REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-568/2024-11

[adresa] C 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljice CA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], Neufahrn B. Freising Sepp – Manger, Str. 3B, protiv tuženika Državnog inspektorata (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, 24. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije – Ispostava Pazin, KLASA: UP/I- 362-02/24-02/145, URBROJ: 443-02-04-18-24-4 od 5. ožujka 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/145, URBROJ: 443-02-04-18- 24-4 od 5. ožujka 2024. tužiteljici je kao investitorici i vlasnici naređeno da u roku 90 dana od zaprimanja tog rješenja ukloni:

- zidanu kuću za privremeni odmor, tlocrtnih dimenzija 3,30 m x 8,65 m, etažnosti prizemlje, sa dvostrešnim limenim krovom, ukupne površine 28,55 m2, uz koju je izvedena nadstrešnica na čeličnim stupovima i rešetkastim nosačima sa limenim pokrovom, tlocrtnih dimenzija 2,40 m x 10,80 m, 1,40 m x 3,30 m i 0,80 m x 1,30 m, opločena betonskim pločama,

- vanjsku kuhinju zidanu od kamena, tlocrtnih dimenzija 0,90 m x 1,50 m,

- zidano vanjsko ognjište, tlocrtnih dimenzija 0,85 m x 2,00 m,

- kameni kažun, opsega 9,10 m, visine do pokrova 2,10 m,

- betonski stol, dvije betonske klupe i betonski stolac,

sve izgrađeno bez potrebne izvršne građevinske dozvole na zemljištu oznake k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], te da završno izvrši poravnanje terena (toč. 1.), te je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka 16. veljače 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na predmetnoj nekretnini, koja je obustava na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja (toč. 2.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (toč. 3. -7.).

2. Tužiteljica u podnesenoj tužbi ne osporava da je investitorica i vlasnica predmetnih građevina, pri čemu ističe da je podnijela uredan i pravodoban zahtjev za ozakonjenje predmetnih građevina, a koji je upućen na rješavanje Općini Medulin, te koji je još uvijek u tijeku. Ističe da je predmetna građevina sagrađena pred više od 20 godina, upisana je u katastar i zemljišne knjige, te da je stoga određivanje obustave građenja bespredmetno. Također navodi da su u neposrednoj blizini ozakonjene druge građevine, pa smatra da su ispunjeni uvjeti za ozakonjenje i građevine tužiteljice, koja je izgrađena od kvalitetnih materijala i dugo prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Ističe da nikada nije pozvana na očevid ili da na drugi način sudjeluje u postupku, te da je stavljena u nepovoljan odnosno nejednak položaj u odnosu na ostale vlasnike građevina u neposrednom susjedstvu, čime da su povrijeđena njezina prava zaštićena Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s važećim Protokolom 1. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika te da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

3. Tuženik u odgovor na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja, ističe da se tužiteljica prije donošenja pobijanog rješenja pisano očitovala, te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

4. U sporu je održana rasprava na ročištu održanom 24. travnja 2025., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" br. 36/24; dalje ZUS), koji se zakon na predmetni upravni spor primjenjuje na temelju čl. 169. st. 1. tog Zakona, u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje svoj izostanak nisu opravdale, čime je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. ZUS-a, dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužiteljice (provođenje očevida na licu mjesta i vještačenja, pribava službenim putem podataka o legaliziranim objektima u neposrednom susjedstvu, saslušanje svjedoka i stranaka, pribava spisa ozakonjenja), smatrajući da se sve pravno relevantne okolnosti mogu utvrditi uvidom u dokumentaciju, te da se predloženi dokazi odnose na dokazivanje činjenica koje nisu pravno relevantne, a što će biti detaljnije pojašnjeno u nastavku.

