Poslovni broj P-104/2024-14

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

Veliki kraj 48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, OIB: 77561654785, po sucu Anici Pastović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Krunoslavu Glokoviću, odvjetniku u Županji, protiv tuženika Općine Drenovci, OIB 97589925435, Toljani 1, Drenovci, zastupan po punomoćniku Hrvoju Miličeviću, odvjetniku u Županji, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, te nakon ročišta na kojem je donesena i objavljena presuda 24. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj PI, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik kat. čest hr.878 oranice Jelas sa 16 448 m2 i kat. čest. br. [katastarska čestica] oranice Podbare sa 2240 m2 obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k o Rajevo selo, sto je tuženik Općina Drenovci 32257 Drenovci, Toljani 1 dužan priznati tužitelju i potom mu izdati ispravu podobnu za upis njegova prava samovlasništva 1/1 na navedenim nekretninama, koju će u slučaju njezina ne izdanja zamijeniti ova presuda po njezinoj pravomoćnosti.

II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je rješenjem ovog suda posl. br. O-564/23 UPP-OS104/23- od 19 01 2024, donesenim po javnom bilježniku Mladenu Kaluđer u Županji kao povjereniku u ostavinskom postupka iza pok. OI, tuženik stekao pravo vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] oranice Jelas i kč. br. [katastarska čestica] oranice Podbare s pobližim podacima navedenim u izreci presude, kao ošasnoj imovini (imovini bez zakonskih nasljednika).

1.1. Tužitelj nadalje, pozivajući se na podatke iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za identifikaciju i povijesne podatke nekretnina ČI br: 4- Su510/13-El.br 4/2015. te njegovíh priloga i to posjedovnice zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], komasacione presude od 1958.-1961., starih posjedovnih listova, posjedovnih listova 937 i 940 k. o. [katastarska općina] od 1998, popisa promjena br 52/98: iz 1998, br. 5/99 iz 1999 i 21/2000 iz 2000, posjedovnice zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] posjedovni list 939 navodi da proizlazi utvrđenim da su kat. čest. [katastarska čestica] u posjedu tužitelja te da su u vrijeme zadnje komasacije 1958.-1961. tužitelj odnosno njegovi pravni prednici bili posjednici istih i unijeli ih u komasaciju kao svoj posjed.

1.1. Nadalje tužitelj navodi da se na konkretni predmet spora primjenjuju odredbe Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima — Nastavno samo: ZOVO (NN br. 53/91 ) a u svezi primjene odredbe čl. 388 st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009,143/2012, 152/2014 u daljem tekstu ZV), te se tužitelj poziva na odredbu čl. 20 st. 1. i 2. ZOVO kao i na odredbu čl. 73. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 53/1991, 73/1991, 111/1993, 3/1994, 7/1996, 91/1996, 112/1999 i 88/2001 – u daljem tekstu ZOO/91) navodeći da tužitelj predmetne čestice posjeduje kao savjesni i zakoniti posjednik uključujući i posjed njegovih prethodnika (čl. 30 st. 1. i 2. ZOVO) što mu neosporno daje pravo vlasništva nad istima.

1.3. Tužitelj s obzirom na gore navedeno predlaže sudu da po provedenom postupku temeljem gore navedenih odredbi ZOO/91 i ZOVO donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj vlasnik kat. čest br. 878 oranice Jelas sa 16 448 m2 i kat. čest. br. [katastarska čestica] oranice Podbare sa 2240 m2 sve upisane u zk ul. br. [broj ZK uloška] k o Rajevo selo, sto je tuženik dužan priznati tužitelju i potom mu izdati ispravu podobnu za upis njegova prava samovlasništva 1/1 na navedenim nekretninama koju će u slučaju njezina ne izdavanja zamijeniti presuda.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti osporava osnovu tužbenog zahtjeva, budući je on naslijedio predmetne nekretnine kao ošasnu imovinu, a posjedovanje nekretnine ne mora nužno dovesti do stjecanja vlasništva, ne protivi se provođenju dokaza koje je tužitelj priložio u tužbi, a kako bi se utvrdio eventualni način stjecanja nekretnine tužitelja i „poštenje“ tužitelja.

3. Proveden je dokaz uvidom u priloženi ostavinski spis, uvidom u zk podatke za predmetne nekretnine, uvidom u rješenje o nasljeđivanju ovog suda posl. br. O- 564/23 UPP-OS104/23- od 19 01 2024, po javnom bilježniku Mladenu Kaluđer u Županji kao povjereniku suda u ostavinskom postupka iza pok. OI iz [adresa], uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za identifikaciju i podatke povijesnih nekretnina ČI, saslušanjem svjedoka MI, II, ĐI, LI i ŽI te saslušanjem tužitelja.

4. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja sud tužbu smatra osnovanom, radi čega je presuđeno kao u izreci.

5. Nesporno je da je da su predmetne nekretnine temeljem rješenja o nasljeđivanju ovog suda posl. br. O-564/23 UPP-OS104/23- od 19. siječnja 2024. donesenog po javnom bilježniku Mladenu Kaluđer u Županji kao povjereniku suda u ostavinskom postupka iza pok. OI iz [adresa], prešle u vlasništvo tuženika uz obrazloženje da je ostaviteljica OI umrla bez zakonskih nasljednika te nije oporučno niti na drugi način raspolagala svojom imovinom za slučaj smrti.

