Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: Gž-929/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun predsjednice vijeća te mr. sc. Bojane Skenderović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i suca Milka Samboleka, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Boljatu, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu od 24. svibnja 2024., poslovni broj: P-848/2022-10, u sjednici vijeća održanoj 24. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja i ukida presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu od 24. svibnja 2024., poslovni broj: P-848/2022-10 te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za cijelo dijela nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1596 m2 koji dio je označen žutom bojom na geodetskom snimku geodeta ON od 25. listopada 2010., a koja snimka čini sastavni dio presude. Ujedno je rješenjem tužitelju naloženo da tuženici naknadi parnični trošak u iznosu od 100,00 EUR u roku od 15 dana.
2. Navedenu prvostupanjsku odluku pravodobnom žalbom pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu da preinači pobijanu odluku odnosno podredno da pobijanu odluku ukine i vrati prvostupanjskom sud u na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tužitelja je osnovana.
5. Ocjenom provedenih dokaza prvostupanjski sud utvrdio je da je tuženica uknjižena kao vlasnica čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz Ugovora klasa: UP/I-944-07-10-01/9 od 24. veljače 2011. sklopljenog između prodavatelja Općine Stankovci i kupca EN iz [adresa] sud nadalje utvrđuje da je tužitelj kao kupac u postupku javnog natječaja kupio građevinsko zemljište dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1596 m2 i Općini Stankovci platio cijenu od tadašnjih 28.009,80 kn. Nadalje, iz Aneksa navedenom kupoprodajnom ugovoru od 26. listopada 2011. sud utvrđuje i da je ispravljena pogrešno označena oznaka kupljene nekretnine označene kao dio 1043/1 k. o. [katastarska općina] na način da ispravna oznaka glasi dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Konačno, iz dopisa Općine Stankovci od 26. kolovoza 2013. sud utvrđuje i da je Općina Stankovci obavijestila kupca EN da se nakon kupnje zemljište čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1596 m2 na istu kao vlasnik uknjižila Republika Hrvatska mimo volje Općine Stankovci i time onemogućila kupca da to zemljište uknjiži na svoje ime.
6. Prvostupanjski sud pored toga zaključuje kako se iz priložene posebne geodetske podloge geodeta ON ne može sa sigurnošću utvrditi koji je položaj i oznaka predmetne nekretnine- dijela čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno gdje se nalazi i koje su oznake i površina na toj skici - geodetskoj podlozi. Sud iznosi i stav da iz priloženih dokaza nije mogao utvrditi niti da je Općina Stankovci u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora od 24. veljače 2011. i aneksa tom ugovoru od 26. listopada 2011. bila upisana kao vlasnik predmetne nekretnine, dijela čkbr. [katastarska čestica] k.o.
Radašinovci u površini od 1596 m2.
7. Stoga temeljem iznijetih utvrđenja te pozivom na opće pravno pravilo prema kojemu nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ga sam ima (nemo plus iuris ad alium transfere potest quam ipse habet) sud zaključuje da u ovom postupku tužitelj nije dokazao da je Općina Stankovci kao prodavatelj u vrijeme prodaje predmetne nekretnine kupcu EN ovdje tužitelju, bila upisana kao vlasnik iste niti da je pravni prednik tuženice pa iznosi stav da navedenim pravnim poslom tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva predmetne nekretnine i temeljem odredaba čl. 114. st. 1. i čl. 115. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17.-dalje ZVDSP) odbija tužbeni zahtjev.
8. U žalbi tužitelj ističe da prvostupanjski sud odbija njegov tužbeni zahtjev s obrazloženjem da nije dokazao položaj predmetne nekretnine u prostoru i upis prednika u zemljišnim knjigama u trenutku kupoprodaje, dok istovremeno bez ikakvog obrazloženja odbija dokazne prijedloge tužitelja na navedene okolnosti, a one dokaze koje izvodi uopće ne ocjenjuje. Tužitelj obrazlaže i da se javio na javni natječaj kojim je oglašena javna prodaja predmetne nekretnine te je nesporno predmetnu nekretninu kupio u svrhu izgradnje kuće na istoj, temeljem kupoprodajnog ugovora kojeg je zaključio sa stvarnim i zemljišnoknjižnim vlasnikom Općinom Stankovci dana 24. veljače 2011. (aneksom tom ugovoru od 26. listopada 2011. ispravljena omaška kod pisanja broja čkbr.) te je u cijelosti uplatio kupoprodajnu cijenu dana 26. veljače 2010. i odmah po kupoprodaji stupio u posjed nekretnine te ju nesmetano posjeduje i danas. Konačno, tužitelj tvrdi i da iako se opisani dio čkbr. [katastarska čestica] nalazi na popisu nekretnina koje ulaze u Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištem dio nekretnine, koji je predmet ovog spora, na dan stupanja na snagu Zakona o šumama 16. listopada 1990., u naravi nije predstavljao šumu i šumsko zemljište, već se radilo o građevinskom zemljištu, a niti to predstavlja danas, budući i danas predstavlja građevinsko zemljište kojim je Općina Stankovci mogla slobodno raspolagati.