6. Razmatrajući sva sporna pitanja ovog spora, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz spisa upravnog postupka da je nadležni viši građevinski inspektor dana 16. veljače 2024. izvršio inspekcijski nadzor gradnje na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice, te utvrdio da se na predmetnoj nekretnini, koja se nalazi na izdvojenom građevinskom području, prema Prostornom planu uređenja Općine Medulin označenom kao "Turističko naselje – T2", unutar zaštićenog obalnog područja mora, lokacija Selo – Varoš, nalaze izgrađene građevine opisane u izreci pobijanog rješenja, za koje je provjerom kod nadležnog upravnog tijela utvrđeno da nije ishodovana izvršna građevinska dozvola.

8. Tužiteljici je navedeni zapisnik dostavljen radi očitovanja, te je ista u dostavljenom očitovanju od 4. ožujka 2024. istaknula da su kuća i vanjska kuhinja izgrađene u rujnu 2016., a preostale građevine 2005.

9. Među strankama ovoga spora nije sporno da je tužiteljica vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se na predmetnoj nekretnini nalaze izgrađene građevine opisane u pobijanom rješenju, te da za predmetne građevine nije izdano odobrenje za gradnju ili pravomoćno rješenje o izvedenom stanju.

10. Sporno je, je li tužiteljici u postupku pružena mogućnost očitovanja, te imaju li okolnosti na koje se poziva tužiteljica (vrijeme gradnje građevina, upisanost istih u katastar i zemljišne knjige, pokrenut postupak ozakonjenja, ozakonjenje građevina u blizini) utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja tuženika.

11. Odredbom čl. 106. Zakona o gradnji, važećeg u vrijeme provođenja inspekcijskog nadzora ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: ZG), propisano je da se građenju građevine može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128. -130. ZG-a, pod koje se predmetne građevine ne mogu podvesti.

12. Pritom točno vrijeme izgradnje spornih građevina nije relevantno za ocjenu zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, budući da je za gradnju građevina poput predmetnih i prema odredbama ranije važećih Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 10/12, 55/12, 80/13, 153/13, 78/15), Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 175/03, 100/04, 76/07, 101/07, 106/07, 86/08, 152/08), Zakona o gradnji („Narodne novine“ 32/99, 57/99, 75/99, 17/01, 47/03, 175/03, 76/07), Zakona o gradnji („Narodne novine“ 77/92, 82/92, 6/93, 29/94, 33/95, 91/96, 52/99), kao i temeljem prethodno važećeg Zakona o izgradnji objekata („Narodne novine“ 52/81 sa daljnjim izmjenama) i Zakona o izgradnji objekata („Narodne novine“ br. 20/75), smjelo pristupiti samo na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno pravomoćnog odobrenja za gradnju.

13. Sukladno čl. 113. st. 1. tč. 1. Zakona o Državnom inspektoratu (NN br. 115/18, 117/21, 67/23; dalje: ZDI), u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

14. Imajući u vidu nespornu činjenicu da je tužiteljica vlasnica predmetnih građevina, za koje nesporno u trenutku donošenja pobijanog rješenja nije bila izdana izvršna građevinska dozvola ili pravomoćno rješenje o izvedenom stanju, to je tužiteljici na temelju čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI-a pravilno i zakonito naloženo uklanjanje predmetnih građevina.

15. Također sud smatra neosnovanim i navode tužiteljice da joj u postupku nije dana valjana mogućnost sudjelovanja i očitovanja.

16. Naime, iz spisa upravnog postupka proizlazi da je tužiteljici dana 17. veljače 2024. upućen dopis kojim je ista pozvana na očitovanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari, a u prilogu kojeg dopisa je istoj dostavljen zapisnik s inspekcijskog nadzora. Nastavno iz spisa postupka proizlazi da je tužiteljica danu mogućnost očitovanja iskoristila, na način da je ista dostavila svoje očitovanje 4. ožujka 2024. Također su neosnovani navodi tužiteljice glede postojanja obveze nadležnog inspektora da tužiteljicu obavijesti o provođenju inspekcijskog pregleda i pozove na sudjelovanje u istome, budući da navedena radnja ne predstavlja dokaznu radnju u smislu čl. 68. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) o kojoj je stranku potrebno prethodno obavještavati i bez čije se u prisutnosti (osim u iznimnim slučajevima) ne može provesti; već predstavlja procesnu radnju koju nadležni građevinski inspektor provodi u svrhu utvrđivanja postojanja uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, odnosno u svrhu utvrđenja postojanja bespravne gradnje. Stoga nije nužno pozivanje niti prisustvo stranke prilikom provođenja navedene radnje, već je za zakonitost postupanja potrebno da se stranci omogući očitovanje o činjenicama i okolnostima utvrđenima prilikom provođenja te radnje, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