6. Sporno je da li je predmetne nekretnine tužitelj stekao u svoje vlasništvo temeljem kvalificiranog posjeda.

7. Svjedok MI u svom iskazu navodi da poznaje tužitelja još od svog djetinjstva jer su bili susjedi, te da mu je poznato gdje se nalaze predmetna oranica Jelas i oranica Podbare, s tim da on oranicu Podbare od 2014. obrađuje, koja je malo veća od pola katastarskog jutra na način da ga je u posjed uveo tužitelj s obzirom da je predmetna oranica Podbare vlasništvo tužitelja, koju česticu je dobio u komasaciji 1960. Nadalje je naveo da otkad je on posjednik te oranice nikada mu nitko nije osporavao posjedovanje iste.

7.1. Na pitanje tužitelja ovaj svjedok je naveo da je i do 2014. god on tužitelja smatrao vlasnikom obje predmetne nekretnine, koje je tužitelj i do 2014. davao drugima na obradu jer je tužitelj živio i radio u Francuskoj, a na pitanje tuženika naveo je da je do 2014. obje predmetne čestice obrađivao JI iz [adresa] koji je smrtno stradao u proboju nasipa, tako da nitko nije znao da predmetne kat. čestice nisu upisane kao vlasništvo tužitelja, te da on ne poznaje osobu koja se zove OI.

8. Svjedok II u svom iskazu navodi da poznaje tužitelja cijeli život, te mu je poznato gdje se nalaze obje predmetne kat. čestice, za koje smatra da su vlasništvo tužitelja, za oranicu Jelas naveo je da je u blizini njegove oranice, dok oranica Podbare nije susjedna njegovim nekretninama, ali također zna gdje se nalazi. Do 2014. godine oranicu Jelas je obrađivao pok. AI, koji je također obrađivao i oranicu Podbare, a od 2014. oranicu Jelas nitko ne obrađuje, a za oranicu Podbare misli da se i od 2014. obrađuje. Poznato mu je da je uvijek predmetne nekretnine tužitelj kao vlasnik davao u zakup, tako da otkad je on rođen (1963.), tj. otkad ga sjećanje služi predmetnim nekretninama upravlja odnosno ima ih u posjedu tužitelj, kojeg on smatra vlasnikom istih.

9. Svjedok ĐI, u svom iskazu navodi da poznaje tužitelja te mu je poznato gdje se nalaze predmetne nekretnine za koje smatra da su tužiteljevo vlasništvo, za oranicu Jelas naveo je da ju je do 2014. godine obrađivao JI, a sada misli da oranicu Podbare obrađuje njegov brat MI dok je za oranica Jelas naveo da se od 2014. ne obrađuje, a sjeća se da je predmetne nekretnine obrađivao još i tužiteljev otac.

10. Svjedok LI u svom iskazu navodi da mu je poznato gdje se nalazi oranica Jelas koju je do 2014. godine, odnosno do poplave obrađivao njegov prijatelj pok. JI, za tu oranicu je naveo da je vlasništvo tužitelja, te je nitko od poplave ne obrađuje. U odnosu na predmetna oranica Podbare naveo je kako mu je otprilike poznato gdje se nalazi ta oranica koja je također po njegovom saznanju tužiteljevo vlasništvo.

11. Svjedok ŽI u svom iskazu navodi da poznaje tužitelja te mu je poznato da njemu pripada oranica Jelas, a to mu je poznato budući da je susjedna oranica bila vlasništvo njegovog oca. Što se tiče oranice Podbare naveo je da o njoj ima manje saznanja, ali također i nju je uvijek smatrao vlasništvom tužitelja. Nadalje je naveo da njegov otac imao oranicu Podbare u zakupu, odnosno tužitelj mu je dao posjed te oranice, tako da je njegov otac tu oranicu obrađivao negdje otprilike do 1980. godine. Također je naveo da je on nekada davno dok je odlazio na očevu oranicu Jelas, primijetio da tu zemlju obrađuje tužitelj, a otkada je on tu zemlju počeo davati u zakup ne zna, tako da po njegovoj procjeni tužitelj upravlja predmetnim nekretninama 50 do 60 godina.

12. Tužitelj u svom iskazu navodi da je oranicu Jelas njegova obitelj dobila u komasaciji 1960 godine, a oranica Podbare je i od ranije bila u vlasništvu njegove obitelji, odnosno djeda, a iza smrti djeda predmetna imovina je postala vlasništvo njegovog oca, do Domovinskog rata predmetne oranice je obrađivao njegov pok. brat RI, koji nije imao svoju obitelj tako da je tužitelj njegov jedini zakonski nasljednik, a od njegove smrti predmetne kat. čestice obrađivao je JI, a od 2014. oranicu Jelas ne obrađuje nitko, jer nema interesa, s tim da ukoliko riješi zemljišnoknjižno vlasništvo misli da će postojati interes za zakup, a možda i prodaju, a za oranicu Podbare naveo je da ju sada obrađuje MI, odnosno njegov sin ZI.

