore.

19. Na ročištu od 13. siječnja 2025. g. nakon što su vještaku predočena pitanja i prigovori umješača, isti izjavljuje kako ostaje kod svog nalaza i mišljenja te navodi da je ocjenu SŽO od 15% donio temeljem kontinuiranog psihijatrijskog liječenja nakon predmetnog događaja koje je trajalo od 2015. do 2018., a za ostale posljedice bile su prisutne i tijekom razgovora u okviru vještačenja. Vještak je prof. psihijatrije u redovnom zvanju, predstojnik klinike i pročelnik katedre tako da je procijenio kako nije potrebno psihološko vještačenje jer se u ovim predmetima ne radi. Argumenti za ocjenu 15 % su navedeni detaljno 3,4,i 5 mišljenja vještaka. U odgovoru na podnesak od 09.05.2022. vještak je navedeno također elaborirao. U podnesku umješača toč., 2. je navedeno kako ne postoje trajna kognitivna oštećenja, međutim vještak je nedvosmisleno napisao u nalazu – str. 3. vještačenja pasus 2) napisao kako postoje kognitivni psiho geni deficiti. Navedeno znači da je psihički distres uzrokovao i kognitivno oštećenje koje je objektivizirano u med. dok. tijekom razgovora u okviru vještačenja. Navedeno je kako se tužitelj više ne liječi s obzirom da je vještačenje napravljeno prije nekoliko godina i ne mogu odgovoriti da li se aktualno liječi, ali mogu potvrditi da su tijekom razgovora u okviru vještačenja postojale smetnje tužitelja na psihičkom planu, a koje su utjecale na ocjenu SŽO. U paragrafu 2 toč. 2.umješača je navedeno da je tužitelj i prethodno liječen 2008. nakon što je prvi put doživio napad na radnom mjestu. Vještak je po nalogu suda bio dužan odgovori na pitanje isključivo uz predmetni štetni događaja, tako da vještak NIJE vrednovao posljedice prethodnog štetnog događaja ili drugih životnih okolnosti nego isključivo predmetnog štetnog događaja. Da je vještak imao na uvid cjelokupni zdravstveni karton tužitelja ocjena bi bila ista.

20. Ne može špekulirati o sadašnjem stanju tužitelja. U slučaju ponovnog psihijatrijskog ili psihološkog procjenjivanja isto može proizvesti retraumatizaciju osobe. Pod terminom udarac vještak psihijatara podrazumijeva psihičko maltretiranje i zlostavljanje a ne isključivo fizički dodir. Tužitelj je vještaku dosta detaljno elaborirao izrazito veliku visinu stresa koje je doživio tijekom događaja tako da je rabio termin kao udarac, kao opis štetnog događaja. Vještak nije nadležan za fizičke boli i njihovu procjenu.

21. Sud je u cijelosti prihvatio psihijatrijsko vještačenje, jer je jasno i objektivno dano u skladu sa znanosti i pravilima struke.

22. Uzimajući u obzir sve okolnosti i specifičnosti konkretnog slučaja, posebice trajanje i intenzitet pretrpljenog straha, osobna svojstva tužitelja (rođ. 1985. trajne posljedice koje će tužitelj, vezano uz svoje duševno zdravlje, trpjeti u budućem životu, utjecaj koje će iste imati na svakodnevni život tužitelja, te aktualnu sudsku praksu u sličnim slučajevima, primjenom propisa čl. 1100 st. 2 ZOO, sud je ocijenio da je primjerena novčana naknada s osnova povrede prava osobnosti tužitelja ukupno 4.645,30 eura i to po kriteriju pretrpljenog straha, pa je, uzimajući u obzir kriterije za dosudu pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti na duševno zdravlje (čl. 19 st. 2 u svezi s čl. 1046 ZOO), sud utvrdio osnovanim taj dio tužbenog zahtjeva.

23. Na dosuđeni iznos tužitelju je dosuđena zatezna kamata tekuća od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, temeljem čl. 29 st. 1 ZOO, dok je njezina stopa određena čl. 29 st. 2 ZOO.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154 st. 1 ZPP-a. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje.

Tako je tužitelju priznat trošak sastava tužbe 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, sastava podnesaka 27.10.2017.g, 29.01.2020.g, 4.2.2020.g, 6.03.2020.g, 24.08.2020.g, 18.08.2021.g, 3.09.2021.g, 17.01.2021.g, 30.09.2021.g, svaki po 100 bodova, pristup na roč. 4.06.2020.g, 15.02.2021.g, 05.05.2022.g, 17.02.2023.g, 7.10.2024.g, 13.01.2025.g, 11.03.2025.g – svaki po 100 bodova, ukupno 1800 bodova (vrijednost 1 boda = 2,00 eura) ili 3.600,00 eura, na koji iznos 25% PDV ili 900,00 eura, te trošak vještačenja u iznosu od 199,08 eura, i pristupa svjedoka 30,79 eura, što sveukupno iznosi 4.699,87 eura.

25. Tužitelj je temeljem čl. 15. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih u ovom predmetu.

U Zagrebu, 24. travnja 2025.

Sudac:

Ivana Starčević

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud, pismeno u dovoljnom broju primjeraka.

DNA

1. pun. tužitelja

2. pun. I-vo tuženika

3. pun. II-go tuženika