9. Iz pravila o teretu dokazivanja proizlazi da će sud primijeniti to pravilo ako na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ''Narodne novine'' broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19.,– dalje: ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu. Prema odredbi čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
10. Tužitelj se u podnesenoj žalbi osnovano poziva na počinjenje apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, koja postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. Naime, u konkretnim okolnostima kada je tužitelj predložio provođenje dokaza uvida u zemljišne knjige radi utvrđenja da li je Općina Stankovci ikada bila upisana kao vlasnik predmetne nekretnine odnosno odbijanjem prijedloga za određivanjem očevida na licu mjesta i saslušanjem svjedoka BN, ZN i PN, na okolnosti navedene u tužbi, a prvostupanjski sud te dokaze nije proveo već je primijenio pravilo o teretu dokazivanja, tužitelj je onemogućen u raspravljanju i dokazivanju činjenica na kojima temelji svoj tužbeni zahtjev, obzirom da prema shvaćanju ovog suda, primjeni pravila o teretu dokazivanja ima mjesta tek kada sud provede i ocjeni dokaze predložene po parničnim strankama, ali na temelju tih provedenih i ocijenjenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu.
11. U konkretnoj situaciji kada nisu provedeni i ocijenjeni svi predloženi dokazi preuranjeno je stajalište prvostupanjskog suda da su se stekli uvjeti za primjenu pravila o teretu dokazivanja.
12. Naime, u odnosu na predloženi, a neprovedeni dokaz uvida u zemljišne knjige sud doista, budući uvidom u povijesni zemljišno knjižni izvadak nije mogao utvrditi prednika tuženice koja se u zemljišnim knjigama uknjižila tek 2011. (a utvrđenje ove sporne činjenice je nužno za odluku o tužbenom zahtjevu), nije imao osnova ne provesti ovaj dokaz (razloge za koje nije naveo zašto ga odbija), tim više jer se isti ne kosi niti sa načelom ekonomičnosti niti sa pravom stranaka da pravodobno bude donesena odluka o njihovim zahtjevima.
13. U odnosu na žalbene navode tužitelja da sud iznosi kontrarne navode u svom obrazloženju o utvrđenju položaja predmetnog dijela nekretnine ovaj sud nalazi da sud prvog stupnja ni ovdje nije imao razloga odbiti prijedlog tužitelja za provođenjem očevida na licu mjesta, kojim bi se utvrdio položaj predmetnog dijela nekretnine. Međutim, ovdje valja ukazati i da je 3. veljače 2010. Općina Stankovci donijela Rješenje klasa :Upl-944-07/10-01/9, Ur broj :2198-30-10-2 u kojem je navedeno da je Općina Stankovci prodala tužitelju građevinsko zemljište oznake dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], građevinska parcela br.3. u površini 1596 m2. Ugovorom je među ostalim dogovoreno i da će Općina Stankovci u roku 8 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja i uplate kupoprodajne cijene koja je nesporno i izvršena 26. veljače 2010. sklopiti predugovor o međusobnim pravima i obvezama glede kupljenog zemljišta, a nakon što kupac izvrši parcelaciju zemljišta u skladu sa dokumentima prostornog uređenja i konačni ugovor o kupnji zemljišta. U tom smislu u spis je priložen ugovor zaključen između Općine Stankovci i tužitelja i aneks tog ugovora, u kojem se navodi da je ovdje tužitelj u postupku javnog natječaja kupio građevinsko zemljišta namijenjeno individualnoj stambenoj izgradnji tužitelju građevinsko zemljište oznake dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] građevinska parcela br.3. u površini 1596 m2.
14. Kako je dakle citiranim rješenjem navedeno da će se zaključiti ugovor o kupoprodaji predmetnog dijela nekretnine nakon što kupac (a ovdje tužitelj) izvrši parcelaciju zemljišta u skladu sa dokumentima prostornog uređenja te je ugovor i priložen, neutvrđena je ostala činjenica da li je prije zaključenja ugovora doista i izvršena parcelacija predmetne čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te koji je značaj priložene posebne geodetske podloge u kojoj je označen predmetni dio nekretnine. Pored toga, neutvrđena je ostala i činjenica što u naravi predstavlja predmetni dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] danas, a što je u naravi predstavljala u trenutku upisa tuženice u zemljišne knjige, odnosno što je predstavljala u trenutku stupanja na snagu Zakona o šumama na koji se poziva tuženica.
15. Slijedom iznijetog, a neovisno o daljnjim žalbenim razlozima, primjenom odredbe čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP-a prihvaćena je žalba tužitelja, ukinuta pobijana presuda i rješenje te predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
16. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti uočenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će s parničnim strankama ponovno raspraviti predmet spora, a u svrhu utvrđenja odlučnih činjenica provesti će i u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a ocijeniti predložene i provedene dokaze imajući u vidu sadržaj žalbe obzirom da tužitelj u žalbi dodatno pojašnjava svoje tvrdnje o pravnom predniku tuženice, a za što je predložio provesti dokaz uvidom u zemljišnu knjigu. Nakon toga, sud će provesti predloženi dokaz očevidom na licu mjesta kako bi se nekretnina identificirala te utvrdio njen položaj i površina. Konačno, sukladno prijedlogu tužitelja potrebno je dodatno utvrditi i što je u naravi nekretnina bila u trenutku njena zakonskog stjecanja od strane tuženice, potom u trenutku upisa tuženice u zemljišne knjige, kao i što ona predstavlja danas. Tek ukoliko sud ocjenom predloženih i provedenih dokaza neće biti u mogućnosti utvrditi odlučne činjenice, primijeniti će pravilo o teretu dokazivanja. Novu i zakonitu odluku, kojom će primjenom odredbe čl. 166. st. 1. ZPP- a odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka, prvostupanjski sud će obrazložiti sukladno odredbi čl. 338. st. 4. ZPP-a.
U Varaždinu 24. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Sanja Bađun