13. Nesporno je da su se stranke suglasile da se izvrši uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za identifikaciju i povijesne podatke nekretnina ČI od 7. studenog 2015. što je sačinjeno na zahtjev tužitelja.

13.1. Uvidom u gore navedeni nalaz i mišljenje utvrđeno je da je ČI istražila povijesne podatke i slijed promjena na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je istražujući dostupne podatke I dokumente ovog suda i Područnog ureda za katastar nekretnina Ispostava u Županji, te izjavu BI iz [adresa] utvrdila je da se u vrijeme izrade nalaza i mišljenja na nekretninama koje su predmet ovog postupka kao vlasnik vodila PIT, iz [adresa], preneseno nasljedstvom od 8. rujna 1962. po rješenju Z- 3521/62 po ostavini br. O-629/62. od 26. lipnja 1962., iza DI iz [adresa] kod Kotarskog suda u Varaždinu, nakon čega se stanje u zemljišnim knjigama nije mijenjalo do izrade nalaza i mišljenja 7. studenog 2015. Nadalje je utvrdila da predmetne kat. čestice [katastarska čestica] bile su predmet usmenog ugovora o doživotnom uzdržavanju prethodnih vlasnika od prije zadnje komasacije (oko 70 g.) i u posjedu su od tog vremena kao vanknjižno vlasništvo u obitelji ŠI iz [adresa] sada [adresa].

13.2. Nadalje je navela da je od 1958. do 1961. u [adresa] proveden postupak Komasacije zemljišta, učesnik u komasaciji na kč. br. [katastarska čestica] kao stvarni posjednik usklađen stvarnim stanjem na terenu bio PITM iz [adresa] uz napomenu da je gruntovni vlasnik DI, nakon čega su kč. br. [katastarska čestica] upisani na posjednika ŠI (Rokov) iz R. Sela, a iza ŠI ove čestice nasljeđuju PITM UI i dr. iz [adresa].

13.3. U postupku nasljeđivanja iza UI i dr. 1998. po rješenju Z-2845/98 od 21. listopada 1998. i Z-461/99 od 30. prosinca 1999. sve nekretnine nasljeđuje OIT, iz [adresa], uključujući kč. br. [katastarska čestica] koje su i nadalje u njegovom nesmetanom posjedu (oko 70 g.), s tim da je katastar provedbom navedenih rješenja o nasljeđivanju iz posjeda ČIT, isknjižio predmetne kat. čestice [katastarska čestica] i uskladio sa zemljišnoknjižnim stanjem te upisao PIT iz [adresa], iako ona ovo zemljište nije nikada posjedovala.

13.4. U zaključnom dijelu nalaza i mišljenja ČI navodi da temeljem utvrđenih činjenica i dostupnih dokumenata proizlazi da su predmetne kč. br. [katastarska čestica] kao i 1095 (koja nije predmet ovog postupka) u posjedu tužitelja te da su u vrijeme zadnje komasacije 1958.-1961. njegovi prednici bili upisani kao posjednici istih, ali je katastar naknadno u periodu 1998. -2000. uskladio katastarsko stanje sa zemljišnoknjižnim stanjem samo na temelju zk. podataka bez prethodnog ispitivanja stvarnog stanja na terenu kada upisuje posjednike koji pomenute kat. čestice nisu nikada posjedovali.

14. Temeljem odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO (koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a temeljem odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

15. Temeljem odredbe čl. 72. st. 1. -3. ZOVO posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova te se savjesnost posjeda pretpostavlja.

16. Budući da tužitelj uključujući i njegove prednike predmetne nekretnine uživa dugi niz godina oko 70. g. budući da je komasacija u k. o. [katastarska općina] provedena u periodu od 1958.-1961. u kojem periodu je njegova obitelj bila u posjedu tih nekretnina proizilazi da je tužitelj vlasništvo na predmetnim nekretninama stekao temeljem odredbe čl. 28. st-. 4. ZOVO kao savjesni posjednik, što proizilazi iz nalaza i mišljenja ČI kao i iskaza saslušanih svjedoka te iskaza saslušanog tužitelja, a također je tužitelj dokazao i da je on zakoniti posjednik – posjed stečen u komasaciji tako da je vlasništvo stekao i temeljem odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO.

17. Radi izloženog presuđeno je kao u izreci.

18. Nesporno je da tužitelj nije zatražio naknadu parničnog troška na što bi imao pravo temeljem odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 26/1991, 34/1991, 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 78/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 – u daljem tekstu ZPP) s tim da je tuženikov zahtjev za naknadom parničnog troška kojeg temelji na odredbi čl. 156. ZPP-a neosnovan, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje.

U Županji, 24. travnja 2025.

Sudac

Anica Pastović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste.

Žalba se predaje putem ovog suda pisana u tri primjerka.

Obavijest:

1. Krunoslav Gloković, odvjetnik u Županji,

2. Hrvoje Miličević, odvjetnik iz Županje.