17. Tužiteljici se pritom ukazuje i na odredbu čl. 103. st. 3. ZDI-a kojom je propisano da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s ovim Zakonom. Pri tome građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu citiranog stavka i u slučaju kada je građevina evidentirana u katastarskom operatu, odnosno upisana u zemljišne knjige, bez obzira na vrijeme evidentiranja, odnosno upisa građevine i bez obzira na postojanje zabilježbe o tome da je ili nije uz zahtjev za upis građevine priložen akt, odnosno dokumenti propisani zakonom kojima se uređuje upravno područje gradnje.

18. Naime, okolnost upisa u katastar i zemljišne knjige ne predstavlja dokaz o zakonitosti građevine u smislu građevinskih propisa, te ne predstavlja zapreku za donošenje inspekcijskog rješenja kojim se nalaže uklanjanje građevine izgrađene bez za to potrebne izvršne građevinske dozvole, kao u konkretnom slučaju.

19. Pritom na zakonitost pobijanog rješenja nije od utjecaja ni okolnost da li je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za predmetnu gradnju, kao ni okolnost da li bi isti bio osnovan ili ne.

20. Naime, odredbom čl. 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) propisano je da će građevinski inspektor prekinuti na zahtjev stranke postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju, a u slučaju da postupak legalizacije završi donošenjem rješenja o izvedenom stanju, po pravomoćnosti tog rješenja postupak izvršenja rješenja o uklanjanju će obustaviti.

21. Međutim, citiranom odredbom nije propisano da se u slučaju podnošenja zahtjeva za legalizaciju ne može narediti uklanjanje nezakonito izgrađene zgrade, već samo da će se pod određenim uvjetima izvršenje uklanjanja prekinuti, odnosno obustaviti; slijedom čega podnošenje zahtjeva za legalizaciju ne može predstavljati razlog za prekid inspekcijskog postupka nadzora bespravne gradnje, odnosno za zastajanje s donošenjem rješenja o uklanjanju, već može imati učinak samo na postupak izvršenja tog rješenja. Posljedično, eventualno vođenje postupka povodom zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ne predstavlja prethodno pitanje za inspekcijski postupak nadzora zakonitosti gradnje.

22. Preostali navodi koji se odnose na postupak ozakonjenja (ozakonjenje susjednih građevina, ispunjenje uvjeta za ozakonjenje) također nisu od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja. Što se tiče navoda tužiteljice o povredi njezinih prava i sloboda, te o nejednakosti postupanja, iste tužiteljica nije obrazložila ni dokazala, pa se ne mogu ni ispitati.

23. Zaključno, neosnovani su i prigovori tužiteljice glede izrečene mjere obustave daljnjeg građenja. Naime, iz dokumentacije u spisu proizlazi da predmetno građenje nije prijavljeno, pa je stoga zakonito tuženik na temelju čl. 119. u svezi čl. 113. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu tužiteljici kao vlasnici i investitorici izrekao mjeru obustave građenja, te navedeno utvrdio pobijanim rješenjem.

24. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, pa je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

25. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužiteljici, koja je u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 24. travnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Dostaviti:

- tužiteljici CA iz [adresa]. Freising Sepp – Manger, Str. 3B, putem oglasne ploče suda (nije imenovala opunomoćenika za primanje pismena)

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8